Kinoteka Bosne i Hercegovine jedna je od sedam državnih institucija kulture. U njoj se arhivira i štiti bh. filmska građa.
Djelatnost Kinoteke sastoji se od arhivskog, istraživačkog i prikazivačkog odjela a objedinjena je 1994. U filmskom arhivu se štite i čuvaju filmski materijali i građa od historijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovno-odgojnog i naučnog značaja.
Filmovi koji su proglašeni kao pokretno nacionalno dobro su od izuzetnog značaja i to se odnosi na 40 prvih igranih filmova u BiH. To su igrani, dokumentarni, kratki-igrani i animirani filmovi koji sačinjavaju BiH nacionalnu zbirku, kao i značajan fond inozemnog filma. Uposlenici ove ustanove istražuju, prikupljaju, arhivistički obrađuju, štite i čuvaju ovaj izuzetno vrijedan fond naše kinoteke.
- Jedan poseban fond je filmski, a odnosi se na period od 1946. do 1949. kada su snimani žurnali o Bosni i Hercegovini. To je izuzetno vrijedan materijal. Obilazili su se svi dijelovi BiH i snimale su se priče o različitim uspjesima nakon Drugog svjetskog rata. To je bila borba za obnavljanje porušene zemlje i za sam njen opstanak – kaže za „Avaz“ direktorica Devleta Filipović.
Ostali dio fonda sačinjavaju inozemni filmovi, koji su prikazivani u našim kinima u prethodnom periodu.
Kinoteka BiH tako u bogatom fondu, između ostalih, čuva kultna filmska ostvarenja bosanskohercegovačke kinematografije kao što su: “Sjećaš li se Dolly Bell”, “Kuduz”, “Miris dunja”, “Otac na službenom putu”, “Žena s krajolikom”, “Crni biseri”, “Horosko”, “Mali vojnici”, i brojni drugi.
- Za razliku od sadašnjeg vremena, gdje mladi imaju priliku i dostupni su im apsolutno svi sadržaji za gledanje, nekada su ti sadržaji bili probrani i to je dobro utjecalo i na odgoj i na psihu djece – istakla je Filipović.
Govori kako je zadatak Kinoteke da probranim filmovima razvija ljubav prema filmu i prema svemu što nas okružuje.
- Film nije samo zabava, naravno da je i edukativnog karaktera. Smatram da Kinoteka treba da bude puno više poštovana i čuvana, te da joj se posvećuje veća pažnja nego što se to sada čini – dodala je direktorica.
Kinoteka kao ustanova nema riješen status niti finansiranje kao jedna od sedam institucija iz oblasti kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Filipović kaže kako postoje institucije koje redovno finansiraju Kinoteku, ali to nije dovoljno. Već duže vremena se bori sa tim da uopšte sačuva prostor u kojem se trenutno nalazi.
- Savez samostalnih sindikata je dobio sudski spor u kojem smatraju da je prostor u kojem je Kinoteka zapravo njihov te žele da se mi iselimo. Rok je bio 9. septembra 2022. Mi se naravno nismo iselili i nećemo, jer smo ovdje od 1963. godine i imamo pravo na dosjelost, ali nemamo od koga tražiti da nam se ista prizna, s obzirom na to da sindikat nije registrovan po zakonu – tvrdi Filipović.
Direktorica se istakla da se nada da će ponovo dobiti podršku Kantona Sarajevo i Fondacije za kinematografiju kao što je i do sada bio slučaj, te se nada da će nova vlast imati malo više sluha za ovu instituciju, kao i ostale koje se bore sa istim ili sličnim problemima.
Kinoteka BiH je do sada održala šest malih filmskih škola, a polaznici su bili učenici i studenti, sa ciljem edukacije mladih o osnovama filmske umjetnosti.
Pored toga specijalni obrazovni program s mladima koji idu u osnovnu i srednju školu obogaćuje njihovo znanje iz književnosti, jezika, historije likovne umjetnosti i muzičkog obrazovanja kroz probranu ponudu filmova.