Najviši vojni zvaničnik NATO-a Rob Bauer rekao je da politički lideri na Balkanu treba da budu odgovorni za svoje zemlje i da je na njima da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim.
- Nije dovoljno da se "zavalite" i čekate da NATO i EU urade nešto za vas - rekao je Bauer za "Pobjeda.me".
Admiral Bauer je izjavio kako je rat sa Rusijom realna mogućnost.
- Vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti spremni – istakao je Bauer.
"Moramo biti spremni za rat sa Rusijom"
Nedavno je imao dramatično upozorenje kada je rekao da moramo biti spremni za rat sa Rusijom.
- Prošle sedmice sam rekao ono što govorim zadnjih godinu i po. Fascinantna stvar je da je to tek sad odjeknulo, a nisam nužno rekao ništa novo, već sam samo ponovio svoje stavove, a iz nekog razloga tek sada je to dobilo na značaju.
Mislim da to ima veze s tim što i mnogi drugi ljudi počinju da govore o ovome – njemački ministar odbrane, švedski načelnik odbrane, francuski predsjednik...
Dakle, sada se javlja neka vrsta „kritične mase“ u smislu da postoji sve više ljudi, koji o tome govori i onda je logika da treba da se izvještava o tome. Razlog je, naravno, rusko ponašanje, u posljednjih recimo 16, 17 godina, od kada su izvršili invaziju na djelove Gruzije, od prisvajanja Krima 2014. godine i ovo njihovo ponašanje je razlog za zabrinutost.
Mi u NATO smo, u decembru 2021. godine, dobili sporazum ugovora, gdje su nam Rusi saopštili da žele da se vrate na granice iz 1997. godine, što uključuje teritorije mnogih zemalja koje su u međuvremenu postale NATO članice - kazao je on.
Upitan je li to bio alarm za čelnike u Alijansi, on je odgovorio:
- Nije alarm, ali jeste zabrinjavajuće. I to nam je na neki način potvrdilo da su se stvari, koje smo radili još od kad se desilo prisvajanje Krima, u suštini, desile, gdje smo nekako shvatili da je ovo rusko ponašanje sve više i više zabrinjavajuće, da moramo nešto da uradimo sa svoje strane, jer smo u velikoj mjeri bili fokusirani na operacije reagovanja na krize, operacije daleko od naše teritorije u Iraku, u Avganistanu.
Tada smo rekli, u redu, ali moramo da se vratimo na jedan od drugih zadataka koje imamo, a to je kolektivna odbrana. Tako smo ponovo napisali vojnu strategiju NATO-a. Korigovali smo strategiju odvraćanja i odbrane. Došli smo do onoga što danas čujete DEA - odvraćanje i odbrana evroatlantskog prostora.
U suštini, što treba da uradite? Da odvratite i da se odbranite od dvije prijetnje sa kojima se NATO suočava, a to su Rusija i terorističke grupe.
O tome razmišljamo i radimo na tome posljednjih, već ozbiljan niz godina. A kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, to je bila dodatna potvrda trenda koji smo vidjeli.
I u suštini mi vjerujemo, a to sam i rekao, da ovaj rat nema veze sa Ukrajinom, samom po sebi, radi se o nečemu drugom. Rusi govore da smo mi ili Ukrajina prijetnja za njih. Da je to zaista tako, onda bi potpuno drugačije odgovorili na pristupanje Finske. Nisu. U osnovi nisu ništa uradili.
Mi im nismo prijetnja i oni to znaju. Opasni smo, u smislu, ako nas napadnu izgubiće, ali mi smo odbrambeni savez. Ovaj rat u Ukrajini je o nečemu drugom. To je strah od demokratije, pokušaj da se Ukrajina odvrati od evroatlantskih integracija, a 44 miliona Ukrajinaca to žele da postignu.
Dakle, to je vjerovatno najvažniji razlog zašto su to željeli da zaustave. Mislili su da će to biti trodnevni rat. Sada je 699. dan rata. Dakle, postoji svi razlozi da se bolje pripremimo za napad iz Rusije.
Potvrda ruskih namjera
I nisam to rekao prošle sedmice, a ne govorim ni danas da očekujemo da nas Rusija sjutra napadne. Ali svi planovi koje smo napravili, regionalni planovi, to je jedno. Zatim, drugo, treba da znamo koja je vrsta sposobnosti koja nam je potrebna - adaptacija strukture komandovanja i upravljanja. Koliko ljudi nam treba, novi model sile. Sve te stvari zajedno se rade i priprema se sav taj posao da bismo bili spremniji.
Jer vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti spremni. I zato nam treba više vojnika u većoj pripravnosti. Treba nam više sposobnosti. Treba nam još zaliha. Treba nam više logistike. Treba nam više i boljih vježbi za planove koje smo napravili. Zato sam to rekao. A drugi razlog zašto sam to rekao je - jer sve ovo nije samo stvar vojske. Mnogi ljudi misle da imamo grupu profesionalaca koji rješavaju naše bezbjednosne probleme.
Ali ako je u pitanju kolektivna odbrana i rat dođe do nas, onda neće samo vojska voditi taj rat. Jer naša društva će morati da budu spremnija.
I vidite to i u Ukrajini, to je ono sa čim se suočava čitavo društvo. I zato sam o tome govorio u medijima i nakon sastanka - da moramo da budemo sigurni da naši ljudi razumiju šta se dešava i da imamo dovoljno ljudi spremnih za vojsku, ako sukob dođe do nas.
Dakle, to je kombinacija spremnosti protiv ruske prijetnje. A ako se to desi, onda cijelo društvo treba da bude spremnije, a ne samo vojska.
Onim što se desilo u Ukrajini dobili su potvrdu ruskih namjera. Na pitanje da li je postojao lakši način od rata da se to potvrdi, odgovorio je:
- Čuo sam ovo ranije da ljudi kažu: da, odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu. Ali savez nije... Primarna uloga saveza je da brani sam sebe. Dakle, odvraćanje nije napad Rusije na ostatak svijeta.
Rusija nije napala NATO. Dakle, odvraćanje funkcioniše. Na nesreću Ukrajine, to, naravno, nije utjeha za njih. I zato, mislim da nije tačno reći da odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu.
Upitan je ko mu je spočitao da odvraćanje nije uspjelo.
- Pročitao sam to u medijima više puta. Posebno na početku rata. Neki ljudi krive NATO zbog činjenice da su Rusi napali Ukrajinu, tvrdeći da smo mi krivi za to, sa čime se takođe ne slažem, zato što je Ukrajina suverena država sa utvrđenim, međunarodno priznatim granicama.
I stoga, Rusi nemaju pravo da napadaju takvu zemlju, bez obzira na razloge. I da, postoje razlike u mišljenjima između Rusije i NATO-a, ali za ovo nema opravdanja. Nikakvog - rekao je Bauer.
Pitali su ga je li hrabar da prognozira kada će se rat u Ukrajini završiti.
- Ovo su me pitali više puta. Veoma je teško reći, tako da ne mogu reći. Nije da znam i neću reći. Ne znam.
Rusija nije ostvarila nijedan od svojih strateških ciljeva, tako da će se rat nastaviti. Ako nastave, Ukrajina mora da nastavi, jer ako prestanu, izgubili su svoju zemlju. Ako Rusija danas stane i ode, rat je završen i možemo da počnemo da obnavljamo Ukrajinu. Ali ako Ukrajina danas stane, izgubili su svoju zemlju.
Za Ukrajinu nema izbora, za Ruse ima izbora. To je jedna stvar.
Drugo, ako Rusija nastavi sa ratom - Ukrajina mora da nastavi. Sve i da Rusija pristane na prestanak rata, liči li vam to na situaciju da se neće vratiti anektirane oblasti. Je li to prihvatljivo za Ukrajinu? O tome odlučuju narodi koji su u ratu. A u Ukrajini narod kaže svom predsjedniku svake nedjelje, svakog mjeseca - nastavi rat.
Dakle, ima toliko faktora da ne mogu da kažem kada će se rat završiti.
Za sada oni nastavljaju rat i stoga ćemo mi, a to nije samo NATO, već 50 nacija koje podržavaju Ukrajinu, morati da nastavimo da podržavamo Ukrajinu koliko god bude potrebno - istakao je on.
Situacija na Balkanu
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je nedavno retorički upitao ukoliko Rusija pobijedi u Ukrajini, šta mislite da će se desiti s Balkanom? Bauer je prokomentarisao tu izjavu.
- Ja pitam Vas. Šalim se, naravno. Sa pravom mislim, i zato sam pričao o ovome, ali s pravom je mnogo ljudi zabrinuto. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak nove nestabilnosti. Jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, mislit će: nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija. I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
I zato je toliko važno da im ne dozvolimo da se izvuku sa ovim. I zato 50 nacija podržava Ukrajinu. Ne samo NATO, ne samo Zapad. Postoje zemlje u Aziji, Africi koje svakodnevno podržavaju Ukrajinu.
Postoji 141 država koja je osudila invaziju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Dakle, ima mnogo nacija koje su protiv činjenice da je Rusija napala Ukrajinu. Dakle, ne postoji način da im ovo prođe.
Ali naravno, ako bi dobili rat u Ukrajini, to bi im moglo dati ideju da ima još toga što bi mogli da uzmu. I to nije samo Balkan, postoje i druge nacije u kojima bi vidjeli svoj interes. Zato se NATO mora pripremiti da se bolje brani. To je ono na čemu smo radili i sada gledamo na izvodljivost svih tih planova.
I mislim da je način na koji radimo zajedno sa EU u Bosni i Hercegovini i na Kosovu primjer za budućnost. I to nisu NATO zemlje, ali uz pomoć EU i NATO su stabilizovane već posljednjih nekoliko godina - poručio je on.
Novinar Pobjede je konstatirao da postoji veliki broj država koje podržavaju Ukrajinu, ali postoje zemlje i pojedinci na Balkanu koji podržavaju Rusiju – u Crnoj Gori, u RS Milorad Dodik, dok u Srbiji Aleksandar Vučić odbija da uvede sankcije Rusiji.
