Nakon cijelog niza kontroverzi, Rumunija je 1. januara preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Do 30. juna, Bukurešt će biti centar brojnih evropskih dešavanja. Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker), predsjednik Evropske komisije, ovaj je čin prokomentirao neobično direktnom izjavom u kojoj je iznio sumnje da je Rumunija spremna za ulogu koja joj je pripala.
Prvo predsjedavanje
- Oni jesu tehnički dobro spremni. Ali, vjerujem da vlasti u Bukureštu još nisu u cijelosti razumjele šta znači predsjedavanje Unijom. Da bi se mogle donositi promišljene odluke, morate slušati druge, ali i biti u stanju da neke brige nekih tamo stavite gdje im je mjesto – na kraju. Kada sve uzmem u obzir, imam neke sumnje u sposobnost Rumunije da se nosi s ovakvim zadatkom – izjavio je Junker za „Welt am Sonntag“.
Ovo je prvo predsjedavanje EU koje je po redovnom redoslijedu pripalo državi koja je i dalje pod posebnim režimom Brisela zbog brojnih manjkavosti u radu vlasti. Posebno, Unija pod debelom lupom Rumuniju drži na polju borbe protiv korupcije. Građani ove balkanske države, pak, lupu su zamijenili redovnim protestima protiv vlasti, a i u samoj vladajućoj koaliciji rat unutar stranaka, te između njih, ne prestaje buktati.
Kao odraz haosa, ministar za EU 11. oktobra prošle godine podnio je ostavku. Sve to dovelo je i do činjenice da program predsjedavanja Unijom, dokument koji svaka država objavi prije preuzimanja te uloge, u slučaju Rumunije neće biti dostupan barem do 15. januara.
Zbog toga i ne znamo šta će Bukurešt raditi u narednih šest mjeseci. Ako bar i letimično pogledamo dosadašnje najave rumunskih zvaničnika, priče o tome da će Balkan biti jedan od pet prioriteta samo su – priče! Nema nijedne reference u dosadašnjim najavama koje to potvrđuju. Izuzetak je preuzeti dokument iz Brisela u kojem se navodi da će se i u narednih šest mjeseci nastaviti s procesom integriranja zapadnog Balkana u EU, jer je to strateški interes same Unije. I ništa više.
S lošeg na gore
Ako je austrijsko predsjedavanje do kraja prošle godine i bilo razočaravajuće za šest bivših jugoslavenskih država, rumunsko bi moglo biti i gore. Naravno, niti je realno da bi bilo čije predsjedavanje Unijom moglo „ugurati“ naš region u EU niti ga potpuno isključiti. Ipak, od Bukurešta smo (s pravom) više očekivali, jer dijelimo isto podneblje.
Nakon Rumunije, predsjedavanje do kraja 2019. preuzima Finska. Od 1. januara 2020. šef EU bit će Hrvatska, koja je odmah najavila da će u svom mandatu organizirati veliki samit posvećen zapadnom Balkanu. Unija je to prihvatila.
Veliki broj izazova
Rumunija će u šest mjeseci na čelu Unije imati pred sobom mnoštvo krupnih izazova.
Brexit, do marta se mora usvojiti budžet EU od 2021. do 2027., u maju slijede izbori za Evropski parlament...
U šestomjesečnom periodu morat će biti održan barem jedan samit EU te masa ministarskih sastanaka, a dnevno „hendlati“ svakovrsni izazovi – od neobjavljenog internetskog rata Rusije Zapadu do migrantskih valova...