Svi politički akteri i institucije u Crnoj Gori treba da nastave zajedno da rade na reformama, u konstruktivnom duhu, a druga tekuća politička pitanja ne treba da skrenu pažnju sa reformske agende, poručili su visoki evropski zvaničnici Žozep Borelj (Josep Borell) i Oliver Varhelji (Varhelyi), koji danas borave u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
U Podgorici je danas održano zasjedanje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU, kojim je predsjedavao visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.
On je novinarima, nakon zasjedanja Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, upitan da li politička nestabilnost može usporiti put Crne Gore ka EU, kazao da nije na njemu da komentariše izjave i aktivnosti političkih partija, koje su više internih dimenzija.
- Svi politički akteri i institucije u Crnoj Gori treba da se fokusiraju na reforme povezane sa pristupanjem EU, da nastave zajedno da rade u konstruktivnom duhu, u interesu crnogorskih građana. Ne mogu da ulazim u detalje ko je šta uradio - rekao je Borelj.
On je kazao da je na današnjem Vijeću izvršen pregled odnosa sa Crnom Gorom i istaknut značaj reformske agende države.
- Mislim da snaga i fokus svih političkih stranaka treba da bude na evropskim reforma. Ništa važnije ne treba da bude za Crnu Goru od evropskog puta, posebno u trenutku kada postoji prilika da bude predvodnica - rekao je Borelj.
On je kazao da Crna Gora ima potencijal da bude uspješna priča, jer su otvorena brojna poglavlja, ističući da je vrijeme da se pređe u drugu fazu.
Na pitanje da li Crna Gora može dobiti datum pristupanja EU, ako do kraja godine dobije završna mjerila, on je odgovorio da ne može govoriti o preciznim datumima.
- Ali uslovi treba da se ispune, nakon čega će se vidjeti kako će se izgledi za proširenje jasno otvoriti - naveo je Borelj.
Premijer Dritan Abazović kazao je da je održavanje sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u Crnoj Gori veliko priznanje za državu. Prema njegovim riječima, to govori da na Zapadnom Balkanu ideja proširenja živi najviše kroz Crnu Goru.
Kako je istakao, crnogorska Vlada vidi samo jedan glavni vanjskopolitički cilj - kako da Crna Gora bude naredna članica Evropske unije.
- Svi moramo biti posvećeni tom pitanju, moramo rješavati neke stvari koje zahtijevaju širi konsenzus u društvu. Moramo da idemo prema onome što su odluke koje zahtijevaju dvije trećine ili tri petine, vezano za Sudski savjet, sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca - rekao je Abazović.
On je kazao da, ukoliko Crna Gora uspije da isporuči te rezultate, vjeruje da će Evropska komisija to prepozanti u izvještaju u napretku i da će Crna Gora ići ka završnim mjerilima.
Komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji rekao je da je Crna Gora već prilično dosta toga ostvarila, ali da je pred njom još dug put.
- Važno je da imamo pouzdane partnere i saveznike kao što je Crna Gora, koji u potpunosti usklađuju svoju politiku sa našim stavovima - rekao je Varhelji.
Na pitanje da li politička nestabilnost može usporiti put Crne Gore ka EU, on je odgovorio da nije na njima da raspravljaju o unutrašnjoj politici, ali da Crna Gora gubi dragocjeno vrijeme.
- Gubljenje vremena je nešto što ne možete da priuštite. Morate sada da se fokusirate na posljedice rata i na to kako da ubrzate svoj rad u pravcu pristupanja EU. Shvatam da u Crnoj Gori postoji konsenzus da se krene mnogo snažnije evropskim putem - naglasio je Varhelji.
On je naveo da su obje strane dogovorile strateški prioritet - da se ubrza integrisanje na terenu.
- Mislim da ono što je nastalo kao rezultat sastanka jeste koliko su svi politički akteri značajni u Crnoj Gori i koliko je važno da svi oni ubrzaju reforme. Sa naše strane mi smo spremni da idemo mnogo brže, ali treba nam ostvarivanje reformi - rekao je Varhelji.
On je kazao da su razgovarali o Otvorenom Balkanu, na način da su istakli značaj regionalne saradnje. Prema riječima Varheljija, regionalna saradnja ima ogroman potencijal za Zapadni Balkan, i to ne samo u ekonomskom pogledu. On je rekao da je to pitanje u rukama regiona, dodajući da bi region to trebalo da uradi tako što će ukloniti trgovinske barijere na granicama, kao i većom prohodnošću diploma, ličnih karata, mogućnostima da se slobodno investira, izvoze usluge.
Kako je kazao, ta inicijativa nije zamjena za članstvo u EU, već sasvim suprotno.
- Sasvim je prirodno da možete već da primjenjujete ta ista pravila koja ćete primjenjivati kada budete članica EU - naveo je Varhelji.
