<p>Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila rezultate lokalnih izbora 2024. godine i nakon što su ti rezultati objavljeni u Službenom glasniku BiH, stekli su se uslovi za uručenje Uvjerenja o dodjeli mandata novoizabranim gradonačelnicima i načelnicima. Uručenje uvjerenja izvršeno je 14., 15. i 18. novembra u zgradi Centralne izborne komisije. Uvjerenja su se mogla preuzeti zaključno danas do 13 sati u zgradi Centralne izborne komisije.</p><h2>Slučaj Ibre Berila</h2><p>U slučaju izbora načelnika općine Trnovo (FBiH) Centralna izborna komisija je dodijelila mandat izabranom načelniku Ibri Berilu, iz Stranke demokratske akcije (SDA) koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja. Berilo, kako saznaje "Avaz", danas se nije pojavio u prostorijama Centralne izborne komisije, već je njegovo uvjerenje preuzela ovlaštena, odnosno opunomoćena osoba.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Vodio kampanju iz zatvora</span></h2><p>Podsjećamo, Berilo je pritvoren zbog sumnje da je rukovodio nezakonitom izgradnjom na planini Bjelašnici. On je iz pritvora vodio svoju kampanju, gdje se nalazio od početka avgusta do početka novembra. Nakon izlaska iz pritvora, Kantonalni sud u Sarajevu je izrekao Berilu mjere zabrane, koja uključuje i zabranu obavljanja načelničke funkcije.&nbsp;</p><p>Međutim, ova sudska odluka još nije pravosnažna.&nbsp;</p><p>Podsjećamo, prema Izbornom zakonu BiH bez mandata može ostati neko tek ukoliko bude osuđen na šest ili više mjeseci zatvorske kazne, no nije precizirano šta će se desiti ukoliko neko ima zabranu obavljanja načelničke pozicije u trenutku kada mu se dodjeljuje mandat.<br></p><p>Ostaje da se vidi da li će Ibro Berilo prihvatiti mandat za načelnika općine Trnovo (FBiH), s obzirom na to da se on o tome treba izjasniti u narednih sedam dana.</p>

Na uručenju uvjerenja o dodjeli mantada novim načelnicima, Berilo se danas nije pojavio u zgradi Centralne izborne komisije

Da li će Berilo prihvatiti mandat načelnika Trnova?

<p>Nakon što je jučer "Avaz" saopćio da je generalni direktor Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) Almin Suljić podnio ostavku na mjesto direktora ove kompanije, danas je u Gradu Lukavcu održan sastanak Štaba civilne zaštite na kojem je usvojeno nekoliko zaključaka.</p><h2>Opasne materije</h2><p>Prema riječima gradonačenika Lukavca Edina Delića, GIKIL već duže vremena radi na neprihvatljiv način. Tehnologija je zastarjela, ne ulaže se dovoljno u obnovu, a sve su glasnije informacije u javnosti da se ide ka gašenju proizvodnje ovog preduzeća. To, ukoliko se desi, predstavlja ozbiljan ekonomski, ali i sigurnosni problem, jer se radi o opasnim materijama i proizvodnja se ne može naprasno zaustaviti.</p><p>- Usvojeno je nekih desetak poteza kojima se traži da se urgira da se što prije popravi pruga u Jablanici, da se utvrdi vlasnička i upravljačka struktura u GIKIL-u. Ko vodi GIKIL, to mi danas ne znamo. Dalje, potrebno je da se utvrdi ko upravlja GIKIL-om, jer je direktor u ostavci, da li je imenovano novo lice, da se izvrši procjena rizika na okolinu, kako na radnike u proizvodnom procesu, tako i na prostoru okolo. Da se u ovaj problem uključi Federalna vlada, civilina zaštita na nivou kantona i Federacije, da se uspostavi aktivna komunikacija i da GIKIL donese neki akt kojim će urediti poslovnu tajnu kojim će odrediti šta će da zatvori od javnosti, a šta mora komunicirati. GIKIL je jedan zatvoreni skup u kojem ne znamo šta se zbiva. Sutra će odluka biti pretočena u dokument koji ćemo objaviti - izjavio je Delić.</p><h2>Poduzeti mjere</h2><p>Ovo lukavačko preduzeće, prema riječima Delića, nije obustavilo svoj rad.</p><p>- GIKIL trenutno proizvodi, ali mi nemamo informacije koliko ima sirovina, odakle nabavlja sirovine i za koji vremenski period ima sirovine. Postoji jedan minimalan broj ciklusa u koksnim baterijama koje održavaju proizvodnju. Ako nema sirovine za određeni broj ciklusa, onda ide gašenje, hlađenje baterije i mi ne znamo kako se taj proces može provesti na siguran način. To su stvari koje su za nas rizici i oni to moraju iskomunicirati sa nama. Ako je to sigurno, moraju nas uvjeriti da jeste, a ako nije moraju poduzeti mjere da zaštite život i zdravlje građana - poručio je Delić.</p>

Nakon jučerašnje podnesene ostavke generalnog direktora GIKIL-a, u Lukavcu je danas održan sastanak Štaba civilne zaštite

Gradonačelnik Lukavca Delić za "Avaz": GIKIL je jedan zatvoreni skup u kojem ne znamo šta se zbiva

