Želju Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom djelomično oblikuje sila za koju je pokušao negirati da uopće postoji - klimatska kriza.

Prošle sedmice, Tramp je pojačao svoje zahtjeve da Sjedinjene Države aneksiraju i Grenland i Panamski kanal. Odbio je isključiti ekonomske, pa čak vojne intervencije kako bi ih zauzeo te čak i prijetio Danskoj, čija je Grenland autonomna teritorija, "veoma visokim" carinama ako mu se suprotstavi.

- Potrebni su nam za ekonomsku sigurnost. Panamski kanal je od vitalnog značaja za našu zemlju, njime upravlja Kina. Kina! Panamski kanal smo dali Panami, a ne Kini - rekao je Tramp.

Za Grenland je dodao kako je potreban za "nacionalne bezbjednosne svrhe" te da bi Danska "trebala da ga se odrekne".

Trampovu retoriku osudili su drugi svjetski lideri, ali na obrazloženje ovog ekspanzionizma utječe, kažu stručnjaci, nešto što pogađa i Grenland i Panamu, a to je povećanje globalnih temperatura uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva.

Grenland – bogatstvo ispod leda

Iako je novi američki predsjednik nazvao klimatske promjene "džinovskom prevarom", njegov sin Donald Džunior (Junior) priznao je vrijednost iskopavanja rijetkih minerala na Grenlandu koji se otkrivaju dok se led brzo povlači sa ogromnog arktičkog ostrva. Ogroman ledeni pokrivač Grenlanda gubi u prosjeku 30 miliona tona leda na sat zbog klimatske krize, podizanja nivoa mora i potencijalnog kolapsa vitalnih oceanskih struja.

Donald Džunior rekao je na putovanju na ostrvo prošle nedelje da želi da „ponovo učini Grenland velikim“, optužujući Dansku kako blokira svoju samoupravnu teritoriju da kontrolira „velike prirodne resurse koje imaju, bilo da je to ugalj, bilo da je to uranijum, bilo da se radi o drugim rijetkim mineralima, bilo da je to zlato ili dijamanti”.

Kako se morski led smanjuje u Arktičkom okeanu, u međuvremenu, novi brodski putevi kroz krajnje sjeverne geografske širine postaju sve održiviji. Robert O'Brajan (O'Brien), Trampov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da je Grenland, koji ima američku vojnu bazu od 1941. godine, ključan za suprotstavljanje prijetnji Kine i Rusije, ali je također „veoma važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer kako klima bude toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala ”.

Panamski kanal pod pritiskom

Dok globalno grijanje uzrokuje otapanje leda na Grenlandu, u Panami je to potaknulo tešku sušu koja je hara zemljom od 2023. Ova suša je uzrokovala pad vode u vještačkom jezeru Gatún, koje opskrbljuje kanal vodom, te ograničailo saobraćaj u kanalu.

Prošle godine je broj brodova koji ulazi u kanal pao za gotovo trećinu zbog ovih ograničenja. Ponovna dominacija SAD-a nad Panamskim kanalom, koji su predali Panami sporazumom 1999. godine, dala bi im, kao na Grenlandu, oportunističku kontrolu nad resursima koji su sve više opterećeni klimatskom krizom.

- Grenland je izgubio ogromne količine leda, što ga čini privlačnijim za eksploataciju rijetkih resursa i bušenje nafte, dok već vidimo sve veći promet kroz Arktički okean jer ostaje bez leda", rekla je Alis Hil (Alice Hill), bivša savjetnica za klimu Baraka Obame i sadašnja članica Vijeća za vanjske odnose.

- U Panami klimatske promjene utiču na način na koji kanal funkcioniše što vrši pritisak na SAD da pronađu druge rute ili pokušaju da dobiju prioritet nad Kinom za sam kanal. Klimatske promjene mijenjaju temeljnu računicu o strateškoj važnosti Arktika, kao i Panamskog kanala - dodala je Hil.

- Ironično je da dobijamo predsjednika klimatske promjene nazivao prevarom, a sada izražava interes za preuzimanje područja koja dobijaju veći značaj zbog klimatskih promjena – rekla je Hil.

Geopolitika oblikovana klimatskim promjenama

Utjecaji pregrijane planete pomažu u preoblikovanju geopolitike na različite načine. S obzirom da suše i oluje uzrokuju migraciju ljudi, izbijaju sukobi oko resursa kao što su voda, a granice između nekih zemalja čak se precrtavaju kako snijeg i led nestaju.

SAD nisu jedina sila koja pokušava da iskoristi narušavanje stabilne klime. Kako se led topi na Arktiku Kina kuje planove za "polarni put svile" koji će povezivati kineske luke sa Evropom i šire preko sjevernih brodskih ruta.

- Klimatske promjene oblikuju geopolitiku čak i ako lideri to ne žele priznati. Kina je svjesna klimatskih prijetnji i to će iskoristiti u pristupu resursima i infrastrukturi. Ignoriramo ovu klimatsku prijetnju na našu opasnost - rekla je Šeri Gudmen (Sherri Goodman), autorica i stručnjakinja za polarnu regiju u Wilson centru.

- Tramp, mislim, uviđa ovu žurbu za resursima te kako ih klimatske promjene čine pristupačnijim. Zanimljivo je vidjeti koliko je bio izolacionist u svom prvom mandatu, a sada djeluje gotovo imperijalistički. Teško je znati gdje će ovo završiti – dodaje Gudmen.

Ova borba za resurse i uspon nacionalističkih lidera u nekoliko zemalja, uključujući SAD, podstakli su strah od preklapanje krajnje desnice i zaštite životne sredine. U tom slučaju bogatije zemlje bi gazile preko onih u siromašnijih u kojima klimatske katastrofe eskaliraju. Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot), francuski ministar vanjskih poslova, upozorio je prošle sedmice: "Ušli smo u eru u kojoj se vraća zakon najjačih."

Poruka sa sjevera

Lideri Grenlanda, Danske i Paname odbacili su Trampove pozive na asimilaciju SAD-a. Tako se osjećaju mnogi ljudi koji žive na ovim mjestima te koji se često zanemaruju u geopolitičkim prepirkama.

- Naša zemlja je naša i nije na prodaju - ekao je Ole Hjort, 27-godišnji kontrolor letenja iz Nuuka na Grenlandu.

- Tramp govori mnogo stvari koje nisu baš ozbiljne, ali sada je postalo prilično zastrašujuće. Ne želimo biti Amerikanci i ove prijetnje zaista guraju ljude na Grenlandu od Trampove administracije i SAD-a - rekla je Aja Čemnic (Aaja Chemnitz) Larsen, grenlandska političarka koja predstavlja jedno od dva mjesta koja Grenland ima u danskom parlamentu.

Čemnic Larsen, pristalica nezavisnosti Grenlanda od Danske, rekala je da postoji entuzijazam za nove ekonomske mogućnosti, kao što su turizam, pa čak i rudarstvo rijetkih ruda, kako bi se diverzificirali od tradicionalnih praksi kao što je ribolov, ali da je klimatska kriza bila prepreka u realizaciji toga.

- Klimatske promjene utječu na sve na Grenlandu, vidimo da se zemljište izlaže, a također i nove vrste u moru. Za nas su klimatske promjene stvarne, nema sumnje da su tu i da će nam vremenom postati teže - rekla je.