Na današnji dan 1898. godine, u selu Rabrovici, u okolici Valjeva, rođena je Desanka Maksimović, srbijanska i jugoslavenska pjesnikinja, profesorica književnosti i članica Srpske akademije nauka i umjetnosti.

Nakon što je diplomirala, 1923. godine, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, te kratkog profesorskog rada u Obrenovcu i Beogradu, Desanka je godinu boravila u Parizu na usavršavanju kao stipendistica francuske vlade.

Po povratku iz Francuske jednu godinu je radila u Učiteljskoj školi u Dubrovniku, a potom se vratila u Beograd, gdje je do penzije radila u Prvoj ženskoj gimnaziji.

Ne, nemoj mi prići

Prve pjesme Desanka je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“, a za života je objavila pedesetak knjiga poezije, pjesama i proze za djecu i mlade, te pripovjedačke i putopisne proze.

Neke od najpopularnijih Desankinih pjesama su: „Predosećanje“, „Strepnja“, „Opomena“, „Na buri“, „Tražim pomilovanje“ i „Pokošena livada“, a najpoznatiji i najcitiraniji ljubavni stihovi su:

Ne, nemoj mi prići,
Hoću izdaleka da volim i želim
oka tvoja dva.
Jer sreća je lijepa samo dok se čeka,
dok od sebe samo nagovještaj da. („Strepnja“).

Krvava bajka

Strijeljanje nevinih đaka u Kragujevcu, u Drugom svjetskom ratu, 21. oktobra 1941. godine, pjesnikinju je zaboljelo i inspiriralo da napiše jednu od svojih najpoznatijih pjesama „Krvava bajka“.

Ostala djela: zbirke pjesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", roman za djecu "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".

Desanka Maksimović preminula je 11. februara 1993., u svojoj 95. godini, u Beogradu.

Umro francuski pisac Šarl Pero, autor “Crvenkapice”

1703. - Umro francuski pisac i akademik Šarl Pero (Charles Perrault), autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapica" i "Uspavana ljepotica". Ostala djela: "Vijek Luja Velikog", "Poređenja starih i modernih".

1873. - Rođen francuski novinar i književnik Anri Barbis (Henri Barbusse), propovjednik radničke solidarnosti. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno utjecao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala djela: romani "Pakao", "Svjetlost", zbirka pjesama "Tugovanke".

1898. - Srbijanski književnik Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pjesnika poslije Prvog svjetskog rata, rođen je na današnji dan. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pjesama "Otkrovenje" je najznačajnije djelo srpske poezije između dva svjetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i Americi, a o Prvom svjetskom ratu u romanu "Dan šesti". Ostala djela: roman "Burleska gospodina Peruna, boga groma", lirska proza "Ljudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

Rođen slavni američki glumac Henri Fonda

1905. - Rođen slavni američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda (Henry), jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma. Glumačku karijeru počeo je na pozorišnim daskama njujorškog Brodveja, a u holivudskim filmovima debitovao je 1935. Već ulogom u filmu „Plodovi gnjeva“, 1940., biva nominiran za Oskara. S velikim uspjehom je igrao i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, također u TV serijama. Ostali filmovi: "Farmer se ženi", "Staza usamljenog bora", "Na krilima jutra", "Džezabel", "Priča o Aleksandru Grejemu Belu", "Džesi Džejms", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Ledi Iv", "Omča za vješanje", "Moja draga Klementina", "Na apačkoj granici", "Bjegunac", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Pogrešan čovjek", "Samo jednom se živi", "12 gnjevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Roj", "Ubica na konju".

Osim glume, Fonda se okušao i u produkciji filmova, producirajući, 1957. godine, film „12 gnjevnih ljudi“, koji je režirao Sidni Lamet (Sidney Lumet). U filmu „Ljetnikovac na Zlatnom jezeru“, posljednjem od više od 80, koliko ih je snimio, koji je režirao Mark Ridel (Rydell), Fonda je prvi put sarađivao s glumicom Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn) i kćerkom Džejn (Jane). Film je dobio jedanaest nominacija za Oskara, zaradio 120 miliona dolara u kinima, te donio Fondi njegovog jedinog Oskara za najboljeg glumca (osvojio je i Zlatni globus za najboljeg glumca). Osim Henrija, u slavne glumce filmske porodice Fonda upisali su se njegova kćerka Džejn i sin Piter (Peter), unuka Bridžit (Bridget) i unuk Troj Geriti (Troy Garity). Fonda je umro u Los Anđelesu, 12. avgusta 1982., od bolesti srca, iako je bolovao i od raka prostate, koji nije direktno uzrokovao njegovu smrt. Nakon smrti, 1999., Henrija Fondu Američki filmski institut proglašava šestom najvećom muškom filmskom zvijezdom svih vremena.