<p>Kako je "Avaz" ranije objavio, generalni direktor&nbsp;Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) Almin Suljić podnio je ostavku na mjesto direktora ovog lukavačkog preduzeća.</p><p>Do imenovanja nove Uprave, GIKIL će voditi Osman Abadžić.<br></p><p>Ovu informaciju potvrdio nam je i gradonačelnik Lukavca Edin Delić.</p><p>- Ne znam tačno koji je razlog podnošenja ostavke. Mi smo sutra sazvali štab civilne zaštite da to razmotrimo, jer je to stvar koja se tiče nas i koja može imati implikacije na sigurnost - izjavio je Delić.</p><h2>Problemi u GIKIL-u</h2><p>Prema Delićevim riječima, u ovom preduzeću postoje veoma složeni problemi.</p><p>- Mi imamo informacije koje su zabrinjavajuće. Već duže vrijeme GIKIL radi na neprihvatljiv način. Tehnologija je zastarjela, ne ulaže se dovoljno u obnovu, vlasnička struktura je nejasna. Nejasno je ko imenuje upravu, tako da je dubioza tamo velikih razmjera, od odnosa sa Indijcima, tako da je to jedan galimatijas u kojem smo mi zabrinuti i za sigurnost radnika i procesa - izjavio je Delić.</p><p>- Prva stvar je ta da se moramo očitovati, a druga stvar što nas zanima je ako se ide ka tome da kolektiv stane, da se proizvodnja zaustavi, tamo je 1000 ljudi zaposleno. Kantonalna i Federalna vlada moraju taj predmet staviti u prvi plan i cjeloupnu situaciju, sigurnosnu, ekonomsku, društvenu i baviti se time dok ne bude kasno - poručio je Delić.</p><h2>Posljedice nesanacije pruge</h2><p>Pruga Sarajevo-Ploče, koja je oštećena uslijed poplava i bujica početkom oktobra, još nije popravljena. Kompanije, čije poslovanje ovisi o transportu Željeznicom, gomilaju milionske gubitke, čak veće i od iznosa koji je dovoljan za samu sanaciju. Ukoliko sanacija bude čekala proljeće, iz Privredne komore Federacije odgovorno tvrde da će pojedine kompanije biti ugašene. I prije oštećenja pruge GIKIL je bio u problemima.</p><p>- Prije same nesreće u Jablanici GIKIL je bio u problemima. Oko 60 miliona maraka duga je tamo. Ovo što se desilo sa prugom je samo dodatno otežalo čitavu situaciju i možda ubrzalo te procese. GIKIL ima mogućnost da drugim linijama dovozi i izvozi. Pruga nije jedini put, ali jeste u svakom sučaju bio jedan dodatni otežavajući momenat. Smatramo da treba ekonomski, tehnološki i na svaki drugi način utvrditi koliko je stvarno taj element ugrozio poslovanje. Prugu treba sanirati, bez obzira na GIKIL.&nbsp;</p><h2>Gašenje proizvodnje?</h2><p>Gradonačelnik Delić je govorio i o onome što se čuje u javnosti, a to su informacije da se ide ka gašenju proizvodnje.</p><p>- To je suvišno govoriti, ali nas to boli, GIKIL nam je u dvorištu, on je problem i kada nema ovih okolnosti o kojima govorim (pruga Sarajevo-Ploče, op.a.). Sada je baš situacija takva da oni upućeniji kažu da se ide ka gašenju proizvodnje. Mi to čujemo na ulici od radnika, nejasno nam je šta se dešava - kazao je Delić.</p><p>O mogućem gašenju kompanije u ovom industrijskom gradiću u blizini Tuzle, Delić je izrazio svoju zabrinutost.<br></p><p>- Loša strana je da bi oko 1.000 ljudi ostalo bez posla. Tamo su plate dosta visoke. Taj ekološki dio se na neki način namiruje platama koje kompenziraju nezadovoljstvo ljudi, što opet nije korektno. S druge strane, GIKIL je najveći zagađivač u gradu. Ekonomska dobit koju GIKIL ostvaruje, ostvaruje se u čitavoj državi. Lukavac kao grad je na nekom kraju ljestvice. Svakako bi to bio ekonomski udar i po Federaciju i po Željeznice Federacije, pa i po naš grad - naglasio je Delić.</p><h2>Opasne materije</h2><p>Delić je posebno naglasio da proizvodnja u GIKIL-u ne može biti zaustavljena bez provođenja sigurnosnih mjera.</p><p>- Ono što mene zabrinjava i na čemu ćemo mi sutra reagovati, je to da se ne može isključiti mogućnost da dođe do povreda, do curenja opasnih otrovnih materija, tamo je puno materija koje su vrlo opasne. Taj se pogon ne može zaustaviti tek tako, da se prestane ubacivati koks. To se mora uraditi projekat koji će sve sigurnosne mjere predvidjeti i on se mora provesti detaljno, temeljito, tako da je trenutačno i dugoročno ne ostanu posljedice kao što su znale ostati dugotrajne posljedice od nekih fabrika na Tuzlanskom kantonu - zaključio je Delić.</p>

Mi smo sutra sazvali štab civilne zaštite da to razmotrimo, jer je to stvar koja se tiče nas i koja može imati implikacije na sigurnost, dodao je

Gradonačelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": GIKIL već duže vrijeme radi na neprihvatljiv način

<p>Direktor&nbsp;Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) Almin Suljić je podnio ostavku, saznaje "Avaz".<br></p><p>Do imenovanja nove Uprave, GIKIL će voditi Osman Abadžić.<br></p><p>Podsjećamo, u ovoj kompaniji veliki problemi su nastali s poslovanjem nakon što je prošli mjesec, usljed poplava i klizišta u Jablanici, oštećena pruga i prekinut željeznički saobraćaj, a kojim je stizala roba od Luke Ploče do Lukavca.&nbsp;</p><p>Roba je stizala kamionima u međuvremenu što je načinilo velike troškove kompaniji koja zapošljava oko 1.000 radnika. Inače, sa ovim industrijskim gigantom, ranije je saradnju prekinuo ključni partner Željezara Smederovo.<br></p>

U ovoj kompaniji, na čijem čelu je bio Almin Suljić, veliki problemi su nastali s poslovanjem zbog poplava i klizišta

Direktor GIKIL-a podnio ostavku zbog nesanacije željezničke pruge u Jablanici

<p>U Kigaliju, glavnom gradu Ruande, nedavno je održana međunarodna naučna konferencija naziva „Etnicitet i genocid: Smjernice za politiku prevencije“. Jedan od učesnika konferencije bio je dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, koji je izlagao o temi „Genocid u Srebrenici 1995. godine“.</p><h2>Visoke kazne</h2><p>Za „Dnevni avaz“ dr. Karčić govorio je o memorijalizaciji genocida u Ruandi i usporedio je s BiH.</p><p><b>Na koji način je Ruanda očuvala sjećanje na počinjeni genocid nad Tutsima?</b></p><p>- Ruanda ima vrlo interesantan pristup memorijalizaciji genocida nad Tutsima i ono što je pozitivno istaći jeste da su ljudi koji su počinili genocid na Tutsima vojno poraženi 1994. godine. Procjenjuje se da je u genocidu ubijeno između 800 hiljada i milion ljudi u 100 dana. Memorijalni centar u Kigaliju je osnovan 2004. u saradnji s organizacijom „Aegis Trust“ iz Velike Britanije. Nekoliko drugih memorijalnih centara nalazi se pod okriljem Ministarstva društvenog zajedništva Ruande. Komemoracija za žrtve se održava 100 dana u godini, počevši od aprila. Ruanda ima problem s negiranjem genocida od Hutu naroda koji se nalazi van Ruande. U Ruandi je zakonom zabranjeno negiranje genocida, tako da ne postoje primjeri negiranja genocida, jer su visoke kazne. Isticanje posebnosti neke etničke grupe smatra se krivičnim djelom, kao i negiranje genocida, omalovažavanje ili drugačije predstavljanje genocida – ističe Karčić.</p><p><b>Kakve su Vaše impresije prilikom posjete Memorijalnom centru Kigali?</b></p><p>- U Memorijalnom centru je ukopano više od 250.000 ljudi. U okviru centra je postavljena izložba, a djeluju još i edukativni, istraživački i izdavački centar. Izložba ostavlja veliki dojam na posjetioce i tek tada shvatite koliko je genocid nad Tutsima zapostavljen u našem narativu u Evropi.</p><p> </p><h2>Slična iskustva</h2><p><b>Koliko je BiH učinila na međunarodnom planu kada je riječ o memorijalizaciji i šta je potrebno još uraditi?</b></p><p>- Iako imamo Zakon o sprečavanju negiranja genocida, on se i dalje negira. Trebamo mnogo više raditi na zakonskom jačanju i sudskom procesuiranju negatora genocida i na edukaciji samih ljudi da prepoznaju zbog čega je pogrešno i loše dopustiti da negiranje genocida prođe nekažnjeno. Bitno je naglasiti da bh. društvo treba biti više upoznato sa sličnim iskustvima širom svijeta i da vidimo kako drugi narodi žive u postgenocidnim društvima. Danas je Ruanda vrlo razvijena država, imaju dobru ekonomiju i mnogo više su postigli unazad 30 godina nego naša zemlja, što je porazno, uzme li se u obzir koliko je BiH podržana od EU, za razliku od Ruande koja nije imala tu vrstu podrške.</p><h2>Mrtvo slovo na papiru</h2><p>- Kada govorimo o negiranju genocida u BiH, ističem da mi već imamo zakonsku osnovu. Sve dok ne postoji pritisak javnosti prema Tužilaštvu da djeluje po osnovu krivičnih prijava koje već postoje, mislim da se neće ništa dalje uraditi. Mi imamo svu zakonsku regulativu, samo je potrebno da sudovi i tužilaštva rade svoj posao, tako da bez konkretnog pritiska javnosti i akademske zajednice, nažalost, ovo će ostati mrtvo slovo na papiru – rekao je Karčić.</p>

Treba vidjeti kako drugi narodi žive u postgenocidnim društvima. Nakon rata, Ruanda je danas stabilna ekonomija

Karčić: Trebamo raditi na sudskom procesuiranj

Dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina UNSA-e: Moraju se više sudski procesuirati negatori genocida

<p>Faruk Kapidžić, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Kantona Sarajevo, podnio je ostavku na mjesto člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.</p><p>Ovu informaciju potvrdio je za portal "Avaza" Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije KS:</p><p>-	On nam je dostavio informaciju da je obavijestio Predsjedništvo BiH da je podnio ostavku na funkciju člana Komisije – rekao je Kafedžić za "Avaz".</p><p>Podsjećamo, Ured za borbu protiv korupcije KS je utvrdio da je bio u sukobu interesa, jer u isto vrijeme nije mogao obnašati funkcije zastupnika u Skupštini KS i člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.</p>

Ured za borbu protiv korupcije KS je utvrdio da je bio u sukobu interesa

Faruk Kapidžić podnio ostavku na mjesto člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

<p>Danas se navršilo 4 godine od smrti Nedžada Imamovića.</p><p>Imamović je bio instrumentalista, pjevač, kompozitor i producent.</p><p>Nedžad Imamović je rođen u Sarajevu 1948. godine. Sa svojom sestrom Jasminkom rastao je u muzičkom okruženju, kao djeca barda sevdalinke Zaima Imamovića. </p><h2>Bogata karijera</h2><p>Cijelu muzičku karijeru proveo je na Radio-televiziji Sarajevo na poziciji člana Narodnog orkestra i na poslovima muzičkog producenta za narodnu muziku. Kao instrumentalista pratio je sve najznačajnije vokalne interpretatore sevdalinke.</p><p>Imamović je bio visoko talentiran muzičar. Osim što je bio instrumentalista na gitari, ostavio je i mnoštvo audio zapisa narodnih pjesama i kao vokalni solista. Prvi nosač zvuka snimio je 1969. godine za zagrebački "Jugoton" uz Narodni ansambl Ismeta Alajbegovića Šerbe. Kasnije su se nizali uspjesi, jedan za drugim.</p><h2>Pjevao i u duetu sa ocem</h2><p>Sa svojim ocem Zaimom, 1983. godine snimio je longplay ploču na kojoj su se našle najpoznatije sevdalinke i narodne pjesme.&nbsp;</p><p>Posljednjih godina života aktivno je radio kao muzički producent. Ljubav prema sevdalinci prenio je i na svog sina Damira, istaknutog bh. umjetnika.</p><p>Za svoj rad Nedžad Imamović je dobio mnoge nagrade i priznanja. Preminuo je u Sarajevu 14. novembra 2020. godine</p><p>Doprinos kojeg je ostavio na području očuvanja sevdalinke, nemjerljiv je.</p>

Doprinos kojeg je Nedžad Imamović ostavio na području očuvanja sevdalinke, nemjerljiv je

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

<p>Iako je sezona grijanja uveliko počela, građani Vogošće koji koriste usluge preduzeća "BAGS Energotehnika" d.d. i dalje imaju hladne radijatore.<br></p><p>Zbog toga su danas ispred zgrade Vlade KS održani protesti ogorčenih građana koji se u ovim hladnim danima griju dekama i konvektorima, iako uredno izmiruju račune za uslugu koja im nije isporučena.</p><p>Svjesni da je grijanje građana Vogošće bilo neredovno ili je obustavljeno, Vlada KS je donijela odluku da osigura finansijska sredstva za nabavku energenta preduzeću "BAGS Energotehnika". Stoga, pronađeno je rješenje, te je Vlada KS osigurala 900.000 KM za nabavku energenata, izjavio je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Bojan Bošnjak.</p>

