Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) 17. novembra ove godine dopustio je ukrajinskoj vojsci da američkim dalekometnim projektilima napada mete u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnicima na njima su dugo insistirali, međutim jedan je službenik Bajdenove administracije novinaru "The New Yorkera" Džošui Jafi (Joshua Yaffa) još u septembru rekao da Ukrajina nema dovoljno resursa za organiziranje mnogobrojnih dalekometnih napada na mete u Rusiji.
"The New York Times" napisao je krajem septembra da američki obavještajci smatraju da ti dalekometni projektili neće utjecati na tok rata u Ukrajini.
Bajden je s davanjem spomenutog odobrenja oklijevao jer nije znao kako će Putin reagirati. Ruskog je predsjednika zabrinulo to što se američke dalekometne rakete ATACMS oslanjaju na infrastrukturu Zapadnih sila i NATO-a.
- Ukrajinci ne mogu upravljati tim sistemima - rekao je Putin.
Ukrajinske dalekometne napade na ruske mete u Ukrajini i Rusiji Vašington i Moskva evidentno vide kao dva različita pitanja, piše "New Yorkerov" Jafa.
Bajdenova administracija je Ukrajini zeleno svjetlo na kraju dala zato što je ruska vojska ove jeseni dobila pojačanje u vidu 10-ak hiljada sjevernokorejskih vojnika.
Oni su za sada raspoređeni u Kurskoj oblasti, oblasti odmah do rusko-ukrajinske granice u koju su ukrajinske trupe upale u augustu.
Ukrajinske snage trenutno kontrolišu dio te oblasti, a Rusi je pokušavaju vratiti.
Spomenuti službenik Bajdenove administracije rekao je da Ameriku ne brine nekoliko hiljada sjevernokorejskih vojnika koji ne znaju ruski, nisu vidjeli rat i koje će ruska vojska teško integrirati u svoje redove. Međutim, Ameriku brine budućnost saradnje Moskve i Pjongjanga.
Oružane snage Sjeverne Koreje raspolažu s otprilike dva miliona vojnika.
- U Ukrajini bismo uskoro mogli vidjeti 50, 70 hiljada ili još više sjevernokorejskih vojnika - ustvrdio je službenik Bajdenove administracije.
Podaci s prvih linija u Ukrajini sugeriraju da ukrajinske snage gube korak te da nisu ni motivirane ni spremne.
Majkl Kofman (Michael), renomirani međunarodni stručnjak za ratovanje, rekao je da Ukrajina muku muči s osnovama ratovanja - mobilizacijom, obukom, stvaranjem novih formacija, upravljanjem i kontrolom.
- Pozicija na bojištu ne može se popraviti raketama. To se radi pješaštvom. Tu imamo najviše problema - rekao je ukrajinski vojni izvor.
Uprkos tome što prevladava mišljenje da ukrajinski dalekometni napadi na mete u Rusiji neće promijeniti tok rata, Putin se, čini se, opet boji eskalacije.
- Ako ovo sad ne stane, zašto Zapad na bojište ne bi poslao vojne savjetnike. Nakon toga može uslijediti i mobilizacija redovnih vojnika - rekao je izvor iz ruskog odbrambenog sektora.
Zapad i Ukrajina već su toliko puta prešli preko Putinovih tzv. crvenih linija da se više ne zna koje su prave, a koje lažne.
Naučnica Tatjana Stanovaja tvrdi da bi situacija ovaj put mogla biti drukčija. Što se Putina tiče, Bajdenova odluka znači da će Ukrajina postati baza iz koje će NATO napadati rusku teritoriju, smatra Stanovaja.
- Putin to vidi ovako: danas Kursk, sutra Moskva. Može se to dogoditi iduće godine, a može se dogoditi za 10 godina - dodala je Stanovaja.
- Poenta je u tome da je počela nova paradigma - ustvrdila je naučnica.
Putin je na nove okolnosti odgovorio predvidljivo i tradicionalno - zveckanjem nuklearnim oružjem. Kremlj je promijenio rusku nuklearnu doktrinu kako bi dobio prostor za manevar.
Prag za upotrebu sad je niži, a situacija u kojima bi ga Rusija mogla koristiti osjetno više, rekao je izvor iz ruskog odbrambenog sektora.
Jafa, međutim, piše da je jedina doktrina koja zapravo vrijedi ona Putinova.
Ako on procijeni da je nuklearno oružje potrebno, on će ga iskoristiti. Ako procijeni da nije, onda neće.
Rusija je 21. novembra balističkom raketom Orešnik napala ukrajinski grad Dnjepar kako bi pokazala da misli ozbiljno. Orešnik nosi više bojevih glava, leti brzinom koja je 10 puta veća od brzine zvuka, što znači da ga je teško srušiti. Istina, Rusija nema mnogo tih raketa i nije izgledno da će značajno povećati proizvodnju istih.
- Dobila je što je htjela. Mnogo novinskih napisa - rekao je službenik Bajdenove administracije.
Stanovaja navodi da je Putin tim napadom "predložio" dva scenarija razvoja rata u Ukrajini - jedan završava nuklearnim ratom, a drugi mirovnim pregovorima u kojima će Rusija voditi glavnu riječ.
Situacija bi se mogla promijeniti i kada novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) u januaru 2025. godine uđe u Bijelu kuću. On je rekao da će brzo okončati rat u Ukrajini, međutim nije rekao kako će to napraviti i kome će biti naklonjeniji.
Stanovaja tvrdi da se Putin ne treba nadati da će mu Tramp ići niz dlaku. Novoizabrani američki predsjednik bi mu u međuvremenu mogao olakšati život tako što će prestati pomagati Ukrajini.
Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Volc (Mike Waltz) rekao je da se rat treba okončati, a govorio je i o primirju.
Dok Tramp čeka inauguraciju, Bajden Ukrajini pokušava pomoći koliko god može.
Putin neće profitirati ako naljuti Trampa prije nego što mu mandat počne.
Jafa piše da su posljednji mjeseci Bajdenovog mandata idealno vrijeme za eskalaciju. Kao prvo, omogućit će Trampu da još jednom popljuje Bajdenovu politiku prema Ukrajini. Kao drugo, ona je poruka evropskim liderima da ne povećavaju pomoć koju šalju Kijevu ako i kad Amerika smanji svoju.
Međutim, Putinove prijetnje nuklearnim oružjem postepeno gube na snazi, piše Jafa. Nakon što su ukrajinski vojnici tokom kontraofenzive koju su pokrenuli 2022. godine oslobodili dosta svog teritorija, američki obavještajci su čuli da ruski vojni vrh raspravlja o nuklearnom oružju. Zapad je tada malo ustuknuo. Danas prijetnja nuklearnim ratom više ne izaziva strahopoštovanje.
- Putin smatra da će prijetnje nuklearnim oružjem i ucjene Zapad natjerati da se otrijezni i poželi potpuno drukčije odnose s Rusijom - rekla je naučnica Stanovaja.
- To je njegova velika zabluda. To se ne događa sada i neće se nikad dogoditi. Šta li on onda želi? - dodala je Stanovaja.
