Ponekad su velika rješenja u malim stvarima. Da li je to tako i s novim virusom koji je zaustavio svijet kroz novu studiju pokušava provjeriti i Alemka Markotić na Klinici Fran Mihaljević u Zagrebu.

Dok svjetske farmaceutske kompanije i najprestižniji naučnici užurbano rade na proizvodnji vakcine koja bi pomogla da se riješimo pandemije novog koronavirusa, direktorica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić upozorava da i neki jednostavni postupci kao higijena nosa mogu pomoći u borbi s infekcijama dišnog sistema, prenosi 24sata.hr.

Istražuju učinak ispiranja

Zapažanja koja navodi su još u fazi početne kontrolirane studije, ali ova spoznaja ne može sigurno štetiti. Ideja za studiju se, kaže, rodila pokušavajući pomoći zaraženima bez simptoma koji su sedmicama bili u izolaciji zbog pozitivnog testa brisa koji više nije bio u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem jer su bili dobro. 

Ključ je, naime, u slanim otopinama koje korona kao ni drugi virusi "ne voli".

"Od samog početka epidemije uzrokovane sa SARS-CoV-2 naučnici i liječnici primijetili da kod jednog broja bolesnika, ali i osoba u kojih je dokazana infekcija, a nisu razvili simptome, možemo dugotrajno detektirati virus u nosnoj sluznici. Zabilježeni su i slučajevi od preko dva mjeseca pozitivnih briseva u pojedinih osoba. U prvim mjesecima epidemije, dok nismo znali koliko dugo bi virus mogao biti infektivan, to je bilo povezano i s dugotrajnim boravkom pozitivnih osoba u izolaciji, što je dovodilo do određenih i psihičkih problema, ali i egzistencijalnih zbog dugotrajne izolacije i nemogućnosti povratka na posao", priča profesorica Markotić kako je uopće došla na ideju da bi barem određena pomoć oboljelima od Covid-19, a možda i određenog broja ljudi usporavanja ili sprečavanja širenja virusa iz nosa prema plućima moglo biti u svima dostupnoj fiziološkoj otopini.

Tokom proljeća i početkom ljeta jedan dio osoba s dugotrajno pozitivnim brisevima mi se obratio za pomoć. S obzirom na to da specifičnog lijeka za sada nema, razmišljala sam kako im najbolje pomoći. Pretpostavka je bila da se vjerojatno radi o defektnim virusnim česticama ili virusima koji su izgubili svoju moć zaražavanja, no za to još nije bilo dovoljno informacija u relevantnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi te su oni morali biti u izolaciji do dobivanja negativnih nalaza brisa. Razmišljala sam da bi možda dobra toaleta nosa, odnosno ispiranje i vlaženje nosa preparatima na bazi morske soli, mogla pomoći u odstranjivanju mrtvog epitela u nosu, a time i virusnih čestica iz toga epitela", govori Markotić.

Kod većine je djelovalo

Dalje ističe kako je savjetovala da 3-4 puta dnevno osvježe i očiste nos uštrcavanjem preparata na bazi morske vode kroz 2-3 dana i da nakon toga naprave kontrolni bris. 

- Na sreću kod većine je nakon toga postupka, nalaz brisa bio negativan i mogli su konačno završiti s izolacijom i vratiti se u "novo normalan" život, kaže profesorica Markotić.

Sljedeći korak je bilo naučno dokazivanje ovoga ovog zanimljivog opažanja.

- Kako su to bila pojedinačna zapažanja i iskustva, koja trebaju definitivno potvrdu u kontroliranoj studiji, da bi se smatrala naučno i stručno relevantnim i primjenjivim, pokrenuli smo pilot studiju u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". U okviru studije ćemo pokušati kod bolesnika s COVID-19 ispitati koliko redovita toaleta nosa s otopinama na bazi morske vode može smanjiti održavanje virusa u nosu, a ako rezultati budu ohrabrujući, planiramo ispitivanje nastaviti i u asimptomatskim slučajevima u cilju redukcije mogućeg širenja virusa u donje dijelove dišnog sustava, odnosno prema plućima, otkiva profesorica Markotić.

Od jeseni svi strijepe jer to je razdoblje u kojem virusi caruju pa se očekuje istovremena oboljenja od gripe, viroza kao i korone. Upravo zbog toga profesorica Markotić podijelila je s javnošću na čemu rade jer bi ovakva prevencija uveliko mogla biti od pomoći.

- S obzirom na to da nam predstoji razdoblje hladnog vremena, zatvorenih prostora s pregrijanim suhim zrakom, te osim COVID-19, pojava i drugih infekcija dišnog sustava, kao što su gripa, prehlade, bakterijske infekcije, održavanje zdrave sluznice nosa je iznimno važno. Liječnici takve savjete redovito daju svojim bolesnicima i dobro je da na to sada pred sezonu infekcija dišnog sustava, gdje će veliku ulogu imati i gripa, sve podsjetimo i na tu vrstu zaštite, pojasnila je.

Nosna sluznica je mjesto ulaska brojnih mikroorganizama koji uzrokuju infekciju dišnog sustava. Stanice koje oblažu zdravu i neoštećenu sluznicu predstavljaju fizičku prepreku ulasku mikroorganizama i izazivanju bolesti. Sluznica nosa osigurava grijanje, vlaženje i pročišćavanje udahnutog zraka zahvaljujući trepetljikama i izlučivanju sluzi.

- Osim toga na površini sluznice se izlučuju IgA antitijela koja mogu lokalno štititi od različitih mikroorganizama. Hladno vrijeme, ali i pregrijani prostori sa suhim zrakom oštećuju sluznicu, izazivaju upalu i otjecanje sluznice i povećavaju mogućnost naseljavanja mikroorganizama na njoj. Stoga je održavanje sluznice vlažnom i neoštećenom, uključujući i redovitu toaletu nosa, važno u obrani od mikroorganizama, ističe Markotić.

Da bi se osigurala prohodnost nosa i normalno disanje, dodaje Markotić, primjenjuju se različite kapi koje smanjuju otečenost sluznice, međutim većina takvih kapi se mogu primjenjivati kratko vrijeme, obzirom da njihova dugotrajna primjena može također dovesti do oštećenja nosne sluznice.

- Za svakodnevno ovlaživanje sluznice nosa te prevenciju oštećenja sluznice preporučuju se otopine na bazi morske vode koja je po sastavu slična fiziološkoj otopini. Sol smanjuje oteklinu vezivanjem vode iz sluznice, razrjeđuje sluz i olakšava njezino izbacivanje, a može djelovati i antialergijski. Ujedno može fizički odstraniti umrle i oštećene stanice nosnog epitela, pojasnila je što ove tekućine zapravo rade.

Na kraju naglašava da ne smijemo zaboraviti kako bismo širenje virusa sveli na najmanju mogući mjeru: