Nezavisna zastupnica u Saboru Hrvatske Marija Selak Raspudić komentirala je pitanje Južne interkonekcije u BiH, komentirajući uporedo svoje protukandidate na predsjedničkim izborima. 

- Nastavlja se gaženje prava Hrvata u BiH, uz šutnju Zorana Milanovića i Dragana Primorca - istakla je na ona u naslovu reakcije na dešavanja u FBiH, koja uključuje Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji.

Objašnjavajući iz kojeg je razloga je Južna interkonekcija važna za Hrvatsku, ponovila je spornu tezu o postojanju "hrvatskih teritorija" u BiH. 

- Južna plinska interkonekcija nesumnjivo je hrvatski gospodarski i strateški interes, jer je od ključne važnosti da plinovod koji dolazi iz Hrvatske i prolazi kroz većinski hrvatska područja u BiH bude u tom segmentu pod nadležnošću Hrvata u BiH - kazala je Selak Raspudić.

Zatim, Selak Raspudić se fokusirala na protukandidate i zbog izostanka njihovih reakcija na ovo pitanje. 

 - Prva sam reagirala prije nego što su bošnjačke stranke preglasale hrvatske predstavnike u Parlamentu BiH po pitanju Južne interkonekcije. Smatrala sam to neprihvatljivim i odmah sam poduzela korake kako bih javno ukazala na taj problem. S druge strane, Zoran Milanović i Dragan Primorac, kojima su deklarativno u zadnje vrijeme puna usta prava Hrvata u BiH, odlučili su šutjeti o ovom pitanju, dok je premijer Plenković tek dan nakon usvajanja zakona u Parlamentu BiH dao izjavu kojom osuđuje takvo nametanje - kazala je.

Iznijela je i stav kako je "nedopustivo da jedan stranac vrši pritisak na zastupnike u BiH".

- Vrijeme je da se prekine s praksom protektorata i da se osigura pravo svih naroda BiH na donošenje odluka bez vanjskih pritisaka, u najboljem interesu BiH i svih njenih naroda i građana. Skandalozno nametanje odluke oko južne interkonekcije pokazuje svu pogubnost Šmitovih (Schmidt) amandmana, kojima su se naši vladajući hvalili kao velikim diplomatskim uspjehom - rekla je.

Selak Raspudić smatra da je visoki predstavnik načinio štetu Hrvatkima kada je drugi put izmijenio Izborni zakon BiH. 

- Sada se jasno vidi koliko smo bili u pravu mi koji smo upozoravali da ti ustavni amandmani zapravo ograničavaju prava Hrvata u BiH. Šmit je tim izmjenama ograničio pravo Hrvata na veto, što je ključni mehanizam za zaštitu hrvatskih interesa. Posljedice toga vidimo već sada, na primjeru Južne interkonekcije, kada će Hrvati u Domu naroda glasovati o tom i drugim strateškim pitanjima. Hrvati u BiH više ne mogu slobodno koristiti mehanizam veta u Domu naroda kako bi zaštitili svoje interese, jer će ih Bošnjaci sustavno preglasavati. Šmitovih amandmanima Dom naroda, koji je trebao biti dom zaštite konstitutivnih naroda, pretvoren je u običan građanski dom. To je potpuno suprotno onome što je definirano Washingtonskim sporazumom i onome što je BiH kao država trebala biti - kazala je.

Na kraju, kao kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske daje obećanje da će se, u vrijeme njenog mandata, BiH "vratiti izvornim načelima Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma".

- Borit ću se svim svojim snagama da Hrvatima u BiH ponovno osiguramo paritet i vratimo se izvorišnim načelima Washingtonskog i Dejtonskog sporazuma. Ti sporazumi su temelj na kojem počiva ravnopravnost konstitutivnih naroda, a to je pravo koje Hrvatima mora biti zajamčeno. Hrvatska u tom opravdanom zahtjevu treba koristiti sva sredstava koja joj stoje na raspolaganju kao punopravnoj članici EU i NATO-a. Kao predsjednica RH nastavit ću beskompromisnu borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH - poručila je.