Potpredsjednica Vlade Kosova Emilija Redžepi ugostila je potpisnicu ovih redova u svojoj kancelariji u Prištini. 

U intervjuu za "Dnevni avaz“ vrlo otvoreno je govorila o položaju Bošnjaka na Kosovu, kao i situaciji na sjeveru zemlje, problemima koji su vrlo slični za naše dvije države, članstvu u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO), prošlosti i budućnosti...

Ničija i svačija zemlja

Mnogo toga se desilo i dešava posljednjih mjeseci u regionu. Kako gledate na sigurnosnu situaciju i (ne)prijateljske odnose?

- S obzirom na globalnu političku situaciju i na ratna dešavanja svuda, Balkan je nekako uvijek turbulentan i uvijek neko očekuje da se nešto dogodi na Balkanu. Negativno iskustvo koje imamo iz 90-ih godina, i vi u BiH, i mi ovdje na Kosovu, bitan je indikator koji treba oprezno da se prati. 

Razne tendencije velikih svjetskih sila da skrenu pažnju s nekog njihovog ratnog žarišta prema Balkanu uvijek mogu biti aktuelne i uvijek predstavljaju zabrinjavajući fenomen. Da li je ovdje kod nas, ili u Bosni, Crnoj, Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, taj „srpski svet“, znači svuda ga ima. Uvijek moramo biti obazrivi po tom pitanju. Trenutna situacija na zapadnom Balkanu, generalno u svim zemljama, jeste stabilna. Naši putevi prema EU i NATO-u nemaju alternative. Tu su i dobrosusjedski odnosi, koje želimo da imamo sa svim našim susjedima. Znate i sami da na sjeveru zemlje imamo problema. 

To je od proglašenja naše nezavisnosti. To je bila faktički ničija zemlja, ili svačija zemlja, pa se moglo svašta tamo raditi. Sada pokušavamo i uspostavili smo suverenitet i integritet u cjelokupnoj našoj zemlji. Tako da pokušavamo na najbolji mogući način da održimo mir, da osiguramo sigurnost i bezbjednost svih naših građana tamo. A u isto vrijeme da naše Srbe, koji su lokalno stanovništvo tamo, i druge narode koji zajedno žive, Bošnjaci, Albanci, Romi i svi ostali, budu ravnopravni dio institucija i ove države.

Spomenuli ste situaciju na sjeveru Kosova. Obilježena je godina od terorističkog napada koji se desio. Kako vidite rješenje za to područje države?

- Uvijek sam optimista po pitanju mnogih nacionalnih ciljeva, zato što je jako bitno prvo da ste država, a jesmo, pa je drugo bitno da imate podršku međunarodnih faktora, prije svega američke vlade i visokih evropskih zemalja, zapadnih zemalja poput Njemačke i Francuske. Ali opet sve zavisi od vas. Sve zavisi koliko vi dajete primat dijalogu, koliko vi, kao vlada, želite da vaše institucije, odnosno naše institucije, budu dostupne svima i koliko lokalno stanovništvo treba da se promijeni i shvati da moramo svi zajedno živjeti i ne smijemo nacionalno ili etnički da razmišljamo, zato što sve nas povezuje, sve ono dobro i sve ono loše, kao narode, Albance, Srbe, Bošnjake.

Znači, moraju biti fokusirani na suživot, na toleranciju. Mi smo svi različiti po nekoj etničkoj grupaciji, ali prije svega moramo biti svi Kosovari, voljeti ovu državu, voljeti njene simbole, a tek onda nacionalnu ili etničku grupaciju, njegovati u svojoj kući, u svojoj sredini, uvažavati vrijednosti i različitosti. Ako govorimo svijetu da smo država multietničkog karaktera, to stvarno trebamo pokazati. Moramo poštovati sve religije koje su ovdje. Mislim, svi moramo razmišljati u duhu ljudskosti, pa kasnije da se dijelimo. Tako smatram da bi taj mir, ta stabilnost i taj ekonomski razvoj trebali podstaći ljude da u tom duhu razmišljaju. Danas, kada se u nekom modernom vremenu granice u Evropi otvaraju, a mi i dalje imamo neke terorističke akte na našu državu, gdje je izgubio život policajac, dosta je ranjenih ljudi, mislim da je to pogrešno.

Imamo negativno iskustvo 90-ih, ne želimo da se vratimo u taj period. Ne želim svojoj djeci, bilo čijoj djeci, da doživljavaju stvari koje smo mi doživjeli.

Jačati ekonomski

U ovom odgovoru više ste puta rekli "moramo“, "trebamo“, "trebali bismo“, ali da li svi radimo?

