Uvijk kada Amerika bira svog predsjednika taj kontekst se pažljivo prati širom svijeta! Bezbroj je načina na koji američka vanjska politika i potezi Bijele kuće utiču na događaje u najrazličitijim dijelovima svijeta.

Kako prenosi BBC, američki uticaj u inostranstvu će imati važnu ulogu i u prvoj debati između Džoa Bajdena i Donalda Trampa, do koje je ostalo još svega nekoliko sati.

Naredni predsjednički izbori u Americi zakazani za prvi utorak u novembru neće se pažljivo posmatrati samo u Ukrajini, Izraelu ili Pojasu Gaze. BBC je angažovao osam svojih dopisnika iz cijelog svijeta da objasne zašto je revanš meč između Bajdena i Trampa zaista toliko važan u zemljama odakle se javljaju.

Odnos prema Rusiji

Zamislite da ste Vladimir Putin. Koga biste više voljeli u Bijeloj kući? Čovjeka koji vas je zvao "ubica" i obećao da će stati uz Ukrajinu? Ili kandidata koji je kritikovao američku vojnu pomoć Kijevu i rekao da će ohrabriti Rusiju da radi "šta dođavola želi" bilo kojoj zemlji članici NATO koja ne ispunjava smjernice za potrošnju na odbranu (bivši predsednik Donald Tramp).

Uvijek želeći da iznenadi, lider Kremlja je rekao da bi zapravo više volio da Džo Bajden zadrži svoj posao zbog njegove "predvidljivosti". Takvu javnu podršku, međutim, treba uzeti sa izuzetno velikim prstohvatom ruske soli. Moskva će izbor NATO-skeptika vjerovatno posmatrati kao tri limuna (dobitna kombinacija) za Rusiju na geopolitičkom aparatu za kockanje.

Nije da postoji zagarantovana isplata dobitka za Moskvu. Kremlj je ostao razočaran prvim Trampovim mandatom. Jedan ruski zvaničnik je 2016. je priznao da je proslavljao pobjedu Trampa uz cigaru i flašu šampanjca. Ali šampanjac je ispijen. Ruske vlasti su očekivale poboljšanje u odnosima Rusije i SAD - što se nikada nije ostvarilo.

Ko bi rekao da Trampov drugi mandat ne bi ostavio Moskvu da se osjeća isto tako razočarano. Ko god da pobijedi u trci za Bijelu kuću, ruske vlasti će pažljivo pratiti znake postizborne političke nestabilnosti i polarizacije u Americi i tražiti načine da iz toga izvuku korist.

Najveće razlike po pitanju Tajvana

Oba kandidata se bore da budu strogi prema Pekingu i imaju sličnu ekonomsku politiku za borbu protiv ekonomskog rasta Kine, uključujući podizanje carina na jeftinu kinesku robu. Ali oni imaju veoma različite pristupe suočavanja sa regionalnim uticajem Kine.

Bajden je ojačao odnose tamo, u nadi da će ujedinjeni front poslati jasnu poruku Pekingu koji je sve nasilniji. Ali kada je bio predsjednik, Tramp se manje fokusirao na to da bude državnik, a više na ono što je vidio kao najbolji posao.

Zaprijetio je da će ukloniti američke trupe iz Južne Koreje ukoliko Seul ne plati Vašingtonu više novca. Najveća razlika između njih dvojice je pitanje Tajvana. Bajden je u više navrata ponovio obećanje da će stati u odbranu samoupravnog ostrva ako kineski predsednik Si Đinping ispuni svoje obećanje da će ponovo ujediniti Tajvan sa kopnom, silom ako bude potrebno.

Ali Tramp je optužio Tajvan da podriva američka preduzeća i izrazio je protivljenje američkom zakonu kojim se tamo šalje pomoć. To je navelo neke da se zapitaju da li bi on bio voljan da pritekne u pomoć Tajvanu ako bude potrebno. Malo je vjerovatno da Kina ima svog favorita na izborima u SAD.

Po mišljenju Pekinga, nepredvidivi Tramp bi mogao da oslabi i podijeli američke saveznike u regionu - ali bi također mogao da stvori još jedan trgovinski rat. Kina neće biti previše zainteresovana za još četiri godine Bajdena. Veruje da njegova izgradnja saveza u regionu ima potencijal da stvori novi Hladni rat.

Ukrajina je posmatrač u duelu sa najvišim ulogom

Možda nema strane zemlje kojoj su američki izbori važniji od Ukrajine. Svi znaju da je podrška SAD u novcu i oružju od vitalnog značaja za održavanje ukrajinskih ratnih napora. Malo ko vjeruje da bi Evropa mogla brzo ili lako da zakorači u bilo kakav jaz koji bi nastao američkim povlačenjem.