<p>Ministar Bošnjak je na konferenciji za medije kazao da godinama postoje administrativni i pravni problemi, ali da zbog toga građani nisu krivi.</p><p>- Stoga smo pronašli prelazno rješenje i obavezali se Sporazumom da sa 900.000 KM osiguramo nabavku energenata – kazao je Bošnjak.</p><h2>Novca neće biti dovoljno</h2><p>Iako to neće biti dovoljno novca za cijelu sezonu grijanja, dodao je, dodatna sredstva će biti planirana u budžetu za narednu godinu.</p><p>Dodatni problem, kako je rekao, je i što preduzeće BAGS nema nadzorni odbor, ali očekuje da će i to uskoro biti riješeno.</p><p>Direktor BAGS-a Enis Džihanić, koji je na toj funkciji 14 mjeseci, izrazio je žaljenje što građani zbog dugogodišnjeg nemara moraju prolaziti kroz ovakve krize.</p><p>- Hvala Vladi KS što je osigurala 900.000 KM kojima ćemo nabaviti potrebne količine mazuta. Očekujem, zavisno vanjskih temperatura, da će to biti dovoljno do januara ili februara, dok se ne usvoji budžet pa da početkom godine odmah pokrenemo dalje procedure – rekao je Džihanić.</p><h2>Dvokratno grijanje</h2><p>Prema riječima predstavnika građana Vogošće Adnana Alikadića koji se obratio građanima nakon održanog sastanka u zgradi Vlade KS sa ministrom Bošnjakom i direktorom preduzeća "BAGS Energotehnika", da bi navedena tranša od Kantona Sarajevo upućena ovom preduzeću bila isporučena, potrebno je prvo da "BAGS Energotehnika" povuče količine mazuta od dobavljača, tj. preduzeća Hifa, pa kada budu ta sredstva utrošena, tek tada će dostaviti izvještaj nadležnom ministarstvu koje će sredstva za utrošene količine mazuta subvencionirati.</p>

<p>Prema riječima Alikadića, dogovoreno je tzv. „dvokratno grijanje“ i to u periodu od 6 do 10 sati i od 17 do 22 sata.</p><p>Ostaje neizvjesno da li će građani Vogošće uskoro imati osigurano grijanje.</p><h2>Reakcije građana</h2><p>- Vrijeđaju nam inteligenciju. Zar je u 21. stoljeću potrebno da ja od 71 godinu dođem da protestiram? Sramota! - izjavila je Zlata Bošnjak.</p><p>Vezima Hamzić je izjavila da se zbog uskraćenog grijanja, kao penzionerka, grije pod dekom.</p><p>- Oni su jako bezobrazni. Ja od 68 godina da se mrznem i da dolazim ovdje. Grijem se pod dekom. Imam najmanju penziju - rekla je Vezima Hamzić.</p>

Građani Vogošće i dalje bez grijanja

Završeni protesti ispred zgrade Vlade KS: "Grijem se pod dekom, ovo je sramota"

<p>Na današnjim protestima ispred zgrade Vlade KS okupili su se nezadovoljni građani Vogošće koji već duže vrijeme nemaju grijanje  u svojim stanovima.</p><p>Mještani Vogošće koji za zagrijavanje svojih stanova koriste toplotnu energiju preduzeća “Bags- Energotehnika” su ogorčeni i pokušavaju na različite načine odgovorne natjerati da rade svoj posao, ali to je čini se za sada uzaludno.</p><p>Održan je sastanak u zgradi Vlade KS&nbsp; između predstavnika građana i ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Bojana Bošnjaka, a građani koji su se nalazili ispred zgrade su poručili da se griju pod dekama i da su neki u svoje stanove instalirali konvektorske grijalice, iako uredno plaćaju račune za usluge koje im nisu isporučene.&nbsp;</p>

Poručili su da se griju pod dekama i da su neki u svoje stanove instalirali konvektorske grijalice, iako uredno plaćaju račune za neisporučene usluge

