Na današnji dan 1993. godine, poginuo je Dražen Petrović, hrvatska, regionalna i svjetska košarkaška legenda. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. Smatra se predvodnikom vala evropskih košarkaša u NBA ligi.

Dražen je počeo igrati nakon što je starijem bratu Aleksandru sakupljao i dodavao lopte na njegovim treninzima. Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i šutirao sve dok ne padne noć.

Karijeru je počeo već s 15 godina, kada ga je trener prvoligaškog kluba Šibenke ubacio u igru. Kad je postao punoljetan, potpisao je ugovor za zagrebačku Cibonu, klub u kojem je igrao i njegov brat Aleksandar. S Cibonom je dva puta osvojio titulu prvaka Evrope, a u dvije sezone bio je i najbolji evropski igrač. Tada je prešao u španski Real Madrid.

Saobraćajna nesreća

Dražen je u tom periodu bio frontmen jugoslavenske košarkaške reprezentacije s kojom je pobijedio na Svjetskom prvenstvu u Argentini, 1990., kao i na Evropskom prvenstvu u Zagrebu, 1989. godine.

Svoj talent iskazao je i u NBA ligi, igrajući u New Jersey Netsima. Ne samo što je 1992. godine bio najbolji šuter momčadi, nego i najbolji Evropljanin koji je dotad igrao u NBA ligi.

Draženov američki uzlet i divljenje koje su kod Amerikanaca izazvale njegove igre prekinula je saobraćajna nesreća, 7. juna 1993. godine, u kojoj je Dražen izgubio život u 29. godini. 

Rođen Pol Gogen, jedan od najvećih slikara 19. vijeka

1848. - Rođen Francuz Pol Gogen (Paul Gauguin), jedan od najvećih slikara 19. vijeka, čiji je umjetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju. Bavio se i skulpturom. Snažno je utjecao na razvoj ekspresionizma i formiranje fovizma. Najznačajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije - "Čeretanje", "Dvije djevojke s Tahitija", "Materinstvo", "Bijeli konj", "Plemkinja"... Na Tahitiju je otvoren muzej "Pol Gogen".

1848. - Umro ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti, nazvanog "naturalna škola". Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa i formulisao je sociološki akcentovane estetičke kriterije. Napisao je sjajne prikaze djela Aleksandra Puškina, Mihaila Ljermontova i Nikolaja Gogolja, a njegovo "Pismo Gogolju" je obrazac preciznosti i oštrine kritičke misli. Djela: "O ruskoj povijesti i o povijestima Gogolja", "Književne maštarije", "Junak naših dana", "Pjesme M. Ljermontova", "Dioba poezije na rodove i vidove", "Riječ o kritici", "Putovanja Čičikova ili `Mrtve duše`", "I. A. Krilov", "Djela Aleksandra Puškina".

1867. - Rođen australski pisac Henri Arčibald Loson (Henry Archibald Lawson), vjerni slikar australijskog kolorita. Putovao je kao mornar i rano počeo da piše pjesme o proleterima. Djela: "Kratke priče u prozi i stihu", "Zemlja iz koje sam došao", "Djeca prašume", "Kad sam bio kralj i druge priče", "Zvijezda Australije".

1917. - Američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Din Martin (Dean), koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem Džerijem Luisom (Jerry Lewis), s kojim je snimio 18 filmova, rođen je na današnji dan. Igrao je i u mnogim vesternima i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvero za Teksas".

1928. - Rođen američki filmski režiser Džejms Ajvori (James Ivory), koji je tokom većeg dijela karijere snimao u Indiji, ostavši vjeran temama iz te zemlje i poslije prelaska u Evropu. Filmovi: "Kućevlasnik", "Šekspir-Valah", "Guru", "Divlji", "Kvartet", "Vrelina i prašina".

Umrla Džin Harlou, američka filmska glumica

1937. - Umrla Džin Harlou (Jean Harlow), američka filmska glumica i prva „fatalna platinasta plavuša“. Glumila je u tzv. salonskim filmovima i filmovima o životu podzemlja, a Američki filmski institut proglasio ju je jednom od 25 najvećih ženskih filmskih zvijezda svih vremena. Prekretnicu u njenoj karijeri, 1930. godine, donijela joj je uloga u filmu "Pakleni anđeli" u produkciji Hauarda Hjuza (Howard Hughes). Tada ju je njen seksepil vinuo među zvijeze, te je postala toliko popularna da su "Platinum Blonde" klubovi nicali širom SAD. Ali u jeku popularnosti, u proljeće 1937., dok je snimala film "Saratoga", Harlou se razboljela. Umrla je u 27. godini od bubrežne insuficijencije. Glumila je u 42 filma i udavala se tri puta.

