Vijest o neočekivano velikoj podršci desničarskom, proruski nastrojenom kandidatu Kalinu Đorđeskuu (Calin Georgescu) na predsjedničkim izborima u Rumuniji u nedjelju odjeknula je kao šok u Briselu, piše Politico.

Uspon Đorđeskua, koji je kulminirao velikom podrškom u prvom krugu, izazvao je strahove zbog sve većeg uticaja Moskve u državama članicama NATO-a i Evropske unije, naročito u Rumuniji – ključnoj zemlji centralne i istočne Evrope sa 19 miliona stanovnika.

Ovaj ishod izbora posmatra se u kontekstu ruskih napora da zemlje EU i njenog okruženja privuče u svoju sferu uticaja, podsjećajući na nedavno osporavane izbore u Moldaviji i Gruziji. 

"Sovjetska okupacija"

Reformistička kandidatkinja Elena Lasčoni, koja će se suočiti sa Đorđeskuom u drugom krugu 8. decembra, upozorila je da Rumunija mora da se odupre ruskom uticaju, podsjećajući na sovjetsku okupaciju nakon Drugog svjetskog rata. 

- Nemojte dozvoliti da frustracija prema establišmentu postane slabost koju Rusija može da iskoristi - rekla je ona tokom mitinga u Bukureštu.

Rumunija se do sada smatrala pouzdanim saveznikom EU i NATO-a, naročito u poređenju sa zemljama poput Mađarske, Slovačke i Bugarske, koje su često kritikovane zbog proruskih stavova i problema sa vladavinom prava. Međutim, ukoliko Rumunija krene anti-EU i proruskim putem, to bi moglo ozbiljno ugroziti jedinstvo i donošenje odluka unutar EU.

Đorđesku je oličenje novog talasa desničarskih populista: direktan, kritičan prema NATO-u i EU, i popularan na platformama poput TikToka, gdje je skupio 3,8 miliona lajkova. Njegov uspon izazvao je oštre kritike. 

- Rezultat ovog tihog, ali ekstremnog proruskog kandidata dio je hibridnog rata Rusije protiv evropske demokratije - izjavio je Zigfrid Muresan, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu.

Posmatrači izbora primjećuju sličnosti sa navodnim ruskim miješanjem u Moldaviji i Gruziji, gdje su takođe zabilježeni pokušaji uticaja na ishode izbora. Analitičari upozoravaju da je strateški položaj Rumunije na Crnom moru ključan za ruske geopolitičke ciljeve.

Ruska taktika

- Ako pratite šta Rusi rade u ovom regionu, jasno je da im je Rumunija veoma važna - rekao je Milan Nič iz Njemačkog savjeta za međunarodne odnose. 

- Njihov plan je da odvoje Rumuniju od Crnog mora... to je uobičajena ruska taktika.

Rumunija je do sada bila čvrst podržavalac Ukrajine u tekućem sukobu, sa strateški značajnom NATO bazom u Mihail Kogalničanu na Crnom moru. Đorđeskuova potencijalna pobjeda mogla bi da preokrene prozapadnu orijentaciju zemlje.

Njegov uspjeh u prvom krugu – u kojem je osvojio 22,9 posto glasova, uprkos tome što nije imao stranačku pripadnost, niti podršku glavnih političkih aktera – izazvao je pitanja o izvorima finansiranja njegove kampanje, posebno zbog iznenadnog porasta popularnosti. 

- On je proizvod političkog vakuma (u Rumuniji) i vjerovatno ruskog novca. Kada možete odjednom trošiti toliko novca na TikTok, to otvara pitanja - rekao je Nič.

Reformistkinja Lasčoni zaostala je za Đorđeskuom sa 19,2 posto glasova, što je značajan preokret.

Izborni uspjeh Đorđeskua poklapa se sa većim izazovima u regionu. Mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Robert Fico već su zauzeli proruske stavove, dok bi predstojeći izbori u Češkoj mogli dodatno da promijene ravnotežu.

Muresan je povukao paralelu sa Moldavijom, gdje je proevropska predsjednica Maja Sandu nedavno odbranila svoju zemlju od ruskog uticaja na izborima.

- Prije tri nedjelje Moldavija je odbacila takav uticaj i izabrala proevropskog predsjednika. Sada Rumuni moraju učiniti isto - izjavio je Muresan.

Borba protiv ekstremizma

Međutim, s Đorđeskuom u snažnoj poziciji pred drugi krug, raste zabrinutost za budućnost Rumunije. Tanasis Bakolas, generalni sekretar Evropske narodne partije (EPP), naglasio je rastuću prijetnju ekstremizma u EU.

- Borba protiv populizma i ekstremizma nikada ne prestaje -  rekao je on.

Neki vjeruju da Đorđesku neće pobijediti. Bivši rumunski predsjednik Trajan Basesku izrazio je uvjerenje u nastavak pro-EU i pro-NATO orijentacije Rumunije, ali je priznao rastuće nezadovoljstvo birača. 

Korupcija i percepcija politizacije pravosudnog sistema podstakli su gnijev javnosti, što bi moglo da dovede do poraza vladajuće koalicije na parlamentarnim izborima ove nedjelje.

- Ono što su dvije partije (u vladajućoj koaliciji) uradile tokom posljednje dvije godine je katastrofa - rekao je Basesku, misleći na Socijaldemokratsku partiju i Nacionalnu liberalnu partiju.

Iako Đorđesku ima podršku desničarskog političara Đorđa Simiona, njegovi izgledi za pobjedu zavise od sposobnosti da privuče pristalice glavnih političkih struja. 

Sa Simionovom podrškom, Đorđesku ima projekciju od 36,82 posto glasova, što je malo ispod kombinovanog rezultata Lasčoni i premijera Marsela Čolakua, koji su osvojili po oko 19 posto.

Drugi krug izbora 8. decembra odrediće da li će Rumunija ostati pouzdan saveznik EU i NATO-a ili se pridružiti rastućem broju evropskih nacija koje se okreću Rusiji. Za Brisel, ovo nijesu samo izbori u Rumuniji – ovo je test otpornosti EU protiv populizma i stranog miješanja, prenosi Politico.