Ali u Kijevu, većina ljudi je manje fokusirana na detalje kampanje nego što bi se očekivalo. To je zato što je novembar još daleko. Postoji još hitnija zabrinutost jer su gradovi na udaru ruskih kliznih bombi i dok se ukrajinske snage bore da spriječe napredovanje Rusije.

U Ukrajini su građani svjesni šta kandidati govore o Ukrajini tokom kampanje. Kada je riječ o Donaldu Trampu, ovdašnji analitičari znaju da je govorio o okončanju rata i da najavljuje mogućnost smanjenja pomoći.

Dok se neki plaše da bi on mogao da natjera Ukrajinu na dogovor sa Rusijom koji joj se ne dopada, stručnjaci upozoravaju da je važno šta neko radi na funkciji, a ne šta kaže tokom kampanje ili debate.

I postoji razumijevanje da čak ni pobjeda Džoa Bajdena neće donijeti izazove, s obzirom na to koliko je vremena bilo potrebno da se dobije posljednji paket pomoći prošao je Kongres SAD. Tako da su ulozi za Ukrajinu veliki ali ona ostaje samo posmatrač, dok je nepredvidljivost nešto sa čime su Ukrajinci odavno naučili da žive.

Više nesigurnosti za Veliku Britaniju

Kreatori politike u Velikoj Britaniji kažu da gledaju na izbore u SAD sa izvjesnom strepnjom. Na jednom nivou, postoji nervoza oko potencijalnih odluka koje bi mogle uticati na V. Britaniju. Da li bi predsjednik Tramp u slučaju povratka u Bijelu kuću oslabio vojnu podršku SAD Ukrajini i pristao na dogovor sa Vladimirom Putinom?

Da li bi izabrao još jednu borbu sa Evropom zbog izdvajanja za NATO? Da li bi izazvao trgovinski rat sa Kinom? Da li bi drugi mandat Bajdena pojačao američki izolacionizam i protekcionizam? Da li bi fizički bio spreman za tu ulogu još četiri godine?

U Velikoj Britaniji postoji bojazan da bi neizvjesan rezultat petog novembra, koji mnogi birači ne bi prihvatili kao legitimne, mogao dovesti do političkog nasilja goreg od napada na Kapitol u januaru 2021.

Kriza američke demokratije može oštetiti globalno vodstvo SAD i ohrabriti autokrate širom svijeta. Sve ovo zabrinjava britanske političare u obje glavne stranke dok se pripremaju za sopstvene izbore četvrtog jula.

Da li bi u nekom trenutku morali da biraju između podrške demokratskim vrijednostima i ostanka blizu tradicionalnog saveznika? Da li bi morali da biraju između SAD i Evrope po nekom velikom pitanju? Iznad svega, američki izbori predstavljaju u Velikoj Britaniji sve veću neizvjesnost u sve neizvjesnijem svetu.

Većina Jevreja iz Izraela je na strani Trampa, a ne Bajdena

Oba kandidata se pomno prate u Izraelu. Bajden je snažno podržao Izrael nakon šokantnih napada Hamasa od sedmog oktobra i nastavio da snabdijeva zemlju oružjem iako je postao kritičniji prema borbama i velikom broju ubijenih palestinskih civila.

Sve u svemu, ankete pokazuju da veći udio Jevreja u Izraelu smatra da bi Tramp bio bolji za Izrael od Bajdena. Većina ne odobrava Bajdenovo vođenje rata. A Palestinci ga naširoko vide kao nekoga ko je zanemarivao njihovu patnju.

Tramp je zvanično priznao Jeruzalem kao njihov glavni grad i sklopio nove sporazume o uspostavljanju diplomatskih veza između njihove zemlje i arapskih država. On podržava rat u Gazi, ali je također pozvao Izrael da "završi s tim", tvrdeći da je njegov imidž narušen.

Dok Palestinci ne vide malo nade u drugom Bajdenovom mandatu, Tramp bi im mogao biti još gori. Bivši predsjednik je obećao, ako bude izabran, da će prekinuti svu američku pomoć Palestincima. Dugoročno gledano, Bajden nastavlja da podržava rješenje sa dve države - uspostavljenu međunarodnu formulu mira - iako nije dao konkretan plan za postizanje istog.

