Prošlo je već skoro mjesec otkako je ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović otkrio nekoliko informacija o novim zakonskim propisima koji bi trebali rasteretiti privredu te omogućiti rast minimalne plaće na 1.000 KM.
- Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najvišu minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto - kazao je Mijatović u Kotoru.
Radi se o potrebi o kojoj se govori godinama, na izradi novih zakona radi se već mjesecima, ali tehnički detalji nikako da budu do kraja usaglašeni, pa da i neko drugi, osim radne grupe i resornih ministara, vidi kakvu reformu je Vlada pripremila. Prema šturim najavama, do kraja prošlog mjeseca trebao je biti održan sastanak s predstavnicima SSSBiH, Udruženja poslodavaca FBiH, Saveza općina i gradova FBiH, nakon kojeg je set zakona trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Međutim, novembar teče, sastanak nije održan, a s obzirom na to da bi materijali pred poslanike trebali doći u formi nacrta, da konačnom usvajanju treba prethoditi i javna rasprava, teško je očekivati da zakoni budu usvojeni do kraja godine i da se primjenjuju od naredne. U međuvremenu, javljaju se novi otpori i traže izgovori da plaća radnika, ili barem jednog dijela njih, ostane ispod famoznih 1.000 KM. U periodu kada budžeti na svim nivoima bilježe rekordne prihode, a potrošačka korpa košta tri puta više, takvi istupi ne mogu se ocijeniti nikako drugačije osim kao sramotni.
Evidentno je da procesi donošenja odluka moraju biti transparentniji, reforme dinamičnije i odlučnije, a osim godina prazne priče i datih obećanja, obavezu da se brzo, barem djelimično, poboljša standard radnika stvaraju i dugi redovi pred ambasadama i sve otvorenije tržište Evrope, gdje se o plaći od 1.000 KM već odavno ne raspravlja.