- Nema alternative. Zato kažem da moramo, zato što ljudska svijest treba da prevlada nacionalnu svijest. I u tom smislu, nema niko veća ili manja prava na osnovu toga što je jedna nacija ili jedan narod. Srbi su uvijek bili superioran narod na Balkanu i vidjeli smo šta se i s njima dogodilo, tako da mislim da trebamo biti prvo ljudska bića, pa onda ostalo. I u tom duhu trebamo se razvijati, trebamo ekonomski jačati, trebamo raditi na vladavini prava, na suzbijanju korupcije, na stvaranju prostora stabilnog i bezbjednog mjesta za investitore i tako zapošljavati našu radnu snagu.

U suprotnom, ja ne vidim drugačiji izlaz ni kod nas, ni u BiH, ni bilo gdje, u bilo kojoj državi na zapadnom Balkanu.

Da, kao da govorite o BiH, jer imamo sličnih problema.

- Imamo. Mi kao Vlada smo upravo fokusirani na to, zato što je to naš put prema Evropskoj uniji, naše učlanjenje u NATO, zato što želimo da zaštitimo naše građane upravo u sektoru sigurnosti. Pratimo sve te evropske standarde, pratimo sve te kriterije, pokušavamo da se usaglasimo s evropskim standardima, šaljemo našu vojsku i policiju po raznim misijama i edukujemo naše ljude. Želimo i u tom pravcu da budemo na ravnopravnoj osnovi s našim susjedima.

Spomenuli ste Evropsku uniju, spomenuli ste NATO. Vidite li i vas i nas za njihovim stolovima kao ravnopravne članice?

- Naravno, znači i BiH i Kosovo ja odavno vidim, zato što su ove dvije države centar Evrope. Ne treba niko da nam govori da li smo Evropljani ili možemo li biti, ili da li ispunjavamo te neke njihove standarde. Daleko, daleko više vrijedimo nego što oni misle o nama. E sad, naravno, da kao društvo imamo tih problema u unutrašnjosti naših zemalja. Odgovorni smo da rješavamo te probleme. To sve zavisi i do vaše politike, kako vi to unutar svojih zemalja vodite. Mi, ova vlada, s Aljbinom Kurtijem na čelu, pokazala se kao uspješna, kao jak faktor u regionu, što do sada nije bilo. Ne popuštamo po pitanju suvereniteta naše države po nekim bitnim nacionalnim ciljevima. Naravno da Srbi imaju svoja prava, isto kao i mi, kao i svi ostali građani, ali da i oni trebaju da shvate da ne mogu sami da žive, nego moraju sa svojim komšijama, s kojima su vjekovima živjeli ovdje i s kojima će živjeti. Sve se rješava putem institucija. Prošlo je vrijeme tih barikada, tih nekih terorističkih činova. To je sve kratkoročno, a dugoročno mislim da sve treba rješavati putem institucija. To je pokazatelj dobre demokratije i ravnopravnog pristupa Vlade prema cjelokupnom njenom stanovništvu.

Gorući problemi

Kao što i treba biti.

- Tako mora biti. Ja uvijek kažem mora biti. Riječ „mora“ nije zato što ja to kažem, nego zato što Ustav naše države, ili vaše ili bilo koje države, tako kaže. Nekad se morate nametnuti da bi vas neko prihvatio. Zašto se uvijek morate nametnuti da vas neko prihvati, kada je to vaše osnovno ustavno i ljudsko pravo? Ali znate kako, imate vjekovima dva zavađena naroda, Srbi i Albanci. I onda treba vremena, treba rada, treba strpljenja, treba tolerancije, treba svačega, da se taj dijalog nekako pokrene i uspije. To je nešto što mi kao narod nemamo. Bošnjaci mogu sa svima da rade. Mi smo jako miran narod, stabilan, narod koji ne stvara nikome probleme, ali koji ne da na sebe. Jednostavno, možemo sa svima, ali trebamo biti poštovani.

Kakav je položaj Bošnjaka na Kosovu?

- Bošnjaci su narod koji je ustavnog karaktera integrisan u sve pore kosovskog društva, da li je to u političkom, kulturnom, društvenom smislu. Pokušavamo da sve te naše izazove koje imamo, kao i svi drugi narodi, preko institucija rješavamo. Naravno da imamo problema, to su neki naši gorući problemi koji nas ruše, ali, generalno, bitno je da smo vidljivi svuda. Ova pozicija na kojoj se ja sada nalazim, od Ankare do Vašingtona, sada se zna da ima Bošnjaka na Kosovu. Već smo prepoznatljivi kao narod, ali također smo i treća ustavna kategorija, odmah poslije Albanaca i Srba na Kosovu, što je jako bitan faktor za vaše pravo unutar te države.

Autohtoni smo narod, živimo vjekovima sa svim ljudima ovdje. Naravno da imamo svojih izazova, ali pokušavamo da budemo integrisani u sve pore kosovskog društva i da se ekonomski razvijamo kako bismo ostali na ovim prostorima. Ne smijete odustajati od nekih opštih principa i smatram da jaka Bosna i Hercegovina, jaki Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, da su bitan faktor za stabilnost i bezbjednost svih Bošnjaka u regionu. Koliko su Bošnjaci jaki u Bosni, toliko smo svi mi ovdje s njima zajedno jači.

Istina je bitna

Nedavno je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Koliko je važno prihvatiti prošlost, priznati je, pomiriti se s njom i krenuti dalje. Bez zaboravljanja, ali...

- Vidite, genocid i sve ono što se dogodilo u Srebrenici, što je počinjeno od srbijanskog režima tada, to je neoprostivo. Znači, prosto, onaj ko je to doživio ili svaki normalan čovjek to treba osuditi. I jako je bitna istina u ovom procesu, jako je bitno da se o tome govori, da se nikad ne zaboravi. Ali život vas tjera da idete dalje i ne možete da osudite jedan cijeli narod da je to uradio. Ja sam jedan od pokretača te rezolucije ovdje kod nas, u našem parlamentu. Prije nekoliko godina prvi smo, mislim, mi izglasali genocid u Srebrenici, zato što, ne da se kosovski narod solidariše s vama, nego smatram da imamo puno sličnosti koje smo doživjeli i mi na Kosovu, i vi tamo. Ali kao Bošnjak, kao Bošnjakinja prije svega, i s moralnog i s ljudskog aspekta, imala sam obavezu da to institucionalno, putem parlamenta, pokrenem. E, sada, kada je to već uzelo maha i kada se u središtu Ujedinjenih nacija o tome govorilo, jako je bilo bitno da se usvoji i veoma je bilo bitno da taj datum uđe u svijetu kao jedna od crnih tačaka historije, iz preventivnih razloga, da se nikad nikome takvo nešto ne dogodi.

Desilo se Bošnjacima 11. jula 1995. godine. To će biti zabilježen datum kroz historiju i svi će znati da se u Bi H, u Srebrenici, nešto užasno dogodilo. Nije to bilo šta, to su bila monstruozna ubistva nevinih muškaraca, djece i starih ljudi u svom domu, u svojoj sredini, u svojoj državi. Zašto? Zato što se nekome nisu svidjela njihova imena, zato što su oni bili neke druge nacije, neke druge religije, prije svega, zato što su bili muslimani. Jako je bilo bitno da svi to osude.

Krupna riječ

- Pratim i srbijanske medije, gledala sam kada je njihov predsjednik (Aleksandar Vučić, op.a.) davao zahvalnice onim zemljama koje nisu priznale Rezoluciju. To pokazuje da Srbi imaju etiketu zločinačkog naroda. To je krupna riječ koju sam izrekla, ali sama činjenica da vi ne želite da se ogradite od toga, vi ne želite da se izvinite, vi ne želite da govorite, vi ponovo potičete vaše mlade ljude da možda neko poželi ponovo to napraviti, gajite mržnju prema nekome... Umjesto da srbijanske vlasti šute, ponude izvinjenje ili da kažu: „Mi nismo dio toga, to se dogodilo tada i tada, mi ne snosimo odgovornost zbog toga, mi se izvinjamo Bošnjacima ili bilo kome što smo to uradili“, sigurno se to neće dogoditi, ali oni daju zahvalnice i odlikovanja ljudima, odnosno državama koje ili su prešutno tu Rezoluciju progutali, da kažem, ili su bili protiv. Ne smijemo da otvaramo nova žarišta, nove genocide bilo gdje u svijetu. Niko ne zaslužuje da mu se takvo nešto dogodi. A kada se već to dogodilo, zašto to da historija ne obilježi - istaknula je Redžepi.

Politika je ozbiljan posao

- Veoma je bitno da idete pravim putem, a to je put Evropske unije. Bitno je da političari u BiH prestanu više da se bave korupcijom, zato što je BiH crna tačka po pitanju korupcijskih afera političara, što ne odaje pravu istinu Bošnjaka. Mi nismo takav narod. Jednostavno ne treba to da koriste drugi narodi ili druge veće ili manje sile, upravo te korupcijske afere pojedinaca. Kod vas je to malo više. U Sjevernoj Makedoniji još više. Politika je jako ozbiljan posao, jako čist posao. Za mene je čist. Ja sam u politici više od 15 godina bez ikakve mrlje, nekad sam i radikalna po pitanju mnogih tema, ali kada su u pitanju vladavina prava, korupcijske afere, mislim da je suzbijanje tih fenomena u društvu bitan faktor za vaš daljnji put. Bez jake BiH, bez jakog bošnjaštva tamo, i nama prijeti asimilacija u zemljama u kojima živimo, i na Kosovu, i u Sjevernoj Makedoniji, i u Sandžaku, u Crnoj Gori, zato što kao narod svi žele da nas rascjepkaju, da budemo samo što manji. A mislim da Bošnjaci imaju velike ličnosti koje mogu biti primjer na globalnom nivou u raznim sferama.

Politika je kao ring u kojem su dva boksera. Nekad date, a nekad primite udarac. Morate da preživite i kad date udarac, a morate da ustanete i kad primite udarac.