1940. - Rođen Tom Džons (Jones), britanski pop pjevač koji je zbog svog doprinosa britanskoj pop glazbi, nositelj kraljicine titule Sir. Legendarni pjevač moćnog glasa je tokom šezdesetogodišnje karijere prodao više od sto miliona ploča i ostalih nosača zvuka, snimio nekoliko filmova, a među ženskom populacijom nadimkom “Tigar iz Walesa” nametnuo se kao jedan od najvećih seks-simbola druge polovine 20. vijeka.

1958. - Prins Rodžer Nelson (Prince Rogers), američki muzičar i kantautor, poznatiji samo kao Prince, rođen je na današnji dan. Od 1978. godine do danas Prince je jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih muzičara. U početku se bavio žanrovima poput funka i soula, ali s vremenom ga počinju inspirirati i jazz, rock i hip-hop. Napisao je više od hiljadu pjesama, što za sebe, što za ostale muzičare. Prince je pisao, komponovao i producirao potpuno samostalno. Poznat je i po tome što je tokom snimanja sam odsvirao većinu instrumenata. Bio je začetnik "Minneapolis sounda" kasnih 1970-ih. To je žanr koji kombinira funk rock sa synthpop-om i novim valom. Preminuo je 21. aprila 2016. godine.

1960. – U Tuzli rođena Svetlana Kitić, najbolja bosanskohercegovačka i regionalna rukometašica. Karijeru je počela u Jedinstvu iz Tuzle, a nastupala je za Radnički iz Beograda, jugoslavensku reprezentaciju, te reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Godine 1988., proglašena je IHF-ovom igračicom godine, a 2010. najboljom rukometašicom svih vremena. S Radničkim je osvojila Evropski kup prvaka 1980. i 1984., te 1986. Kup pobjednika kupova. Igračku rukometnu karijeru okončala je 2006. u 46. godini života, a naredne dvije godine bila je sportska direktorica ženske rukometne reprezentacije BiH, da bi se zatim opet aktivirala kao igračica u Radničkom.

1961. - Rođen Davor Sučić, poznat kao Sejo Sekson, bosanskohercegovački gitarista i osnivač rok benda "Zabranjeno Pušenje". Bio je jedan od utemeljitelja pokreta novi primitivizam u svom rodnom gradu Sarajevu. Također je sudjelovao i u humorističkoj seriji “Top listi nadrealista”.

Preminula američka književnica Doroti Parker

1967. – Preminula Doroti Parker (Dorothy Parker), američka književnica, kritičarka i scenaristica. Bila je poznata po svojim dovitljivim, duhovitim izjavama i opaskama. Godine 1914., Doroti je prodala svoju prvu pjesmu časopisu „Vanity Fair“, a kao 22-godišnjakinja obavljala je urednički posao u „Vogueu“. Iz „Vogea“, 1917. godine, prelazi u „Vanity Fair“, gdje je radila na mjestu dramske kritičarke. Parker je, 1925. godine, kada je izašao prvi broj časopisa „The New Yorker“, bila jedna od njegovih urednica. Za kratku autobiografsku priču „Big Blondie“, 1929., osvojila je Nagradu O. Henry, a ranih 1930-ih pisala je kratku fikciju i recenzije drama za „The New Yorker“. Godine 1934., udala se za glumca i pisca Alana Kempbela (Campbella) s kojim je postala visoko plaćeni scenaristički dvojac, a 1937. godine su nominirani za Oskara za film „Zvijezda je rođena“. Razveli su se 1947., te ponovo vjenčali 1950. godine.

1970. - Umro engleski pisac Edvard Morgan Forster (Edward), oštruman posmatrač i analitičar, duhovit i ironičan. Živio je u Italiji i Grčkoj i neka djela su tematski vezana za te zemlje. Uspješno je kontrastirao slobodu paganizma i sputanost engleske civilizacije . Djela: romani "Gdje se anđeli plaše da kroče", "Soba sa izgledom", "Jedno putovanje u Indiju", "Najduže putovanje", priče "Nebeski omnibus", "Vječni trenutak", studija "Vidovi romana".

1980. - Preminuo američki pisac Henri Miler (Henry Miller), koji je strasno osporavao društvene konvencije i veličao seks i umjetnost. Zabranjivana kao pornografska i opscena, njegova djela sadrže stranice vrhunske poetske ljepote i lucidne esejističke i filozofske degresije. Bavio se i slikarstvom. Djela: romani "Crno proljeće", "Jarčeva obrtnica", "Mirni dani u Klišiju", trilogija "Ružičasto raspeće", putopis "Karlos i Marusija", meditativno-kritična proza "Kosmološko oko", "Mudrost srca", "Nedjelja poslije rata ","Knjige o mom životu".

2008. - Umro Dino Rizi (Risi), jedan od najvećih italijanskih režisera, u čijim su filmovima igrali poznati italijanski glumci Sofija Loren (Sophia), Vitorio Gasman (Vittorio Gassman) i Alberto Sordi.