Na današnji dan 1977. godine, u 42. godini je umro američki muzičar Elvis Aron Prisli (Aaron Presley), "Kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Umro je zbog prekomjerne upotrebe alkohola i droge. Još za života postao je legenda. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova.

U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memfisu. S 18 godina je napustio školu i poželio raditi kao portir u kinu i kao vozač kamiona. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci. Prvu ploču snimio je 1954. godine.

Elvisov uspjeh započinje sredinom 50-ih godina hitovima "That s All Right Mama" i "Heartbreak Hotel", a najuspješniji period bio mu je od 1960. do 1975. godine u kojem je izdao 52 ploče i još za života ih prodao gotovo 600 miliona komada.

Filmska karijera

Filmsku karijeru započeo je 1956. godine filmom "Voli me nježno". Većinom je igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, ali s naslovnim pjesmama koje su redovno postajale hitovi. Od 1957. do 1966. godine Prisli se nalazio na listi deset najkomercijalnijih američkih glumaca.

Godine 1975., nastupaju ozbiljni zdravstveni problemi, dijabetes, gastritis, a pridružuje se i droga o kojoj je “kralj” postao ovisan. U aprilu 1977. godine Elvis doživljava srčani udar, ali ne mijenja način života, a 16. avgusta 1977. godine pada u duboku komu zbog prevelike količine droge. Liječnici su mu pokušavali spasiti život – ali nisu uspjeli.

Elvisova smrt potresla je milione obožavatelja koji su se odmah sjatili u Graceland da velikanu odaju posljednju počast.

Rođen njemački psiholog, filozof i lingvist Vilhelm Vunt

1832. - Rođen njemački psiholog, filozof i lingvist Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), osnivač eksperimentalne psihologije, profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu. Definisao je psihologiju kao "nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu" i zasnovao je psihološka istraživanja i eksperimente kao "čistu opservaciju". Osnovao je prvi moderni institut za psihologiju i eksperimentalnu laboratoriju. Djela: "Principi fiziološke psihologije", "Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda".

1845. - Francuski fizičar Gabrijel Lipman (Gabriel Lippmann), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908. godine, rođen je na današnji dan. On je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

1888. - Umro Džon Stit Pemberton (John Stith Pemberton), američki farmaceut. Bio je Konfederacijski veteran, a najpoznatiji je po izumu napitka kasnije nazvanog koka-kola, koji je za vrijeme njegovog životnog vijeka korišten samo u medicinske svrhe.

1920. - Rođen američki pjesnik, pripovjedač i romanopisac Čarls Bukovski (Charles Bukowski), jedan od najznačajnijih američkih pisaca. Napisao je hiljade pjesama, stotine kratkih priča i šest romana - više od šezdeset knjiga. Ostat će upamćen po svom eksplicitnom, sirovom, ponekad čak vulgarnom književnom izrazu i svojim pričama o simpatičnim gubitnicima s margina američkog društva. Romani: “Pošta”, “Faktotum”, “Žene”, “Bludni sin”, “Holivud”, “Šund”. Preminuo je 9. marta 1994. godine.

Rođen Atif Purivatra, teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta

1928. - U Sarajevu rođen Atif Purivatra, jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar i teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta. Prvo je bio docent, pa profesor, a 1977. postao je dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i na tom položaju ostao dvije godine. Godine 1969., objavio je knjigu rasprava i članaka "Nacionalni i politički razvitak Muslimana", a 1974. i monografiju "JMO u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca". Bio je predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Umro je 11. septembra 2001. godine u Sarajevu.

1946. - Rođen Pavao Pavličić, hrvatski akademik, književnik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i odrasle. Objavio je više od šezdeset knjiga, prevodio je s italijanskog i napisao više filmskih i televizijskih scenarija. Književnu karijeru započeo je kao novelist i objavio je zbirke pripovjedaka: “Lađa od vode”, “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Radovi na krovu”, “Skandal na simpoziju”, “Kako preživjeti mladost” i “Otrovni papir” te više od dvadeset romana, među kojima: “Plava ruža”, “Umjetni orao”, “Večernji akt”, “Koraljna vrata”… Pisao je i lirsko-memoarske knjige, najviše o svom rodnom gradu Vukovaru.