Protesti ispred Vlade KS: Građani Vogošće bez grijanja

<p>U Sarajevu je danas održan sastanak između predstavnika Vlade Kantona Sarajevo i Koordinacije sindikata koja broji sedam sindikata u Kantonu Sarajevo (Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH – Kantonalni odbor SSOOiO Kantona Sarajevo, Sindikat policije KS, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika KS, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH – Koordinacioni odbor sindikalnih organizacija KS, Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH – Kantonalni odbor KS, Sindikat radnika u zdravstvu u KS i Samostalni sindikat radnika komunalne privrede KS) na kojem je ponovljen stav Vlade Kantona Sarajevo da, iako želi povećati plate radnika u KS, da Vlada nema novaca i da ne može garantovati da će ispoštovati eventualno povećanje plata radnika u KS. </p><p>Naglašeno je da zbog umanjenja pondera, Vlada KS nema sredstva za isplatu pomoći radnicima po Uredbi vlade FBiH.</p><p>U razgovoru za "Dnevni avaz", predsjednik Koordinacije sindikata Saudin Sivro istakao je da su radnici nezadovoljni ovom odlukom Vlade KS.</p><p>-	Vlada je ostala pri stavu da neće biti povećanja plata radnika u Kantonu Sarajevo, pravdajući to ponderom. Ovo je bio drugi sastanak koji smo održali sa njima. Izrazili smo svoje negodovanje, jer je nacrt budžeta usvojen, a da nam to nije ni saopćeno. Sve kolege su bile nezadovoljne tim odgovorima. Mi smo ponovili da radnici očekuju povećanja i da je takav budžet odraz politike Vlade KS. Prioriteti nisu onakvi kakvi radnici očekuju. Ponovili smo da radnici ne očekuju „šipak“, nego očekuju povećanja. Mi smo bili predložili povećanje osnovice za 2025. godinu u iznosu od 425 maraka, imajući u vidu da je inflacija enormno visoka i da je potrošačka korpa preko 3.000 maraka. Očekivali smo dogovor, međutim do dogovora nije došlo. Sastanak smo završili i više nemamo šta pregovarati sa Vladom KS. Odlučili smo da se obratimo svim Klubovima u Skupštini KS i danas je na sedam adresa otišao zahtjev za sastanak, kako bismo razgovarali sa zakonodavnom vlašću, odnosno sa predstavnicima političkih klubova koji participiraju u skupštini. Istovremeno smo te zahtjeve poslali i predsjednicima kantonalnih odbora svih politčkih subjekata i očekujemo da ćemo u narednih sedam dana dobiti pozive i razgovarati sa predsjednicima kantonalnih odbora i predsjednicima klubova. Mi smo javnosti najavljivali da se mogu održati protesti i mi smo danas donijeli tu odluku. Krenuli smo u realizaciju protesta koji će biti održani 29. novembra - poručio je Sivro.</p><h2>Nagomilani problemi prosvjetnih radnika</h2><p>- Mi smo prije dva dana poslali svim našim sindikalnim podružnicama anketu našem članstvu, o zadovoljstvu poslom i statusu prosvjetnih radnika. Taj upitnik kojeg smo poslali prema članstvu sadrži 28 pitanja. Očekujemo odgovore i mi ćemo u narednih mjesec dana dobiti odgovore našeg članstva, njih oko 4.000, kako bismo dobili jednu jasnu sliku o tome kako se osjećaju prosvjetni radnici. Taj upitnik smo i objavili na našoj internet stranici, a prema našim informacijama, nezadovoljstvo ne samo da je isto, nego je i gore u određenim segmentima u odnosu na 2022. godinu kada smo radili slično istraživanje - kazao je Sivro.</p><h2>Prosvjetni radnici pisari, a ne odgajatelji i učitelji</h2><p>-	Prosvjetni radnici su potpuno nezadovoljni zbog toga što su pretvoreni u pisare, a nisu odgajatelji, učitelji i nastavnici, zbog toga što imamo pogrešne i loše reforme koje se provode. Postoji ogroman pritisak na radnike i bilježimo sve veći odlazak prosvjetnih radnika, napuštanje profesije i ljudi se odlučuju da rade neke druge poslove, zato što su uslovi rada i pritisci zbog tih loših reformi izuzetno veliki - istakao je Sivro.</p><h2>O protestnom pismu Druge gimnazije</h2><p>Sivro se osvrnuo i na protestno <a href="https://avaz.ba/bih/sarajevo/939351/nastavnicko-vijece-druge-gimnazije-u-sarajevu-uputilo-protestno-pismo">pismo</a> koje je Nastavničko vijeće Druge gimnazije uputilo Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja koji, prema njihovom mišljenju, nije adekvatno odgovorio na krizu u pogledu dojave o eksplozivnim napravama u školama u KS, ali i da nije pružio adekvatnu podršku provsjetnim radnicima koji su direktno uključeni u obrazovno-odgojni proces.</p><p>-	Prosvjetni radnici su sada u situaciji da ne mogu glavu da dignu od svih tih stvari koje moraju da rade. Svakodnevno dolaze određeni novi zadaci, novi zahtjevi prema njima. Izuzetno je teško očekivati da će ljudi mimo tog posla i tih aktivnosti biti aktivniji. Ono što je uradilo Nastavničko vijeće Druge gimnazije, mi kao sindikat u potpunosti podržavamo. Drago nam je što je Nastavničko vijeće kao najviši organ u jednoj srednjoj školi odlučilo se za jedan takav potez da kritikuje ono što je loše i negativno. Jedno od pitanja u ovom upitniku u kojem mi očekujemo odgovore u narednih mjesec dana iz svih vrtića i osnovnih škola jeste koliko su zadovoljni podrškom koju dobijaju od tog Instituta - kazao je Sivro.</p><h2>Zapošljavanje bez konkursa i pozivom na telefon</h2><p>-	Mi smo prije osnivanja instituta rekli da to nije dobar potez da je trebalo tadašnji Prosvjetno-pedagoški zavod modernizirati i staviti u funkciju. Tadašnja vladajuća većina se odlučila da ugasi Prosvjetno-pedagoški zavod i osnuje Institut kao javnu ustanovu. Mi smo tada i govorili o situaciji o kojoj smo nezadovoljni zato što se zapošljavanje u taj Institut vršilo bez konkursa, pozivom telefonom i tako dalje. Prosvjetni radnici nisu zadovoljni podrškom koju imamo od strane Instituta. Da li će se to vremenom mijenjati - vidjećemo, ali u ovoj situaciji, u razgovorima sa članstvom, ljudi su nezadovoljni.</p><h2>Pritisci na direktore</h2><p>-	Često direktori imaju pritiske. Trenutno se vrši svakodnevni pritisak na direktore, kako osnovnih, tako i srednjih škola. Nadležno ministarstvo prijeti smjenama direktora koji su također u nezavidnoj situaciji. Vežu im se ruke i noge, a onda se od njih očekuju da plivaju i da se snalaze u školama. Naš komentar je jasan. Ohrabrujemo svakog pojedinca i svaku grupaciju koja iznosi svoje kritičko mišljenje. Od kritičkog mišljenja nikoga ne treba da boli glava. Trebali bi se radovati, i gospoda u institutu (IRPO, op.a.) i gospoda u ministarstvu (Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, op.a.) kada pročitaju određenu kritiku ljudi koji ulaze u učionicu i bave se odgojem i obrzovanjem djece - zaključio je Sivro.</p><p>Pres konferencija u organizaciji Koordinacije sindikata biće održana u petak, 15. novembra u 10 sati u Domu sindikata.</p>

Predsjednik Koordinacije sindikata Saudin Sivro je u razgovoru za "Dnevni avaz" istakao da su radnici nezadovoljni

Sivro za "Avaz": Donijeli smo odluku o protestima 29. novembra

<p>Redakciji "Dnevnog avaza" obratilo se nekoliko pacijenata Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, koji navode da u dijelu bolničkog kompleksa u kojem se nalaze ambulante već danima nema grijanja.<br></p><p>Tim povodom kontaktirali smo Opću bolnicu "Prim.dr. Abdulah Nakaš". Izjavili su da grijanje funkcioniše bez problema u prostorima gdje su smješteni pacijenti.</p><p>-	U dijelu bolnice gdje su smješteni pacijenti, tu je sve uredno. Grijanja nema u jednom dijelu upravne zgrade, ali imamo alternativno grijanje, imamo grijalice. Problem će biti brzo otklonjen, čekamo dio (za popravku op.a.), nije ništa dramatično - izjavila je Jasmina Dučić, PR Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš".</p>

Pacijenti navode da već danima nema grijanja u ovoj zdravstvenoj ustanovi

Problemi s grijanjem u dijelu Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš": Pojasnili su nam o čemu je riječ

<p>Uz jake policijske snage u Vrhovni sud FBiH je doveden Elvis Ćustendil, koji je pred Kantonalnim sudom Tuzla, prvostepenom presudom, osuđen na 25 godina zatvora za ubistvo Amre Kahrimanović.&nbsp;</p><p>U Vrhovnom sudu FBiH će mu biti održano ročište po žalbi Tužilaštva Tuzlanskog kantona na visinu kazne. Tužilaštvo TK se žalilo na visinu kazne, dok odbrana Ćsutendila ističe da je ona neosnovana i da je visina kazne primjerena.</p>

<p>Podsjetimo, Elvis Ćustendil, zaposlen kao inspektor u Operativnom centru Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova TK, 7. februara 2024. godine u večernjim satima, u Tržnom centru Sjenjak, hicima iz službenog pištolja ubio je Amru Kahrminović (52) na izuzetno okrutan način.</p><p>Ćustendil je u Amru ispalio 16 hitaca iz službenog pištolja dok se nalazio na godišnjem odmoru, iako u tom trenutku nije smio da ima pištolj kod sebe.</p><p>On je uhapšen iste noći kada se desio stravični događaj, a prošlog mjeseca je potvrđena optužnica. Istraga je potvrdila da je Ćustendil bio pijan u trenutku izvršenja ubistva.</p>

Tužilaštvo TK se žalilo na visinu kazne (25 godina zatvora) za ubistvo Amre Kahrimanović u koju je ispalio 16 hitaca iz službenog pištolja

