Ako se posmatra BiH od stjecanja nezavisnosti do danas, s kraćim izuzecima, stranke s centralom u Sarajevu i one s hrvatskim predznakom, uprkos različitim stavovima o brojnim pitanjima, u nekim stvarima su bile jedinstvene.

Izuzme li se period iniciranja tzv. Hrvatske samouprave, skoro sve vrijeme stranke sa sjedištem u Mostaru su bile jedinstvene s probosanskim strankama u poštivanju državnosti BiH i osudi destruktivnog djelovanja iz RS.

Gurnuti SNSD-u

Ante Jelavić je krenuo u egzibicionizam za vrijeme predsjedavanja HDZ-om BiH početkom ovog milenija jer je bio nezadovoljan time što je formirana vlast tzv. Alijanse, koja je izbacila njegovu stranku iz vlasti. No, to je rezultiralo time da je eliminiran iz političkog života.

Nisu svi mislili kao on ni u HDZ-u, pa je došlo do raskola i nastao je HDZ 1990. Ipak, nakon Jelavića postojao je period prilično sinhroniziranih odnosa u vezi s najbitnijim pitanjima, sve do prošlog mandata.

Naime, dugogodišnji predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio je razočaran ponašanjem najjače stranke SDA i njenog predsjednika Bakira Izetbegovića jer su godinama davali razna obećanja, pa su se povlačili ukoliko bi im to moglo donijeti političku štetu. Ono što je najviše Čović zamjerio Izetbegoviću jeste to da je prilikom potpisivanja Sporazuma o Mostaru, koji je donio izbore u ovaj grad, Izetbegović potpisao i donošenje Izbornog zakona, a kasnije je, prilikom pregovora, odbijao različita rješenja.

Iako je Čović za SDA uvijek koristio riječ „partner“, za razliku od mnogih stranaka koje su govorile da je saradnja s drugim strankama nužda zbog uređenja BiH, to se u prošlom mandatu promijenilo.

Tako je Izetbegović, možda i nesvjesno, gurnuo HDZ u zagrljaj SNSD-u. Dodik je podržavao Čovića u namjerama vezanim za Izborni zakon, čak je govorio i o trećem entitetu, iako je HDZ te ideje iz javnog diskursa izbacio prije nekoliko godina, a Čović se pojavio na obilježavanju 9. januara u Narodnoj skupštini RS.

Pogubna politika

Ipak, novi partneri su uvidjeli pogubnost takvog ponašanja te pojačali saradnju i s Hrvatskom, ne bi li izgladili te odnose. Osim zbog same saradnje s HDZ-om, važno je i to što Hrvatska može blokirati put BiH u Evropsku uniju. Održani su zajednički sastanci Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH, šefovi diplomatija se često sastaju, a član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ima dobru saradnju s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

Trojka je tako za manje od godinu uspjela popraviti štetu koju je napravila SDA, pa se iz HDZ-a više ne čuju blagonaklone poruke prema ponašanju predsjednika RS, a samostalnih sastanaka Čovića i Dodika više nema. Ono što je najvažnije, rečeno je prije nekoliko dana, nakon sastanka predstavnika trojke i HDZ-a, a to je da će u narednom periodu prema koalicionim partnerima iz RS iznositi jedinstven stav kada je u pitanju usvajanje evropskih zakona.