1917. - Srbijanski pisac Vladislav Petković Dis utopio se u Jonskom moru kod Krfa kad je brod kojim se vraćao u domovinu u Prvom svjetskom ratu torpedovala njemačka podmornica. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i duboku ličnu bol, a pjesma "Možda spava" spada u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Djela: zbirke pjesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

U Holivudu dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije - Oskar

1929. - U Holivudu dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. nazvane Oskar). Prva nagrada za najbolje ostvarenje dodijeljena je filmu Vilijama Velmana (William) “Krila”, o pilotima iz Prvog svjetskog rata, koji je osvojio i nagradu za tada najbolje inžinjerske efekte. Nagradu (Oskara) za najbolju žensku ulogu dobila je tada 22-godišnja Dženet Gejnor (Janet Gaynor), a za najbolju mušku ulogu Emili Dženings (Jannings). Najpoznatijem svjetskom komičaru Čarliju Čaplinu (Charlie Chaplin) dodijeljen je prvi počasni Oskar. Za razliku od današnjih glamuroznih dodjela u grandioznoj svečanoj sali „Dolby Theatrea“, prve nagrade Američke filmske akademije dodijeljene su na privatnoj večeri u hotelu „Roosewelt“ u Los Anđelesu, pred 270 zvanica, a imena dobitnika u 12 glavnih kategorija bila su objavljena tri mjeseca ranije. Ceremoniju je vodio predsjednik Akademije Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks), a značajno je i da je to bila prva i posljednja dodjela na kojoj su prikazani samo nijemi filmovi. Godinu kasnije, ovaj događaj je prenošen putem radija, a ubrzo potom je narastao u svjetski fenomen.

1947. - Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins (Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom (Christiaan Eijkman) 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Također je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj i aminokiselinu - triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1969. - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" spustio na Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

1975. - Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski planinski vrh - Mont Everest i koja je osvojila Sedam vrhova, o kojima je napisala sedam knjiga. Osnivačica je projekta čišćenja Everesta od otpada koji ostaje iza penjača. Vodila je godišnje uspone mladih na planinu Fuji, povodom velikog zemljotresa u Japanu 2011. godine. U njenu čast jedna planina na planeti Pluton i jedan asteroid nose njeno ime.

Preminuo jedan od najboljih američkih pisaca Irvin Šo

1984. - Preminuo jedan od najboljih američkih pisaca Irvin Šo (Irwin Shaw), čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar s Bremena", "Dobrodošli u grad", "Mješovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovdje, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "Ljubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1990. - Umro američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis (Sammy Davis), jedan od najvećih zabavljača 20. vijeka. Bio je i imitator i multinstrumentalist – svirao je vibrafon, trubu i bubnjeve. Njegovi najveći hitovi su pjesme "I've Gotta Be Me" i "Candy Man".

1991. - Prva žena premijer u historiji Francuske, socijalista Edit Kreson (Édith Cresson), stupila na dužnost.

1997. - Preminuo italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis (Giuseppe), jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Gorka riža", "Rim u 11 sati", "Cesta duga godinu".

2010. - Umro Roni Džejms Dio (Ronnie James Dio), italijansko-američki heavy metal-pjevač i tekstopisac. U svojoj muzičkoj karijeri dugoj skoro pet desetljeća, najpoznatiji je po radu u sastavima “Black Sabbath”, “Rainbow”, “Heaven & Hell”, “Elf”, te vlastitom “Dio”. Smatra ga se jednim od najutjecajnijih heavy metal muzičara, te također i zaslužnim za populariziranje pozdrava "đavoljih rogova".