Tramp dovodi u pitanje održivost nezavisne palestinske države. Konvencionalna mudrost je to je da bi izraelski premijer Benjamin Netanjahu želio da Tramp ponovo bude na vlasti. Međutim, kaže se da mu bivši predsjednik zamjera što je priznao Bajdenovu pobjedu 2020.

Indija: Ton se može promeniti, ništa značajno

U očima Bijele kuće, Indija je na "slatkom mjestu". SAD vide Indiju kao geopolitičku protivtežu Kini. Indija također ima petu najveću ekonomiju na svijetu, koja će postati treća po veličini do 2030. Ranije ovog mjeseca u zemlji su održani najveći demokratski izbori na kojima je Narendra Modi postao premijer po treći put.

Iako je Indija optužena za demokratsko nazadovanje i lažno predstavljanje prave ekonomske slike u zemlji, ništa od toga nije stvarno faktor za SAD s obzirom na strateški značaj Indije. Šta god da se desi u novembru, ne utiče na to kako će Indija djelovati na globalnoj sceni. Oba kandidata su dobro poznata.

Ako Bajden ostane predsjednik, onda preovladava status kvo, što znači zdrav trgovinski odnos i tretman crvenog tepiha. Prošle godine Modi je bio u Vašingtonu u zvaničnoj državnoj posjeti zajedno sa raskošnim prijemom u Bijeloj kući u čast premijera koji se takođe obratio na zajedničkoj sednici Kongresa.

Ako Tramp bude ponovo izabran, jedina razlika bi mogla biti pitanje tona. Modija je ranije nazvao izuzetnim liderom. Tramp je posjetio Indiju 2020. gdje je desetine hiljada ljudi došlo da vidi američkog predsjednika, rame uz rame sa svojim premijerom u Modijevoj matičnoj državi Gudžarat. To je dokaz da Indija može da se nosi sa bilo kojim političkim ishodom izbora u SAD.

Trampova provokativna poruka još uznemirava Meksikance

Meksikanci su nedavno održali svoje predsjedničke izbore. Rezultat je historijski. Prvi put u historiji izabrana je žena za predsjednicu - Klaudija Šejnbaum. Dok su odnosi Meksika sa Bajdenom povremeno bili napeti, susjedi su dosljedno nalazili zajednički jezik u kritičnim oblastima kao što su imigracija i prekogranična trgovina.

Kada dođe na vlast, Klaudija Šejnbaum će morati da pokaže da nije samo nasljednik prethodne administracije, a ima li boljeg načina da se to uradi nego kroz odnose sa Vašingtonom? Kao takva, ona može pokušati da bude drugačija po tonu i pristupu, ako ne i suštinski, kada je u pitanju rad sa Bajdenom ili potencijalnim drugim Trampovim mandatom.

Klaudija Šejnbaum je rekla da nije zabrinuta zbog pobjede bilo kojeg kandidata u SAD poručivši - Borit ću se za Meksikance!

Sami Meksikanci, međutim, sjećaju se Trampovog mandata bez naklonosti. Njegova provokativna retorika "dileri droge, kriminalci, silovatelji", kako je nazvao meksičke imigrante, i dalje unosi nemir među građane.

U pitanju su milijarde u trgovini za Kanadu

Američki sjeverni sused je zabrinut zbog mogućnosti da bi Tramp mogao da se vrati u Bijelu kuću. Tramp nikada nije bio tako popularan u Kanadi kao i u nekim dijelovima američke javnosti. Jedna anketa ranije ove godine pokazala je da je većina zabrinuta da američka demokratija neće preživjeti još četiri godine Trampa.

Ipak, dok je Tramp bi predsjednik, Kanada je odnijela neke pobjede. Posebno uspješno je ponovo ispregovaran trgovinski sporazum Sjeverne Amerike. S obzirom da se novembarski izbori u SAD brzo približavaju, kanadska politička i poslovna klasa već se pribojava mogućih preokreta.

Teško je precijeniti koliko su dve zemlje blisko povezane, posebno ekonomski. Oko 3,6 milijardi kanadskih dolara u trgovini je prelazilo granicu svakog dana prošle godine. Dakle, planirana formalna revizija trgovinskog sporazuma, zajedno sa Trampovom najavom uvođenja carina razlog je za zabrinutost.

Premijer Džastin Trudo je pokrenuo projekat "Tim Kanade", šaljući političare, izaslanike i poslovne lidere širom SAD kako bi predstavili vrijednost Kanade, kako privatno tako i javno. Slična inicijativa pokazala se uspješnom tokom prvog Trampovog predsjedništva.

- Zemlja će biti spremna da se nosi sa svime što se dogodi - rekao je Trudo.