Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) smatra kako se hrvatsko pitanje u BIH može riješiti kroz treći entitet.
HAZU KAO SANU
Podsjetimo da je nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS)na čijem čelu je Dragan Čović (HDZ), donijela zaključak o "teritorijalnoj reorganizaciji BiH" koji poziva na formiranje trećeg entiteta
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Arhiv
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) smatra kako se hrvatsko pitanje u BIH može riješiti kroz treći entitet.
U dokumentu nazvanom "Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa" prilikom pregovora sa BiH, hrvatskim zvaničnicim uz ostalo se sugeriše da "pod svaku cijenu trebaju osigurati izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavničkom, Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta FBiH.
Ovo su uslovi koji se tiču Bosne i Hercegovine:
- Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otočići Veli i Mali školj te Ponta Klek); saniranje odlagališta otpada u području Neuma, potreba osavremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (zaštita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja čišćenja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; zaštita voda rijeke Neretve – onemogućiti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost sadašnjeg stanja rasutog tereta u luci Ploče – fine čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu.
- Aktuelizirati potrebu poštivanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora - zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica - razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda.
- Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.
- Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.
- Osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek - hrvatsko-mađarska granica (koridorska ekstenzija Jadran – Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša te provedba mjera za ublažavanje klimatskih promjena i mjera u području okoliša i održivog razvoja.
- Upozoriti na gledišta iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na područjima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima žive pretežno Hrvati; problem zagađenja okoliša zbog korištenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja ugljena oko 5 x 106 tona).
- Smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na zaštitu okoliša – HE Foča, HE Buk Bijela, He Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), što dovodi u pitanje zaštitu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE Čapljina na Neretvi.
Na ovaj dokument podsjetio je u utorak hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazavši kako su njegovi stavovi mnogo blaži u odnosu na HAZU u kojem sjede osobe bliske hrvatskom premijeru uz ostalo kazavši:
- Ti akademici su prije mjesec dana, u vrijeme mira, rekli da Hrvatima prava treba osigurati pod svaku cijenu. Hrvatski znamo, to znači ne pitajući za cijenu. To je stav najbližih Plenkovićevih suradnika kada misle Ja ih pozivam da kažu šta misle pod tim. Ja pitam za cijenu, ja sam puno umjereniji od njih - kazao je Milanović.
Podsjetimo da je nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS)na čijem čelu je Dragan Čović (HDZ), donijela zaključak o "teritorijalnoj reorganizaciji BiH" koji poziva na formiranje trećeg entiteta.
Ne treba ni spominjati da se radi o antidejtonskim i antiustavnim potezima koji predstavljaju direktno udar na državu i mogli bi destabilizovati BiH i cijeli region.
PRIVREDNI GIGANTI
LEGENDARNI BH. STRUČNJAK
"ŽENE SU MI DOŠLE GLAVE"
JUŽNA INTERKONEKCIJA
HAOTIČNO STANJE