Nakon što su Finci zabilježili nevjerojatnih 11 pokušaja provala u svoje vodotornjeve i postrojenja za obradu vode na južnoj obali, u gradovima Porvou i Helsinkiju, pojavilo se ozbiljno pitanje: je li to sve slučajno ili im Rusi pokušavaju otrovati vodu u najnovijem modelu hibridnog ratovanja?

Odnosi Finske i Rusije, narušeni nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, postali su još gori otkako se prošle godine Finska pridružila NATO-u, a ruski predsjednik Vladimir Putin stavio ih je na listu "neprijateljskih država" i zaprijetio posljedicama.

Finske vlasti dosad nisu uhapsile nijednog osumnjičenog niti mogu sa sigurnošću reći da se radi o ruskim nemilitantnim akcijama provaljivanja u vodopostrojenja, mogao bi to biti primjer tzv. agresije u sivoj zoni, piše Foreign Policy. 

Naime, uljez bi mogao vodu pretvoriti u izvor bolesti, a osim toga, samim provalama, već izazvati nacionalnu destabilizaciju, paniku i zabrinutost javnosti za sigurnost vode.

- Odličan je to primjer nemilitantne agresije koju je Rusija usavršila. Kao i koordinirana sabotaža za rušenje francuske željezničke pruge neposredno prije početka Olimpijskih igara - pišu.

Ipak, iako osumnjičenih zasad nema, kako kažu finski stručnjaci, malo je vjerovatno da su provalnici obični kriminalci.

- Ovo nisu vrste provala koje bi kriminalci počinili - rekao je penzionisani general bojnik Peka Toveri, bivši šef finske vojne obavještajne službe koji je sada član Evropskog parlamenta.

Prema njemu, za obične lopove krađa bi tehnologije na nekim drugim mjestima bila puno lakša. A za ekološke ekstremiste lakše bi bilo organizirati javni protest, nego provaljivati pod okriljem mraka. Teroristi, pak, opet trebaju publicitet.

- Tvrtke za pročišćavanje vode rekle su da provale nisu normalna situacija i zbog toga su ljudi zabrinuti. A jedan od ciljeva ruske agresije sive zone je stvaranje straha. Nemamo dokaza koji pokazuju ko stoji iza ovih akcija, ali naravno da u špekulacijama prst pokazuje na istok - rekao je Toveri.

Kad su Finska i Švedska ušle u NATO, Kremlj je prijetio posljedicama. Dosad se zna da Rusi provode kibernetičke napade na bolnice i logistiku, a od lani su počeli dovoditi veliki broj migranata na finsku granicu tako da je Helsinki morao potpuno zatvoriti prijelaze. Osim toga, Rusi su, nagađa se, bili uključeni u misterioznu sabotažu dva podmorska kabla i jednog cjevovoda u švedskim, finskim i estonskim vodama, također prošle jeseni.

Prema informacijama policije, ukupno je zabilježeno 11 pokušaja provale u finske vodotornjeve i postrojenja za obradu vode. Provale su počele u Porvou, gradu na južnoj obali, nastavile se u općini Sipo, blizu Helsinkija, također na južnoj obali Finske, gdje su napadači pokušali provaliti u postrojenje za vodu dvije noći zaredom. Južna obala Finske inače je mirno područje, ali se nalazi blizu Finskog zaljeva, prolaza za brodove iz i za Sankt Petersburg što ulijeva dodatne sumnje.

Provale zasad nisu bile ozbiljne i nisu ciljale najkritičnija mjesta, koja su bolje osigurana, informacija je finskih službi. Provlanici nisu došli do osjetljivih dijelova u postrojenjima za vodu i vodotornjevima, ali je i dalje sumnjivo da su se ti napada sada intenzivirali.

- Rusija je jednostavno mogla platiti nekim kriminalcima da provale u postrojenja za vodu - samo ne znamo. Ali ono što znamo je da provale vežu resurse vlasti i stvaraju strah među ljudima - rekao je Toveri.

Finska nije prva zemlja koja je doživjela napad na opskrbu vodom. Poznato je, prema informacijama obavještajaca, da Kina, Rusija i Iran "aktivno traže način kako bi onesposobile kritičnu infrastrukturu SAD-a, uključujući vodu i otpadne vode".

Prošle je godine, na primjer, hakerska grupa Cyber ​​Av3ngers povezana s Iranom preuzela kontrolu nad nekim dijelovima vodovodne infrastrukture u gradu Alikipa u Pensilvaniji. Ove godine, pak, takozvani haktivisti povezani s Rusijom pokušali su isto u nekoliko teksaških gradova, kao i kineska državna kibernetička grupa Volt Typhoon. Dakle, sistemi pitke vode i otpadnih voda privlačna su meta kibernetičkih napada jer su ključni infrastrukturni sektor.

Na kraju, mogućnost da nečija voda bude kontaminira, piše Foreign Policy, opravdan je razlog za brigu:

- Bez obzira na to je li Rusija povezana s provalama u finske vodene elektrane, i stvaranje tjeskobe je već oblik ratovanja. Čak ni invazija nije tako opasna kao trovanje pitke vode, zaključuju.