- To je naš sveti zadatak, da možemo da se odbranimo. I drugo, već mnogo duže se fokusiramo na Balkan. KFOR je misija koja je veoma dugo tu, tako da ako kažete da se fokusiramo na Ukrajinu, to nije tačno.
Fokusirani smo na Ukrajinu, ali smo, takođe, fokusirani i na Balkan.
Na pitanje šta vidi na Balkanu kada se okrene za 360 stepeni, kazao je da to krhka stabilnost.
- EU zajedno sa NATO radi na stvarima na kojima radi, ali nismo mi jedini koji treba nešto da rade ovdje. Dosta posla je i na zemljama ovdje. Svi politički lideri treba da budu odgovorni za svoje zemlje. Nije dovoljno da se ,,zavalite“ i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan. Same zemlje i lideri u ovim zemljama igraju važnu ulogu da održe Balkan stabilnim i sigurnim.
NATO i EU će pomoći kao što radimo godinama unazad i nastavićemo to da radimo i u budućnosti. NATO je, kao odgovor na ono što se desilo u septembru na Kosovu, povećao broj vojnika u KFOR-u, a to je zato što gledamo šta se dešava na terenu.
I opet, izražavam neslaganje sa onim što ste rekli i ovo je važno da pojasnim da slika nije takva da gledamo samo Ukrajinu. Gledamo svijet oko sebe i gledamo svaku promjenu bilo da je na Balkanu, istočnim granicama, Indo–Pacifiku. Gledamo gdje god je potrebno i naš je zadatak da budemo bezbjedni.
Sada se vodi rasprava o tome da li je broj snaga u KFOR-u dovoljan i ako bude potrebno, onda ćemo razgovarati o brojkama i ako treba da ih povećamo vodićemo raspravu i nakon odluke ćemo to uraditi. Dakle, sve je to dio onoga što radimo na dnevnoj bazi. Mi procjenjujemo svaku misiju, svake godine postoji ocjena o tome kako misija napreduje i ako je potrebno, mijenjamo je - rekao je Bauer.
Pitali su ga da li je razgovarao sa crnogorskim ministrom odbrane o mogućem povećanju broja crnogorskih vojnika u misiji KFOR-a.
- Dakle, način na koji NATO funkcioniše je sljedeći: imamo, recimo, jedan broj vojnika, dakle, potreban nam je određeni broj vojnika i potrebni su nam različiti tipovi snaga, treba nam pješadija, ili nam treba izviđanje, ili nam je potrebna logistika, tako da se misija sastoji od različitih snaga.
Ono što mi onda radimo je idemo u određenje zemlje saveznice i tražimo te snage i ako imamo dovoljno snaga... Komandant naših snaga, vrhovni komandant Evrope nikada neće reći: „Nemam dovoljno ljudi iz Holandije, nemam dovoljno vojnika iz Velike Britanije“, to nikada neće reći. Ako ima sve trupe koje je tražio, srećan je i na nacijama je da daju više, manje, učestvuju u misiji. Ne učestvuju svi narodi u svakoj misiji, to nije kolektivna odbrana.
Novi Šef NATO-a
Dakle, to je politička odluka u svakoj od zemalja. To je suverena odluka suverene države. NATO nikada neće reći - hej, trebalo bi da uradite više. Ako nema dovoljno snaga i, na primjer, neka nacija nije dala svoj doprinos, mogli bismo da odemo do predstavnika te zemlje i kažemo - hej, ti nisi dao doprinos.
Možete li više? Jer ostali čine sve što mogu i vi možete doprinijeti.
Dakle, to je diskusija između NATO-a i zemalja članica. Ali NATO nikada neće reći da nam treba više vojnika iz Crne Gore ili Nizozemske - kazao je on i dodao da nisu tražili dodatni broj vojnika od Crne Gore jer je popunjenost KFOR-a veoma dobra.
Generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu ističe mandat ove godine.
- Mislim da je to jako težak posao, jer vi niste šef države, vi niste jedan od predstavnika naroda, pa nemate pravo glasa u tom smislu, vi vodite sastanke sa članicama koje odlučuju.
Gospodin Stoltenberg je stekao veliko poštovanje kroz način na koji je vodio naš savez. A to, naravno, znači da će biti lakše za nekog sljedećeg iskusnog lidera, poslije deset godina, da uradi ovo, nego što je bilo za njega kada je počinjao. Sljedeći NATO šef će imati veliki zadatak da postigne ono što je uradio Stoltenberg. Mislim da to svi znaju, jer je on uradio nevjerovatan posao i imam ogromno poštovanje za način na koji je vodio savez.
Tako da je to veoma težak posao, a nije lako ni vrijeme, mislim da će se tražiti neko sa iskustvom, na primjer, kao što je šef države ili ministar.
Potreban nam je neko ko je duže u ovom svijetu politike, ko je poznat i drugim liderima, jer je važno da imaju novog vođu u ovim teškim vremenima. Ali siguran sam da će NATO ponovo naći kvalifikovanog i dobrog lidera, kao što smo to radili iznova i iznova u posljednjih 75 godina - poručio je Rob Bauer za "Pobjeda.me".