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

<p>Praizvedba bosanskohercegovačke opere „Tvrtko, kralj bosanski“ kompozitora Ammara Jažića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati maestro Josip Šego, bit će upriličena 29. novembra u Narodnom pozorištu Sarajevo.</p><p>Kompozitor Ammar Jažić za „Dnevni avaz“ govori o ovom djelu.</p><h2>Srednji vijek</h2><p><b>Otkud se rodila ideja da pišete jedno takvo grandiozno djelo, čija je glavna ličnost najveći bosanski srednjovjekovni vladar - kralj Tvrtko I Kotromanić?</b></p><p>- Prije tri godine, na inicijativu predsjednika BZK prof. Sanjina Kodrića, rodila se ideja da uradimo operu koja bi opisala i predstavila život kralja Tvrtka, a ujedno i Bosnu kao banovinu, a zatim kao kraljevstvo, u periodu njenog najvećeg sjaja i vrhunca moći. Kroz daljnje bavljenje idejom iskristalizirali smo cilj kao i samu priču djela, te odlučili raditi djelo po motivima romanesknog predloška - romana „Ljetopis o kralju Tvrtku“ pisca Jasmina Imamovića, na koji se idejno naslonio libretist Muamer Kodrić, koji je, prema motivima prethodno spomenutog romana, kreirao libreto opere. U konačnici smo s Narodnim pozorištem u Sarajevu dogovorili saradnju koja je rezultirala time da imamo jedno ovakvo djelo koje zapravo predstavlja prvu nacionalnu bosanskohercegovačku operu, koja se zaista može s punim pravom nazvati nacionalnom, jer se svojom tematikom bavi vremenom, likom i djelom Bosne, njenog kralja i njenog naroda u srednjem vijeku.</p><p><b>Bosna i Hercegovina je, u odnosu na druge evropske zemlje, mnogo kasnije dobila svoja prva operska djela. Zašto je bitno da dobijemo jedan širi opus, kada je u pitanju nacionalna opera?</b></p><p>- Dok su druge evropske nacije stvarale vlastiti kulturni identitet, gdje se nacionalna opera kao forma predstavlja kao glavni predstavnik kulture jednog naroda, Bosna i njeni narodi su se, što zbog stranog utjecaja, što zbog vlastitih razlika u interesima, borili za očuvanje vlastitog života i suštog preživljavanja. Kroz taj period stvorili smo mnogo više historije nego što zaista možemo podnijeti, što ne mora nužno predstavljati nešto loše, gledano s današnje instance, naprotiv, umjetnicima može da posluži kao jedan nepresušni izvor inspiracije i ideja za stvaranje, gdje se, smatram, prvenstveno mora paziti i brinuti da historija bude pravedno i istinito ispričana i sačuvana od zaborava, kako ne bi doživjela neke preinake koje će opet postati izvor novih sukoba, neslaganja i mimoilaženja. Zato smatram da je krajnje bitno da duboko zakopamo u biće vlastite prošlosti i saznamo šta smo, ko smo i kuda zapravo idemo.</p><p><b>Koliko je opera „Hasanaginica“ Asima Horozića utjecala na domaću i svjetsku javnost?</b></p><p>- „Hasanaginica“, kao jedna od najpoznatijih lirskih tema BiH, a i cijele regije, otvorila je vrata bh. operi i njenoj ekspanziji. Kada pogledate broj gostovanja i zemlje u kojima je „Hasanaginica“ izvedena, zasigurno možemo reći i potvrditi činjenicu da su takva djela „pasoš“ njenog naroda i njene kulture. Moram da kažem da me pomalo čini tužnim naše zanemarivanje tih vrijednosti, jer, ako pogledamo ne dalje od susjedne države Hrvatske, opera „Ero s onoga svijeta“ je stalni repertoar svih narodnih kazališta u Hrvatskoj, a opera „Hasanaginica“ je u posljednjih nekoliko godina manje prisutna na bh. kulturnoj sceni. Moja iskrena želja je da, evo, opera „Tvrtko, kralj bosanski“, koja nije ograničena na samo jedan od naroda u Bosni i Hercegovini, nego priča priču prije bilo kakvih etno-nacionalnih i nacionalističkih podjela o srednjovjekovnoj Bosni i njenom autohtonom narodu Bošnjanima, postane i bude uvrštena u stalni repertoar NPS-a kao najznačajnije teatarske kuće u BiH.</p><h2>Kraljevska opera</h2><p><b>Zašto je opera „Tvrtko, kralj bosanski“ određena kao prva kraljevska opera u BiH?</b></p><p>- Najkraće rečeno, zato što je i Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj, a, s druge strane, zato što je ovo prva opera koja se bavi bosanskim srednjovjekovljem i ponosno ga oslikava kada je bilo na vrhuncu svoje moći.</p><p><b>Po čemu je ona posebna u odnosu na naša druga operna djela?</b></p><p>- U razgovoru s maestrom Josipom Šegom, koji je vrsni poznavalac vagnerijanske opere, došao sam do zaključka da ova opera odstupa od klasične i romantičarske forme koja se služi čestim ponavljanjem određenih dijelova teksta, dugim kadencama i bogatim koloraturama. Ona, zapravo, stavlja težište na dramsku radnju i libreto, tako da to postaje jedan sinhronizirani tok kojim se daje do znanja da u konačnici forma opere „Tvrtko, kralj bosanski“ postaje jedna kompleksna muzička drama u tri čina, kakvu smo mogli vidjeti u operama krajem 19. stoljeća nakon Vagnerove reforme opere. U kompozitorskom i umjetničkom smislu, mislim da ovo djelo predstavlja iskorak u formiranju muzičkog materijala jedne opere te sam siguran da nešto ovako kompleksno nije napisano na prostoru BiH, a i šire. A na kraju, ocjenu i kategorizaciju djela će dati domaća i strana stručna muzička kritika.</p><h2>Podrška vlasti</h2><p><b>Partituru opere uručili ste visokim bh. zvaničnicima. Koliko je shvaćena važnost ovog djela kod njih?</b></p><p>- Moje uručivanje konačne partiture opere „Tvrtko, kralj bosanski“ je bilo ponukano time što se, u jednu ruku, tiho sumnjalo da ću uopće i završiti taj preobimni posao za jako kratak period, a to je od sredine januara do oktobra 2024. godine. U tome velikog udjela ima onaj poznati bosanski inat, ali bi mi i on bio uzaludan bez ogromne pomoći moje supruge Aide Jažić, koja je i sama diplomirani kompozitor i dirigent, a koja je obavila sav uređivački dio posla pripreme partiture, pojedinačnih štimova za orkestar, izradu klavirskog izvoda... I ovim putem joj neizmjerno zahvaljujem. Moram dalje da kažem da smo svi mi, kao nosioci ovog projekta (prof. dr. Sanjin Kodrić, Bošnjačka zajednica kulture, Jasmin Imamović, Muamer Kodrić, Edin Mustafić, Leo Šarić, Josip Šego, Dražen Siriščević i kompletan kolektiv Narodnog pozorišta Sarajevo, a na koncu i moja malenkost) naišli na jedan pozitivan ambijent i razumijevanje društvenog značaja ovog naslova od vladajućih struktura, te su se stvorili osnovni i potrebni uvjeti za predstavljanje ovog djela u društvu. Sada predstoji rad i nada da će premijera rezultirati pozitivnim odjekom u društvu, a da ćemo na krilima toga uspjeti predstaviti ovo djelo i bh. kulturu i van naših granica.</p><p><b>Da li je planirana izvedba opere i izvan granica BiH?</b></p><p>- Postoje preliminarni dogovori da opera već u prvim mjesecima naredne godine gostuje u Zagrebačkom HNK, ali o tome ćemo moći više pričati nakon same premijere.</p><h2>Romantičarske opere</h2><p><b>Šta je bila Vaša glavna muzička i kompozitorska zamisao kada ste odlučili komponirati ovo djelo?</b></p><p>- Kada se osvrnem na kompozitore u prošlosti koji su postavili temelje romantičarske opere, pa sve do zrelog stadija Vagnerovog komponiranja i njegove reforme opere, došao sam do zaključka da „Tvrtko, kralj bosanski“, kroz moj jezik komponiranja koji je vrlo blizak kasnoromantičarskom jeziku, treba da bude spoj verizma s jasnim i čistim vagnerijanskim tretmanom soliste kroz elemente lajtmotiva i razrade istog. Opera „Tvrtko, kralj bosanski“, sa svoja tri čina i 17 uloga, napisana za operne soliste, simfonijski orkestar, hor i balet, spada u kategoriju Grande opera koje se kroz širok spektar teatarskih jezika obraćaju publici, na jedan grandiozan način.</p><h2>Dio svoje duše muzici</h2><p><b>Koliko je teško stvarati i pisati u jednom nepovoljnom ambijentu za umjetnika?</b></p><p>- Često pitanje na koje iz godine u godinu postaje sve teže odgovoriti, jer, usto što se očekuje da emocionalno „iskrvarite“ i date dio svoje duše toj muzici, morate da se bavite i pitanjima finansija, produkcije, menadžmenta, pa u konačnici i marketinga. To sve pred umjetnike današnjice stavlja ogroman teret, gdje najuporniji - ili najluđi - uspiju stvar, što se narodski kaže, istjerati do kraja.</p>

