Hrvatski premijer Andrej Plenković na Generalnoj skupštini UN-a izjavio je da se posljedice ruske agresije "osjećaju globalno" i da veća međunarodna saradnja nema alternative.
- Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine - rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji "već neviđene krize".
Kazao je da dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet.
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri decenije bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
- Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i šta je bilo potrebno da odbrane svoju domovinu - rekao je Plenković.
On je kazao da Hrvatska, osnažena tim iskustvom danas je izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini "političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost".
Podsjetio je da će Zagreb u oktobru biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana "jačanju demokracije".
- Na raskrsnici demokratije i autokratije, naš izbor treba ostati jasan - poručio je.
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Evrope i prijeti globalnoj sigurnosti hrane".
- Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo - istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnom nivou pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.
- Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora - rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
- Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena) - naveo je.
Premijer je dodao da uprkos aktuelnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou".
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Evropi.
- Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u evropskom interesu - rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti".
- Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH - rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme".
- Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti - rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
- Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost - naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".
Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije".
- Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokratija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan - rekao je Plenković.
