Na današnji dan 1048. godine, u Nišapuru na sjeveroistoku Irana, rođen je Omer Hajam (Hajjam), perzijski naučnik, filozof, pjesnik i astronom. Djetinjstvo je proveo u gradu Balhi, studirajući kod šeika Muhameda Mansurija, najpoznatijeg učenjaka toga doba u Perziji.

Bio je veoma obrazovan za vrijeme u kojem je živio, te je stekao izvrsno znanje iz medicine, filozofije, matematike, geometrije i astronomije. Osim toga, bio je i prirodno talentiran, a engleski orijentalist Tomas Hajd (Thomas Hyde) nazvao ga je „Kraljem mudraca“ i čudom svoga vremena. Za života je bio poznat kao vrstan matematičar, zaslužan za pronalaženje metoda za rješavanje kubnih jednadžbi presjecima parabole s kružnicom, te astronom, no danas je najpoznatiji kao pjesnik rubaija.

„Rubaije“ najpoznatije djelo

Zbirka pjesama „Rubaije“ je Hajamovo najpoznatije djelo. Rubaije su tipična perzijska pjesnička forma kratkih, jezgrovitih pjesama sastavljenih uglavnom od četiri stiha u kome se rimuju prvi, drugi i četvrti stih, a treći, u pravilu, ostaje bez rime. U dva prva stiha vrlo koncizno se iznosi milje, treći dolazi kao opreka, prigovor ili paradoks, a u četvrtom je dato razrješenje - on predstavlja poentu.

Rubaije su njegovali pjesnici i prije i poslije njega, ali kvalitet i ljepotu Hajamovih rubaija niko nikad nije nadmašio.

Omer Hajam preminuo je u 84. godini života, 4. decembra 1131. godine. 

Rođen matematičar, filozof, pjesnik i profesor Ruđer Bošković

1711. - Rođen dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Djela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svjetlu", "Teorija konusnih presjeka", "Elementi matematike".

1799. - Umro francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše (Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais), vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su inspirisale Đoakina Rosinija (Gioachino Rossini) i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Amadeus Mozart) da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo "Memoari".

1836. - Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svjetski šampion. Titulu svjetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom u meču nad Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort). Zvanje prvaka svijeta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1872. - Engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel (Russell), rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950., rođen je na današnji dan. Djela: "Principi matematike", "Historija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Ljudsko znanje", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "Ljudsko društvo u etici i politici”.

1883. - Rođen njemački arhitekt Valter Gropijus (Walter Gropius), koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu "Bauhaus", koja je odlučujuće utjecala na arhitekturu 20. vijeka širom svijeta. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu "Novi Bauhaus", zasnovanu na istim principima, a 1938. je postao profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko djelo "Sinteza u arhitekturi".

1897. - Američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra (Frank Capra), koji je tri puta dobio nagradu Oskar, rođen je na današnji dan. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Gospodin Dids ide u grad" (Oskar), "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte Džona Dua", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to ponijeti sa sobom" (Oskar), "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1911. - Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), direktor Državne opere u Beču, koji je pod utjecajem Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) i Riharda Vagnera (Richard Wagner) stvarao kompozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".

Otvorena palača Direkcije pošta u Sarajevu

1913. - Otvorena palača Direkcije pošta u Sarajevu. U periodu vladavine Austro-Ugarske, kada je izgrađena, prvobitno je bila vojna pošta. Pripada secesijskoj arhitekturi koja je nastala oko 1900. godine kroz grupe mladih arhitekata i umjetnika iz Beča, i koja se distancirala od klasičnog stila i krenula novim putevima u arhitekturi i umjetnosti. Toj je inovativnoj grupi pripadao i projektant zgrade Josip Vancaš.

Početkom agresije na Bosnu Hercegovinu 1992. godine došlo je do totalne devastacije zgrade koja je u požaru izgorjela s kompletnom opremom. U toku rata se pristupilo primarnoj zaštiti zgrade od daljnjih oštećenja, poslije toga se pristupilo izradi projekta sanacije, restauracije i rekonstrukcije. Zgrada je obnovljena 2001. godine.

1932. - Rođen Jovan Janićijević Burduš, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac. Nadimak Burduš dobio je zbog odlične glume romskog muzičara Burduša u televizijskoj seriji „Muzikanti“. Njegova kćerka Ksenija također je glumica.

1934. - Nikola Simić, srbijanski glumac koji se proslavio ulogom Dimitrija Mite Pantića u filmskom serijalu “Tesna koža”, rođen je na današnji dan. Ostao je upamćen i kao dirigent Herbert fon Karajan iz filmova “Druga Žikina dinastija” i “Sulude godine”. Druge važne uloge su bile u filmovima “Davitelj protiv davitelja”, gdje je igrao inspektora koji mora da razriješi slučaj davitelja čije su žrtve žene koje ne vole karanfile. Glumio je u tv-serijama, te široku popularnost stekao ulogama u serijama “Srećni ljudi”, “Porodično blago”, “Stižu dolari”, “Ljubav, navika, panika”…

1973. - Umrla američka pacifistkinja Dženet Renkin (Jeanette Rankin), prva žena koja je postala članica Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu poslije bombardovanja Perl Harbura 1941.

1981. - Preminuo američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan (William Saroyan), koji je najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Rođen je u Kurdistanu 1908., djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "Ljudska komedija", "Doživljaji Veslija Džeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života" (Pulicerova nagrada 1939.), "Moje srce je u gori".

Godišnjica smrti Admire i Boška, sarajevskih Romea i Julije

1993. – Poginuli Admira Ismić i Boško Bato Brkić, sarajevski Romeo i Julija. Beskrajno su se voljeli, spremali vjenčanje, a nakon godinu života pod opsadom odlučili su napustiti Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, jedini izlaz bio je preko Vrbanja mosta. Na današnji dan 1993. krenuli su u slobodu, došavši oko 17 sati do mosta Vrbanja. Snajperski metak je pogodio Boška i on je pao. Metak je bio smrtonosan. Drugi metak pogodio je Admiru. Smrtno ranjena, uspjela je dopuzati do Boška, zagrliti ga. Koji minut kasnije je izdahnula. Njihova tijela su sedam dana ležala nasred mosta, izvukli su ih pripadnici radnog voda VRS-a. UNPROFOR je odbio izvlačenje tijela dok se ne proglasi primirje. Nekoliko dana kasnije Admira Ismić i Boško Brkić su prvo sahranjeni na groblju u Lukavici. Poslije su njihova tijela prebačena u Sarajevo i sahranjena na groblju Lav. Istraga o ubistvu Admire i Boška nikada nije provedena.

2007. - Umro Pjer-Žil de Žen (Pierre-Gilles de Gennes), francuski fizičar, koji je 1991. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za otkriće primjene metoda proučavanja fenomena uređenosti u kompleksnije svrhe, posebno kod tečnih kristala i polimera”.