Ujedinjene nacije (UN) u srijedu su zatražile pomoć od 47 milijardi dolara za 2025. za oko 190 miliona ljudi koji bježe od sukoba i izložene glađu, u vrijeme kada ovogodišnji humanitarni apel nije ni upola finansiran, a zvaničnici strahuju od rezova pomoći od zapadnih država, uključujući najvećeg donatora, Sjedinjenih Država.

Suočavajući se s onim što novi šef UN-a za humanitarnu pomoć Tom Flečer (Fletcher) opisao kao "neviđeni nivo patnje", Svjetska organizacija se nada da će iduće godine doprijeti do ljudi u 32 zemlje, uključujući one u ratom razorenim Sudanu, Siriji, Gazi i Ukrajini.

- Svijet gori, a mi ga ovako gasimo - izjavio je Flečer novinarima u Ženevi.

- Moramo resetovati naš odnos s onima na planeti kojima je to najpotrebnije - kazao je Flečer, bivši britanski diplomata koji je prošlog mjeseca započeo dužnost čelnika Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Apel je četvrti po obimu u historiji OCHA, ali je Flečer rekao da izostavlja oko 115 milona ljudi čije potrebe agencija realno ne može finansirati.

- Moramo bti apsolutno usmjereni na dopiranje do onih kojima je najpotrebnija pomoć - kazao je.

UN je smanjio svoj apel za 2024. godinu na 46 milijardi dolara sa 56 milijardi dolara prethodne godine kako je 'apetit' donatora nestao, ali još se finansira sa samo 43 posto, što je jedna od najgorih stopa finansiranja u historiji. Vašington (Washington) je dao više od deset milijardi dolara, otprilike polovinu doniranih sredstava.

Humanitarni radnici morali su donijeti teške odluke, smanjiujući pomoć u hrani za 80 posto u Siriji i snabdijevanju vodom u Jemenu sklonom koleri, saopćio je OCHA.

Pomoć je samo dio ukupne potrošnje UN-a, koje već godinama ne uspijevaju ispuniti svoj temeljni prorabudžet zbog neplaćenih obaveza zemalja, prenosi Reuters.