Dok u svijetu raste spisak želja, očekivanja, nadanja i strahova od njegovog novog mandata, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) 20. januara trebao bi i zvanično preuzeti ovu dužnost. Sudeći prema najavama nakon pobjede na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine, svijet je na pragu velikih promjena. Kakve će one biti, unaprijed je teško reći, pa i analitičari suzdržano iznose procjene.   

Nova administracija

Viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adi Ćerimagić kaže da još postoji mnogo nepoznanica. Dodaje kako je važno i kako će regija i različiti akteri u regiji, ali i EU, dočekati inauguraciju predsjednika Trampa i postavke nove administracije u narednih približno šest mjeseci.

- Određeni akteri imaju svoja očekivanja i oni to javno i jasno proklamuju, bilo da govorimo o predsjedniku Vučiću ili predsjedniku Dodiku. Oni smatraju da će njihovom ispunjavanju doprinijeti odnosi koje lično imaju s administracijom predsjednika Trampa, ili preko posrednika – prije svega, preko premijera Orbana, ali da li će se to desiti, ovisi od mnogo faktora, uključujući i ponašanje drugih aktera na koje bi se politika Trampove administracije mogla odraziti – kaže Ćerimagić.

Dodaje da u EU u ovom trenutku imamo svojevrsno takmičenje ko će prije posjetiti Trampa, ko će potvrditi staro ili uspostaviti novo prijateljstvo.

- Vidimo da članovi Trampovog tima imaju izuzetan fokus na situaciju u UK, ali i u Njemačkoj, a da Ukrajina na sve načine nastoji obezbijediti dobre odnose s Trampom. Postoji određeni strah od toga šta bi mogao biti fokus Trampove administracije, način na koji bi mogao postupati prema UK, EU i njenim članicama pojedinačno, a postoji i takmičenje na unutrašnjem planu kako da se pridobije pažnja ili dobra volja Trampove amdinistracije. Računa se da predsjednik Vučić, vlada u Sjevernoj Makedoniji, pa i predsjednik Dodik imaju dobru volju i komunikaciju, ali među drugim akterima u regiji nema pokušaja da se približe Trampovoj administraciji, i to je jedna zanimljiva pojava – ističe Ćerimagić.

Pomoć Ukrajini

Vojnopolitički analitičar Hamza Višća kaže da su na globalnom planu Trampovi potezi najavljivani kao indijanski dimni signali, pa ih je mogao pročitati samo onaj koji to zna, ali da se zaključci mogu sublimirati iz odgovora na novinarsko pitanje hoće li smanjiti pomoć Ukrajini.

- Rekao je - moguće, vjerovatno sigurno! Svjestan je da, zaokupljen izazovima na domaćoj političkoj sceni, neće imati vremena koliko globalna situacija zahtijeva i da će morati poredati prioritete. Vjerovatno Kina, Bliski Istok i Iran, a Evropi, barem u prvim sedmicama ostaviti da se koprca s ruskom agresijom na Ukrajinu – kaže Višća.

Interesi, lični i ekonomski

Na osnovu imenovanja koja je Tramp već obavio Višća procjenjuje da zapadni Balkan nije na njegovoj agendi ili bar ne na njenoj prvoj stranici. Dodaje da su Trampove namjere daleko od jasnih i da će Ovalni ured utjecati na konačan stav.

- On se u principu vodi interesima, ličnim i ekonomskim, pa je teško očekivati da će mijenjati dosadašnju vanjskopolitičku percepciju nas i naših susjeda. Srbija i srpski svijet se uzdaju u Grenela (Grenell), koji je dobio neočekivanu ulogu daleko od juga Evrope, kao i u predsjednikovog zeta Kušnera (Kouchner), kojem su poklonili plac u Beogradu. Ali ne očekujem da će to utjecati na ozbiljniju promjenu politike zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i podrške euroatlantskoj i evropskoj perspektivi BiH – ističe Višća.