NA DANAŠNJI DAN

Rade Marković: 14. godišnjica smrti glumačkog barda

Danas je utorak, 10. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 113 dana

Rade Marković. Blic.rs

I. P.

10.9.2024

Na današnji dan 2010. godine, preminuo je Radomir Rade Marković, pozorišni, filmski, radio i TV glumac i profesor. Tokom bogate glumačke karijere ostvario je uloge u više od stotinu pozorišnih predstava, sedamdesetak filmskih produkcija i glumio u više od šezdeset televizijskih filmova i serija kao što su “Valter brani Sarajevo”, “Život je lep”, “Jelenko”, “Otpisani”…

Za svoj glumački rad Marković je primio brojne nagrade. Na Filmskom festivalu u Puli 1956. godine nagrađen je Srebrenom arenom za sporednu ulogu u filmu “Šolaja” Vojislava Nanovića, Srebrenom arenom 1957. godine za najboljeg glumca u filmu “Tuđa zemlja” Jozeta Galea i Srebrenom arenom 1963. godine za najboljeg glumca u filmu “Radopolje” Stoleta Jankovića.

Primio je i nagradu za životno djelo “Slavica” za ukupan rad na filmu, 1989. godine, a u decembru 1998. godine primio je nagradu za životno djelo “Dobričin prsten” za ukupan rad u pozorištu.

Uz aktivan glumački angažman bio je i profesor glume na Akademiji dramske umjetnosti u Novom Sadu od septembra 1981. godine i Privatnoj Akademiji umjetnosti u Beogradu, počevši od 1997. godine. Okušao se i u režiji, snimivši dva dokumentarna filma “Smeh sa scene” i “Među nama”.

Čarls Sanders Pirs. Wikipedia.org

Rođen američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs

1839. - Rođen američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs (Charles Peirce), osnivač pragmatizma. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi utjecajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.

1878. - Osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica u Derventi nazvana “Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica”. Osoblje Direkcije sačinjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj drugog osoblja – isključivo stranaca. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje. Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uskog kolosijeka Temišvar-Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni, vlasništvo firme “Higel i Sagel” koja će graditi i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to su bile uske pruge kolosijeka 0,76 m. Prugu za Derventu gradilo je 40 inžinjera i 4.000 radnika, a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Nije bilo vremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata. U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na najmanjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje saobraćaja.

1890. - Rođen austrijski pisac Franc Viktor Verfel (Franz Werfel). U početnoj fazi je ekstatičnim jezikom i ne uvijek jasnim slikama veličao ljubav i dobrotu, propovijedajući bratstvo među narodima, ali je kasnije altruizam i utopizam ustupio mjesto istraživanju patnje i smrti. Veliki uspjeh postigao je novelom "Nije kriv ubica, kriv je ubijeni", s tipično ekspresionističkim motivom, sukobom oca i sina. Ostala djela: pjesme "Prijatelj svijeta", "Mi jesmo", "Jedan drugom", drame "Čovjek ogledalo", "Huares i Maksimilijan", "Pavle među Jevrejima", romani "Pjesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi", "Barbara ili pobožnost", "Četrdeset dana Muse Daga", "Pronevjereno nebo", "Zvijezda nerođenih".

1914. - Američki filmski reditelj Robert Vajz (Wise), koji je dva puta dobio nagradu Oskar, rođen je na današnji dan. Karijeru je počeo kao montažer u filmovima "Građanin Kejn" i "Veličanstveni Ambersonovi" Orsona Velsa. Filmovi: "Krv na Mjesecu", "Tri tajne", "Jelena od Troje", "Želim da živim", "Moje pjesme, moji snovi", "Priča sa zapadne strane".

1915. - Rođen američki filmski glumac Edmund O'Brajen (O'Brien), veoma cijenjen po nizu upečatljivih epizodnih uloga. Filmovi: "Djevojka tu ne može pomoći", "1984", "Bosonoga kontesa" (nagrada Oskar), "Niz tri tamne ulice", "Julije Cezar", "Smrt dolazi", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Sedam dana u maju", "Divlja horda".

Ima Sumak. Wikipedia.org

Rođena peruanska pjevačica Ima Sumak

1927. - Peruanska pjevačica indijansko-španskog porijekla Ima Sumak (Yma Sumac), rođena je na današnji dan. Tokom 1950-ih godina bila je jedna od najpoznatijih izvođačica egzotične muzike u svijetu. Međunarodni uspjeh postigla je zbog svog ogromnog raspona glasa, koji je dosezao više od četiri oktave. Bila je sposobna pjevati u niskim baritonskim registrima, ali i tonove iznad prosjeka običnog soprana.

1938. - Rođen Vasilije Radović Čiko. U junu 1957. godine, s 18 godina, došao je iz kluba u kojem je ponikao - Lovćena s Cetinja u Željezničar. Počeo je s Pašićem, Žiganteom, Bukićem, Jusufbegovićem, Imamovićem i ostalima, zatim su došli Fazlagić, Kokot, Smailović, Dizdarević, Matić, Kapičić, Osim i drugi, a poslije njih Bukal, Katalinski, Sprečo, Janković, Bećirspahić, Jelušić i drugi. Dres prvog tima Željezničara nosio je punih 14 godina. Branio je i boje mlade, zatim "B" reprezentacije Jugoslavije, te bio i u najboljoj jedanaestorici državnog tima. Godine 1967., otišao je u Tursku da nastavi igračku karijeru, ali se poslije godinu vratio. Mučen nostalgijom, odrekao se zarade u drugoj godini i tražio raskid ugovora pod uslovom da se može vratiti samo u Željezničar. Ponovo je stao na gol Željezničara i igrao do 1971. godine, kada ga je teška povreda Ahilove tetive odvojila od Željinog gola, pa je postao trener u Željezničaru.

1981. - Slika "Gernika" španskog slikara Pabla Pikasa (Picasso) vraćena u Španiju. Naslikana je 1937., poslije divljačkog nacističkog bombardovanja gradića Gernika - svetog mjesta Baska - u španskom Građanskom ratu i od 1939. bila je u Njujorku. Pikaso je ostavio amanet da "Gernika" ne bude vraćena dok njegova domovina ne postane demokratska država.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.