Zapadni Balkan suočavao se s nekoliko razornih zemljotresa tokom posljednjih 100 godina.
Ovi prirodni događaji ostavili su dubok utjecaj na regiju, istovremeno izazivajući promjene u urbanističkom planiranju, građevinskim standardima i svijesti o prirodnim katastrofama.
Zemljotres u Skoplju, 1963. godine
Iako se Skoplje nalazi na istočnom dijelu Balkana, ovaj zemljotres zaslužuje spomen jer je pogađao širu regiju. Skoplje je pogodio zemljotres magnitude 6.1 prema Rihterovoj skali.
Grad je gotovo potpuno bio uništen, a više od 1.000 ljudi izgubilo je život. Ovaj događaj potaknuo je širu regiju da preispita građevinske standarde i pripremljenost za potencijalne zemljotrese.
Zemljotres u Banja Luci, 1969. godine
Banju Luku pogodio je zemljotres magnitude 6.4 prema Rihterovoj skali. Potres iz 1969. godine uzrokovao je značajne štete na stambenim i komercijalnim zgradama te infrastrukturi grada.
Više od 20 ljudi izgubilo je život, a posljedice su se osjećale i dugi niz godina nakon događaja.
Zemljotres u Kraljevu, 2010. godine
Kraljevo, grad u središnjem dijelu Srbije, doživio je zemljotres magnitude 5.4 prema Rihterovoj skali 2010. godine. Potres je prouzročio teške materijalne štete na zgradama i infrastrukturi, posebno u starijem dijelu grada.
Ovaj događaj podsjetio je na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u obnovu i modernizaciju građevinskog sektora.
Zemljotres u Petrinji, 2020. godine
Hrvatski grad Petrinja doživio je razoran zemljotres magnitude 6.4 prema Richterovoj skali 2020. godine. Potres je prouzročio ozbiljne štete na zgradama i infrastrukturi, s posebnim naglaskom na stambene objekte.
Ovaj događaj dodatno je potaknuo važnost modernizacije i jačanja građevinskih standarda kako bi se bolje pripremili za buduće potrese.
Zemljotres u Durmitoru, 1979. godine
Nacionalni park Durmitor pogodio je zemljotres magnitude 7.0 prema Rihterovoj skali 1979. godine. Ovaj potres uzrokovao je značajne štete na selima i naseljima u blizini, s ozbiljnim posljedicama za lokalno stanovništvo.
Događaj je naglasio potrebu za pravilnim urbanim planiranjem i izgradnjom kako bi se minimizirale buduće štete od zemljotresa.
Ovi zemljotresi jasno pokazuju da je regija Zapadnog Balkana sklona seizmičkoj aktivnosti te da je ulaganje u pripremljenost, građevinske standarde i svijest o prirodnim katastrofama od vitalnog značaja za zaštitu ljudi, imovine i kulturnog nasljeđa.