Ovo je prva opera koja tematizira bosanski srednji vijek i ponosno ga prikazuje

Jažić: Nacionalna opera koja se bavi srednjovjekovnom Bosnom

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

<p>Zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) danas su ponovo skrenuli pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalazi ova institucija. Nepostojanje upravljačke strukture NUBBiH dovelo je do toga da ova ustanova prestane sa pružanjem usluga, kako korisnicima, tako i institucijama u BiH. Time je u BiH zaustavljena cjelokupna izdavačka djelatnost, a također ovo predstavlja i veliki problem za sve univerzitete u BiH.</p><h2>Sjednica Vijeća ministara</h2><p>Predsjednik Vijeća zaposlenika NUBBiH Aldin Huskić izjavio je da je situacija u ovoj ustanovi dramatična:</p><p>- Situacija je veoma teška. Pitanje je samo dana kada će se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ugasiti, što bi bila sramota i za državu, dakle, u evropskim okvirima. Uz nas je Zajednica izdavača BiH, Univerzitet u Sarajevu i ja im se iskreno zahvaljujem. Podršku su nam pružili i kolege bibliotekari širom BiH, od Tuzle, Zenice, Mostara, Banja Luke, do svih gradova u BiH i mnogo nam znači ta podrška. Sutra je sjednica Vijeća ministara. Na dnevnom redu ni ovaj put se nije našlo pitanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Kada će, mi zaista ne znamo. Koristimo priliku da apeliramo na sve ministre u Vijeću ministara da se aktivno uključe, da nadopune dnevni red i da već sutra pokušaju pronaći rješenje za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, a ono se ogleda u tome da Vijeće ministara da saglasnost Vladi Federacije BiH da imenuje upravljačku strukturu - poručio je Huskić.</p>

<p>Blokada rada NUBBiH predstavlja veliki problem za izdavaštvo u BiH.</p><p>- Mi smo 8. oktobra obustavili pružanje usluga, prije svega izdavanje CIP i ISBN broja. To je stvorilo velike problem izdavačima, univerzitetskim profesorima, čak i svima onima koji ovise o radu Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Veliki problem je i na univerzitetima u BiH, jer profesori ne mogu napredovati u viša zvanja, ukoliko ne izdaju knjige, a to je trenutno blokirano. Kako nemamo upravljačku strukturu, mi ne znamo kada će se to pitanje riješiti - izjavio je Huskić.</p><h2>Podrška NUBBiH</h2><p>Radnicima NUBBiH-a podršku su pružili Zajednica izdavača BiH, Univerzitet u Sarajevu, kao i bibliotekari iz skoro svih gradova u BiH, od Sarajeva, Tuzle, pa do Banja Luke.</p><p>Podršku NUBBiH svojim prisustvom na skupu, pružio je i rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović:</p><p>- Vijeće ministara treba dobro da pročita odluku o proglašenju nacionalnog spomenika i da vide da tu postoji odgovornost da se zaštiti nacionalni spomenik i da postoji odgovornost za nečinjenje. Kolege iz Vijeća ministara koje ne dopuštaju da ovo pitanje dođe na sjednicu, trebaju da znaju da šteta koju naprave ima zasnovanu i krivičnu odgovornost. U ovom slučaju mi jesmo taoci Vijeća ministara i OHR-a koji može iskoristiti svoje ovlasti i ja se nadam da iskreno hoće. OHR ima mogućnost da, kada se lokalni organi ne mogu usaglasiti oko vitalnog pitanja, da poduzme aktivnosti i da razriješi to pitanje - poručio je Zaimović.</p>

Pitanje je samo dana kada će se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ugasiti, što bi bila sramota za državu

