Tomislav Fiket, zamjenik direktorice Seizmološke službe Hrvatske, potvrdio je da je još jedan potres pogodio Petrinju za emitiranja vrijeme Dnevnika Nove TV.
- Taman kad ste vi došli, dogodio se jedan umjeren potres kod Petrinje, 11 kilometara istočno od Gline, magnitude 3,3 po Richteru - rekao je Fiket.
Dodao je da veći broj zemljotresa na dnevnoj bazi nije neočekivan.
- Znam da je to jako neugodno ljudima. Neugodno je i svim građanima koji su taj potres osjetili, jer nam je dosta podrhtavanja tla, ali to je za sada normalan razvoj situacije - rekao je.
Fiket je zatim objasnio šta se događa u Seizmološkoj službi kada dođe do zemljotresa.
- Imamo dežure i na našim kompjuterima gledamo uživo zapise seizmograma. Čim se potres dogodi, mi vidimo po zapisu da se nešto događa. Nakon toga naš sistem lokacija, koji je još uvijek u povojima, jer nažalost, nemamo dovoljno gustu mrežu, nam daje privremenu lokaciju koju mi, onda, ručno potvrdimo i s tim izvještajem izlazimo u javnost - objasnio je.
Osim toga, ponovio je da će se tlo na području Petrinje tresti još mjesecima.
- Predviđamo da bi moglo biti još jačih potresa, i preko magnitude od 5. Naravno, možda se neće dogoditi pa ne možemo ni jamčiti. Bit će sigurno potresa magnitude od 4 i jačih, a potresa od 3 po Richteru će biti jako puno - rekao je Fiket.
- Rekao bih da se moramo naviknuti da živimo na području na kakvom živimo, gdje se pokazalo da su potresi prisutni i da nam se mogu dogoditi. Nema smisla čekati potres jer se on ne mora dogoditi - dodao je.
Na kraju razgovora, Fiket je upitan o jučerašnjem slabijem potresu čiji je epicentar bio na zagrebačkom području.
- Znamo da je to bilo isto epicentralno područje kao i u martu. To znači da se može pretpostaviti da je to ista ta serija, da je to nastavak koji nas ne bi toliko uznemirio da se nije dogodio petrinjski potres, ali ja razumijem da su građani uznemireni - rekao je te dodao da bi ovakva situacija mogla trajati godinu, možda čak i malo duže.
Kada je u pitanju Hrvatska, najveća opasnost od potresa je u Dalmatinskoj zagori, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, riječkom priobalju te Zagrebu i okolici. Žutom su obojene regije srednje opasnosti, zelenom umjerene opasnosti, a tirkiznom i plavom najsigurnija područja, tj. Istra i krajnji istok zemlje.
Što se tiče cijelog svijeta, najkritičnije zone su uz Tihi ocean, zapadni dio Sjeverne i Južne Amerike i Japan, gdje je zabilježeno više zemljotresa nego na bilo kojem drugom mjestu na zemlji.
Opasni su i Indonezija, Fidži, područje oko Tibeta, istočna obala Crnog mora, Iran te južna obala Kaspijskog mora. U Europi se najčešće tresu države uz Sredozemno more, Grčka, Turska, Italija, a jedan od najvećih potresa u historiji dogodio se u Portugalu. U Crvenom je i zapadni dio Islanda, dok je najsigurniji kontinent Afrika.