1949. - Umrla Magaret Mičel (Margaret Mitchell), američka novinarka, autorica popularnog romana "Prohujalo s vihorom" koji je godinama bio bestseler. U romanu opisuje događaje tokom američkog građanskog rata i poslijeratne rekonstrukcije. Radnja opisuje doživljaje Skarlet O'Hare (Scarlett), razmažene kćerke bogatog južnjačkog plantažera. Prema romanu je snimljen i istoimeni film, 1939. godine, u kojem su u glavnim ulogama pojavljuju Vivijen Li (Vivien Leigh) i Klerk Gejbl (Clark Gable).

1956. - Umro američki filmski glumac mađarskog porijekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši (Lugosi), tumač niza uloga Drakule u filmovima strave, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi: "Trinaesta stolica", "Drakula", "Ubistvo u ulici Morž", "Poljubac smrti", "Ostrvo izgubljenih duša", "Crna mačka", "Znak vampira", "Drakulina kći", "Frankeštajnov sin", "Gorila", "Invazija kradljivaca leševa".

Rođena američka pjevačica i glumica Madona, “kraljica popa”

1958. - Rođena američka pjevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone (Madonna Louise Veronica Ciccone), poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pjevačica krajem 20. vijeka. Prodala je više od 300 miliona svojih albuma u cijelom svijetu. Ginisova knjiga rekorda ju je proglasila najuspješnijim ženskim izvođačem svih vremena. Časopis “Time” ju je proglasio jednom od "25 najutjecajnijih žena prošlog vijeka" zbog njene uloge u savremenoj muzici, konstantnih promjena u muzici, izgledu i izričaju, te zbog slobode i autonomije od muzičke industrije. U javnosti je poznata i po nazivu “kraljica popa”.

1973. - Umro američki mikrobiolog Selman Ejbraham Vaksman (Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog antibiotika koji uspješno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je autobiografiju "Moj život sa mikrobima".

1984. - Preminuo srbijanski pisac Dušan Radović. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec" i "Poletarac" i bio urednik dječijih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radijskoj emisiji Studija B "Beograde, dobro jutro", kojom je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora, obilježenih autentičnom mudrošću. Djela: zbirke pjesama "Poštovana djeco", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Ponedjeljak", "Utorak", "Srijeda, "Četvrtak", dramska djela "Kapetan Džon Piplfoks", "Tužibaba", "Če" , aforizmi "Beograde, dobro jutro", TV serija "Na slovo, na slovo".

1991. - Umro italijanski filmski reditelj Luiđi Campa (Luigi), pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više desetaka filmova, koji je najviše bio zaokupljen moralnim problemima. Filmovi: "Živjeti u miru", "Teške godine", "Lake godine", "Proces u gradu", "Rimljanika", "Amerikanac na odmoru".

1996. - Sarajevski aerodrom je ponovo otvoren za civilni promet, nakon što je nekoliko godina bio zatvoren. Dio polovne opreme doniran je Aerodromu, sanirana je sortirnica i pretvorena u improvizirani terminal. Odmah po otvaranju Aerodroma, “Croatia Airlines” uspostavila je vezu između Sarajeva i Zagreba, a turska kompanija “Top Air” između Sarajeva i Istanbula. Do kraja te godine, Aerodrom Sarajevo ostvario je promet od 26.000 putnika i bio je u Bosni i Hercegovini jedini aerodrom u funkciji za civilnu avijaciju.

2018. - Umrla Areta Frenklin (Aretha Franklin), američka džez pjevačica. Koncem šezdesetih Areta je bila na vrhuncu svoje stvaralačke moći. Pjesme poput "Respect" i "Chain Of Fools" preko noći su postale klasika. Godine 1968., snimila je jedan od najimpresivnijih soul albuma tog perioda - "Lady Soul".