Vojko Volk, slovenski diplomata i državni sekretar za međunarodne odnose u kabinetu predsjednika vlade Republike Slovenije, u intervjuu za „Avaz“, pred dolazak premijera Slovenije Roberta Goloba u BiH, kazao je da se Slovenija, s Vladom dr. Roberta Goloba, vratila na zapadni Balkan, gdje je prisutna svim svojim srcem.

- Imamo dobre odnose sa svim zemljama zapadnog Balkana, ali i kredibilitet u Briselu - kaže Volk.

Posebne zasluge za to što je BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU krajem prošle godine imala je Republika Slovenija, koja je intenzivno to i zagovarala. Možete li ukratko opisati ključne aktivnosti Slovenije kada je u pitanju ovaj proces u kontekstu BiH i drugih država zapadnog Balkana?

- Želimo pomirenje na Balkanu i želimo postupke koji su usmjereni ka budućnosti. Naša politika nije zasnovana na interesima, već na solidarnosti prema zemljama zapadnog Balkana i njihovoj evropskoj budućnosti.

Vratili nadu

 No, zašto Vi toliko podržavate članstvo zemalja regiona u EU?

- Za nas je proces proširenja značio nadu u bolju i svjetliju budućnost. Zato vjerujemo da smo decembarskom odlukom takvu nadu dali i stanovnicima Bosne i Hercegovine. Odluka Evropskog vijeća zasnovana je na inicijativi slovenskog premijera predstavljenoj na sastanku lidera u junu ove godine. Posljednjih mjeseci intenzivno smo radili na tome da se među državama članicama EU postigne neophodan konsenzus, što je krunisano decembarskom odlukom. To je veliki uspjeh Bosne i Hercegovine, a isto tako i uspjeh Slovenije.

No, pred Bosnom i Hercegovinom je sada veliki posao.

- Sada je ključno da i BiH pokaže razumijevanje da se radi o prekretnici u historiji Evrope. Stoga je važno da se Vlada Federacije BiH formira što prije i da BiH pristupi implementaciji 14 prioriteta koji su uvjet za početak pristupnih pregovora s EU. Slovenija je spremna pomoći BiH u pripremi akcionog plana za implementaciju 14 prioriteta te u provedbi reformi i transferu zakonodavstva.

Ipak, mnogi u EU su skeptični prema daljnjem proširenju Unije, prije svega Nizozemska i Francuska, iako je rat u Ukrajini malo „smekšao“ i njihove stavove. Koliko to može biti prepreka evropskom putu BiH?

- Proširenje EU ostaje jedan od ključnih prioriteta slovenske vanjske politike. Slažem se da je ruska agresija na Ukrajinu „smekšala“ stavove nekih od zemalja članica EU koje su najskeptičnije prema proširenju. Taj trenutak moramo iskoristiti. Slovenija će i dalje nastojati da proširenje ostane visoko na dnevnom redu Brisela. Premijer je u redovnom kontaktu sa svojim kolegama i vjerujem da će ovaj trenutak naklonjen proširenju potrajati.

Pomno pratimo

Kako gledate na ideju o stvaranju svojevrsne regionalne unije za države zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija)? U tom pogledu imamo dvije paralelne inicijative – „Berlinski proces“ i „Otvoreni Balkan“?

- Moj odgovor je krajnje jasan; glavni cilj je, naravno, ulazak u Evropsku uniju. Teško da bilo koja kopija EU ili instant-rješenje može biti toliko uspješno, o čemu imamo niz dokaza u dosad zaboravljenim ili propalim regionalnim inicijativama. Što se tiče „Berlinskog procesa“ i „Otvorenog Balkana“, mislim da se tu ne radi o pitanju „ili-ili“, nego o tome kako da napravimo regionalnu saradnju efikasnijom.

Milorad Dodik jedan je od rijetkih lidera u Evropi koji su otvoreno podržali Rusiju u invaziji na Ukrajinu, nakon koje je obavio dva sastanka s Vladimirom Putinom. Kako, iz slovenske perspektive, izgledaju geopolitički utjecaji u BiH danas?

- Cijela Evropska unija pomno prati vanjsku politiku Bosne i Hercegovine i svih političkih aktera u BiH na međunarodnom parketu. Tako da dobro razumijem o čemu pričate. Naravno da smo zbog rata u Ukrajini svi mi u EU osjetljivi na to da Bosna i Hercegovina prati vanjsku politiku Evropske unije. Ali istovremeno znam da postoji saglasnost oko integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, a koja ne postoji ni oko jednog drugog vanjskopolitičkog pitanja. Ono što je još važnije, ova saglasnost postoji kako među predstavnicima vlasti tako i među običnim ljudima. Vjerujem da bi ovo trebala biti dovoljno jasna motivacija svima da rade na što bržem približavanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Prijateljstvo i pomoć

 Na izborima 2022. u Sloveniji je pobijedio Pokret Sloboda Roberta Goloba, koji je postao i novi premijer. Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od nove Vlade Slovenije?

- Od premijera Goloba i Slovenije BiH može očekivati iskreno prijateljstvo, solidarnost i konkretnu pomoć kroz oblike tehničke i razvojne saradnje. Možete očekivati snažnu, najiskreniju podršku Slovenije na putu u Evropsku uniju. Ponosimo se time da Slovenija ima dobre odnose sa svim državama nekadašnje SFRJ i svima pružamo pomoć na putu u EU. Jer, saradnja je jedini put do stabilnosti i napretka na zapadnom Balkanu. I, zapravo, to je ono što treba cijeloj Evropi.