Približava se kraj još jednog mandatnog perioda, a Bosna i Hercegovina je na diplomatskom polju ostvarila mizerne rezultate. Izuzimajući posjete turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, svi iole ozbiljniji svjetski igrači ili njihovi zamjenici su u širokom luku zaobilazili našu državu.

Naših pet minuta, reći će iskusni politički analitičari, davno je isteklo. Zbog toga je trebalo dijagnosticirati slabosti bh. diplomatije. Ako pomnije pratite istupe naših visokorangiranih političara, nije teško zaključiti da je posrijedi dobro osmišljena kampanja rušenja kakvog-takvog ugleda države BiH u svijetu.

U najtežim vremenima bh. diplomatija je uspjela sačuvati svoj međunarodnopravni subjektivitet uprkos brutalnoj agresiji i neskrivenim intencijama susjeda da BiH ostane samo u sjećanjima i pjesmama.

Ništa lakše nisu ni trenutne okolnosti u novom svjetskom poretku. No, pitanje svih pitanja je da li imamo kadrove za jednu takvu sofisticiranu i mukotrpnu bitku.

Dok negatori genocida, njihove sluge i poslušnici imaju plan za ocrnjavanje BiH u očima međunarodnih partnera, da li tzv. probosanske snage imaju jasan i nedvosmislen odgovor ili se njihove reakcije mogu kvalificirati kao prolazni populistički istupi?

Država BiH nema zakon o vanjskim poslovima i to je, možda, ključ problema. Profesionalizacija diplomatskog kora, njegovo podmlađivanje i angažman mogli bi promijeniti sadašnju sliku BiH u svijetu. Također, bh. diplomatija u punom kapacitetu mora iskoristiti i resurse naše dijaspore jer u gotovo svakom kutku planete imamo plejade ostvarenih mladih ljudi koji ne skrivaju svoj patriotski osjećaj.