Dvije godine su Moskva i Teheran pregovarali o transferu iranskih balističkih projektila Rusiji za rat u Ukrajini, da bi 4. septembra, kako piše “Forbes”, konačno stigla prva pošiljka od 200 “Fath 360” u Rusiju preko Kaspijskog mora.

Iranski projektili predstavljaju “dramatičnu eskalaciju” ruskog 30-mjesečnog rata u Ukrajini, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken.

Kako piše “Forbes” – moglo je biti gore.

"Ovo bi se moglo Rusiji obiti o glavu"

“Fath 360” je mala raketa kratkog dometa, a 200 projektila nije mnogo u ruskoj udarnoj kampanji u kojoj je, od februara 2022, bačeno oko 10.000 projektila i hiljade eksplozivnih dronova na ukrajinske gradove.

Ali, postoji velika šansa da se dogovor o “Fath 360” obije Rusiji o glavu. To bi mogla da bude posljednja kap za saveznike Kijeva koji su do sada branili Ukrajincima da ispaljuju najbolju američku i evropsku municiju na ciljeve unutar Rusije.

Sa dolaskom iranskih projektila u Rusiju, postoje znakovi da bi to moglo da se promijeni, navodi list.

Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da njegova administracija "trenutno rešava" pitanje da li će SAD ukinuti ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa Ukrajini u ratu protiv Rusije.

"Vrsta psihološkog rata"

SAD su optužile Iran da je isporučio balističke rakete kratkog dometa Rusiji za rat u Ukrajini i najavile krivične mjere protiv Teherana. Iran je u ponedjeljak to demantovao. Visoki komandant Iranske revolucionarne garde Fazlolah Nozari rekao je da nijedan projektil nije poslat Rusiji i da je takva tvrdnja "vrsta psihološkog rata", preneo je Reuters.

- Iran ne podržava nijednu stranu u ukrajinsko-ruskom sukobu - rekao je Nozari.

Blinken je tokom posjete Londonu rekao da je Rusija primila pošiljke balističkih projektila i da će ih vjerovatno upotrijebiti u Ukrajini u roku od nekoliko sedmica.

- Snabdijevanje iranskim raketama omogućava Rusiji da koristi više svog arsenala za ciljeve koji su dalje od linije fronta – rekao je on.

SAD od srijede uvode sankcije pojedincima i entitetima u Iranu i Rusiji koji su uključeni u isporuku balističkih raketa Teherana Moskvi, saopćila je Bijela kuća. Vlade Francuske, Njemačke i Britanije oštro su osudile iranski transfer balističkih raketa Rusiji.

-Ovaj čin je eskalacija i od strane Irana i od strane Rusije i predstavlja direktnu prijetnju evropskoj sigurnosti - navodi se u zajedničkom saopćenju tri zemlje koje je objavilo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.

Šta je “Fath 360”?

U pitanju su balističke rakete sa satelitskim navođenjem koje se u paketima od dvije, tri, četiri ili šest prenose kamionima sa šest točkova. Svaka je teška 770 kilograma i dometa 120 kilometara.

Radi perspektive, ruski balistički projektil “Iskander” težak je 3.800 kg, a domet mu je 500 km. Jedna od ruskih raketa dobijenih od Sjeverne Koreje, KN 23, teška je 3.400 kg, a može da pređe čak 900 km.

Na ukrajinskoj strani, projektil M30/31 – glavna municija za američke HIMARS-e – težak je oko 320 kg, a domet mu je oko 90 km. ATACMS, koji također ispaljuje HIMARS, teži do 1.700 kg i ima domet do 300 km.

Koristan za upotrebu na liniji fronta

“Fath 360” nije u istoj klasi kao “Iskander”, KN 23 ili ATACMS. To je, zapravo, nešto veći M30/31 koji leti malo dalje.

Ukrajinska vojska uglavnom usmjerava svoje M30/31 na ruske mete duž linije fronta – jurišne grupe, štabove, mala skladišta, mostove blizu linije kontakta. Za udare na ciljeve dublje u okupiranim delovima Ukrajine – aerodrome, lokacije PVO i veća skladišta – HIMARS može da ispali teže ATACMS-e, navodi “Forbes”.

Težina i domet “Fatha 360” čine ga korisnim za upotrebu na liniji fronta ili za bombardovanje gradova blizu nje.

Ukrajinski kolumnista Aleksander Kovalenko predvidio je da će Rusija “upotrijebiti ove projektila za sprovođenje terora blizu pogranične zone, posebno u oblastima Sumi i Harkov”. On je isključio “nekakav kritičan uticaj na Ukrajinu ili zonu borbenih dejstava”.

"Pola Rusije i Iran u dometu novih ukrajinskih dronova"

Dok su iranski projektili “Fath 360” tu negdje po dometu i veličini sa ukrajinskim M30/31, novi borbeni dronovi Kijeva mogu da pogađaju mete na duboko unutar evropskog dijela Rusije, kako je rekao šef vojne obavještajne službe Ukrajine Kirilo Budanov. On je na “Facebooku” rekao da osoblje ukrajinske obavještajne službe radi sa specijalistima na razvoju dronova koji mogu da pogađaju mete udaljene do 1.800 km, te sugerisao da su njihovi sajber stručnjaci locirali ruske slabe tačke koje će kasnije targetirati.

Domet novih ukrajinskih dronova

Prema računici “Newsweek”, radijus dometa ovih dronova za koje Ukrajina tvrdi da ih posjeduje doseže do Uralskih planina, koje razdvajaju evropski i azijski dio Rusije. Domet obuhvata ruske gradove daleko od Moskve, kao što su Čeljabinsk, Kazanj i Jekaterinburg. “Newsweek” navodi da je 18. jula izbio požar blizu vojne fabrike u Jekaterinburgu, dok je u januaru ukrajinska obavještajna služba izvijestila da je uništen avion Su-34 na aerodromu “Šagol” u Čeljabinsku.

Radijus takođe uključuje sjeverni Kazahstan, Iran i dijelove Bliskog istoka, iako nema sugestije da bi Kijev ciljao ove oblasti, navodi “Newsweek”.

-Čitava infrastruktura Rusije je trpila i trpeće gubitke - rekao je Budanov, dodajući da se ruski “vojni aerodromi, koji su izvor stalne prijetnje mirnim ukrajinskim gradovima, tresu od vazdušnih udara”.