Oglasile se sirene za opasnost u gradovima na sjeveru Kosova, barikade i kamioni sa šljunkom postavljeni na putevima prema graničnim prijelazima, zatvaranje prijelaza Jarinje i Brnjak, sjednica Generalštaba Vojske Srbije, snage KFOR-a u pripravnosti, samo su neke od vijesti koje su obilježile dramatičnu noć s nedjelje na ponedjeljak na Kosovu.
Tačno u ponoć trebala je stupiti na snagu odluka Vlade Kosova o mjerama reciprociteta prema kojoj bi građanima sa srbijanskim ličnim kartama i registarskim tablicama bio zabranjen ulazak u ovu zemlju, a umjesto toga bi im bili izdavani posebni dokumenti za ulazak i izlazak, kao i automobilske tablice s oznakom Republike Kosovo. Ipak, u posljednjem momentu Vlada Kosova primjenu ove odluke odgodila je na mjesec, uvjetujući odgodu potpunim uklanjanjem barikada. Ali je ona tokom jučerašnjeg dana ipak primjenjivana jer su se prepreke na cestama sporo uklanjale.
Prema riječima Emilije Redžepi (Rexhepi), potpredsjednice Vlade Kosova, primjena odluke je prolongirana zbog barikada, povećanih tenzija, velikog pritiska od Srbije na lokalno srpsko stanovništvo na Kosovu.
- Srpska lista je direktno pod utjecajem Beograda, tako da mislim da bi se trebalo ovo malo stišati, da se tenzije smire. Vlada smo koja zastupa mir, stabilnost, koja samo želi provesti zakonske i obaveze koje ima na osnovu potpisanih sporazuma, ali naši organi reda čuvaju našu teritoriju. Ni pod koju cijenu ne želimo konflikt sa svojim građanima bilo koje nacionalnosti i ne vjerujem da u ovom momentu bilo kome treba neko novo ratno žarište. Znate kako je turbulentna situacija kod vas u Bosni, to se reflektira i kod nas, ali također znate i s kim se suočavamo i koliko je utjecaj Srbije u ovom momentu jak. Mislim da smo dobro postupili jer ne želimo da bilo ko strada, a neko će to namjerno uraditi da dođe do većeg konflikta. Ako neko izgubi život, ništa nismo dobili. Mi koji smo preživjeli razne ratove i genocid, nije baš da nam je svejedno - dodaje Redžepi.
U razgovoru za „Avaz“ ona pojašnjava da je odluka o ličnim dokumentima i registarskim oznakama dio sporazuma potpisanog u Briselu jula 2011. godine, ali i onog iz septembra 2016., kada se Kosovo obavezalo da tadašnju oznaku KS na registarskim tablicama zamijeni oznakom RKS. Srbija već 11 godina ne priznaje dokumente i tablice Kosova i primjenjuje iste mjere za građane Kosova. Nakon dugogodišnjeg odlaganja Vlada Kosova je odlučna da recipročne mjere sada provede.
Na pitanje očekuje li iste probleme uoči 1. septembra, Redžepi kaže da vrlo dobro poznaje premijera Aljbina Kurtija (Albin) i zna da on neće odustati.
- Hajde da radimo svi na suzbijanju medijskih špekulacija sa strane, da radimo više s lokalnim srpskim stanovništvom i više uključimo međunarodni faktor u sve ovo da bi obje strane bile zadovoljne - kaže Redžepi za „Avaz“.
Iako sve manje, Srbija i dalje, putem svojih struktura na sjeveru, ima mehanizme da destabilizira sjever Kosova, a Vlada Kosova je previše oprezna, u smislu da ne uradi nešto što bi izazvalo negodovanje saveznika, SAD, Velike Britanije, Njemačke, kaže za „Avaz“ profesor političkih nauka i politički analitičar iz Mitrovice Nedžmedin Spahiu (Nexhmedin).
- Paralelne strukture su ovdje pustile uzbunu koja je trajala šest sati, sve dok nije izgorjela instalacija. Oko 150.000 građana moralo je trpjeti takvu uzbunu - kaže Spahiu.
On dodaje kako Srbija vara Evropu i da, ustvari, ne želi „Otvoreni Balkan“, jer godinama stvara administrativne prepreke za građane Kosova koji putuju u Srbiju. Pitanje registarskih tablica nije samo politički već i ekonomski problem.
- Srbija sebi dozvoljava da upada u budžet Kosova, jer registrira automobile građana Kosova, s teritorije Kosova, pa umjesto Kosovu, takse se plaćaju Srbiji. To je jedan apsurd. Šta bi se desilo da Srbija registrira automobile u Sarajevu s oznakama „Republika Srbija“ - kaže Spahiu.
Na isti način kako se vijesti s Kosova prate u BiH, građani Kosova prate dešavanja u BiH. Spahiu pojašnjava da je region povezan jer je mali te da zbog odnosa Beograda i Prištine ispaštaju svi.
- Nikako da u Beogradu dođe neka vlada koja je razumna i koja bi vodila u progres ne samo Srbiju već i cijeli region. To je zemlja koja stvara probleme Bosni, Crnoj Gori, Albaniji, pa čak i Sjevernoj Makedoniji, koja prešutno „guta“ utjecaj Srbije tamo. Ako bi se u Beogradu pojavila neka razumnija politika, svakako bi došlo do progresa cijelog regiona - ističe Spahiu.