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

<p>Knjiga "Memoari iza bedema“ predstavlja ratna sjećanja koja je zabilježio novinar i publicista Nedžad Abdić. On je u razgovoru za "Dnevni avaz“ rekao da je kao dvanaestogodišnjak proveo 316 dana pod opsadom HVO-a u Starom Vitezu.</p><p>- Bio sam svjedok brojnih ubistava i ranjavanja članova porodice, komšija i prijatelja. Iako nisam mogao zapamtiti sve što se dogodilo, pokušao sam izvući iz zaborava imena ljudi koji su u to vrijeme bili moji heroji. Opisivao sam događaje u vezi s tim ljudima, koji su mi duboko ostali urezani u sjećanje. U knjizi sam zabilježio 32 priče o tom ratnom periodu i životu pod opsadom u Starom Vitezu - kaže Abdić.</p><h2>Mnogi vršnjaci</h2><p><b>Svjedočili ste događajima kada su počinjeni i zločini nad civilnim stanovništvom sela Ahmići.</b></p><p>- Svjedočio sam ukopu 97 žrtava iz Ahmića i Viteza, koje su sahranjene u Starom Vitezu, stotinjak metara od moje kuće. Mnogi moji vršnjaci tada su gledali prizore kakve smo dotad viđali samo u filmovima. O tom događaju pisao sam u knjizi, a prikazao sam ga i u dokumentarnom filmu „Bedem“, čiji sam autor.</p><p><b>Stari Vitez je više od godinu uspješno odolijevao napadima HVO-a i HV-a, pa je stoga s pravom ponio epitet "bedem“, kako ga i opisujete u naslovu knjige i dokumentarca.</b></p><p>- Ono što je obilježilo to vrijeme i ljude u Starom Vitezu jesu nevjerovatno herojstvo i zajedništvo. Nešto manje od 300 boraca Armije RBiH, zajedno s gotovo 1.000 civila, nalazilo se na teritoriji od jedne trećine kvadratnog kilometra. Uz veoma skromna materijalno-tehnička sredstva, bez vode, struje i hrane, odolijevali su napadima HVO-a i HV-a. Malo je poznato, iako hrvatska strana odbija priznati, da su u jednom trenutku na Stari Vitez napadale i specijalne postrojbe HV-a ZNG. O tome svjedoče borci koji su odbili napad na Remizu, dio Starog Viteza prema "Vitezitu“, što sam također zabilježio u filmu.</p><p><b>Knjigu ste ekranizirali i dokumentarcem "Bedem“, koji sadrži mnoštvo arhivskih dokumenata i autentičnih videozapisa iz tog perioda, a koji su korišteni i u haškim presudama.</b></p><p>- Knjiga i film se razlikuju po tome što su u knjizi zabilježena moja sjećanja na ljude i događaje iz tog perioda, dok u filmu govore ljudi koji su bili direktni učesnici društveno-političkih i vojnih događaja tog vremena. U pravu ste, koristio sam autentične video i audio zapise, a uspio sam pribaviti i vojne audio i video zapise iz arhiva HVO-a. Mnogi od tih dokumenata bili su nepoznati široj javnosti, iako su korišteni kao dokazni materijali tokom suđenja osuđenicima iz Lašvanske doline na Haškom sudu. Kao što sam ranije rekao, važno je sjećanje sačuvati zbog pokušaja relativizacije događaja. Mudri ljudi su rekli: „Narod koji ne poznaje svoju prošlost ne može razumjeti svoju sadašnjost i nema budućnost.“</p><h2>Svjetski centri</h2><p><b>Knjiga "Memoari iza bedema“ je odnedavno dostupna i na Univerzitetu u Njujorku, kao i u gradskoj biblioteci u Minhenu. Koliko Vam znači to što je knjiga dospjela u tako važne svjetske centre?</b></p><p>- Jedan od ciljeva, kada sam odlučio sve napisane priče objaviti u knjizi, bio je da se glas o herojstvu ljudi Starog Viteza proširi što dalje. Činjenica da se moja knjiga nalazi u ovim važnim svjetskim centrima govori o uspjehu moje misije i, naravno, čini me posebno ponosnim. Branili smo svoje gole živote i želio sam da za taj čin sazna cijeli svijet. Naravno, nastavit ću svoju misiju da govorim istinu o periodu u kojem je bio ugrožen opstanak mog naroda; moja borba ovom knjigom i dokumentarcem nije završena. Citirat ću našeg ratnog heroja generala Izeta Nanića: „Jer, poslije rata je rat“ - samo što nas oni koji ne vole Bosnu sada napadaju lažima, a naša je dužnost da se branimo istinom.</p><h2>Pisao pet godina</h2><p><b>Šta Vas je motiviralo da napišete ovu knjigu?</b></p><p>- Knjigu sam pisao pet godina. Nisam sjeo i odjednom ih sve napisao, nego sam to radio u momentima, kad osjetim potrebu za tim. Detaljno sam pisao i o 16. aprilu (zločin u Ahmićima, op.a.) iz svoje perspektive, onako kako sam to tada vidio. Moja knjiga je pogled dvanaestogodišnjaka na događaje kojima sam bio svjedok. Moj osnovni motiv bio je da se ne zaborave patnje kroz koje su Bošnjaci u Vitezu prošli tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Motivirali su me i svakodnevni pokušaji relativizacije tih događaja.</p>

Neposredna svjedočenja dvanaestogodišnjeg dječaka

Abdić: Ratna sjećanja objavio u knjiziF

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

<p>Reporteri "Dnevnog avaza" danas su na ulicama Sarajeva pitali građane šta misle o pobjedi Donalda Trampa (Trump) na izborima za predsjednika Sjedinjenih američkih država (SAD).</p>

<p>Izbori za američkog predsjednika su, kako u cijelom svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini, praćeni sa velikim interesovanjem, a neki političari, poput Milorada Dodika su priredili i svojevrsne proslave. Harmonika ni ovoga puta nije izostala, a pažnju javnosti je privukao i Dodikov kačket "Make America Great Again".</p><p>U snimku pogledajte šta građani Sarajeva misle o pobjedi Trampa.</p>

Da li će Berilo prihvatiti mandat načelnika Trnova?

Gradonačelnik Lukavca Delić za "Avaz": GIKIL je jedan zatvoreni skup u kojem ne znamo šta se zbiva

Gradonačelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": GIKIL već duže vrijeme radi na neprihvatljiv način

Direktor GIKIL-a podnio ostavku zbog nesanacije željezničke pruge u Jablanici

Dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina UNSA-e: Moraju se više sudski procesuirati negatori genocida

Faruk Kapidžić podnio ostavku na mjesto člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

Završeni protesti ispred zgrade Vlade KS: "Grijem se pod dekom, ovo je sramota"

Protesti ispred Vlade KS: Građani Vogošće bez grijanja

Sivro za "Avaz": Donijeli smo odluku o protestima 29. novembra

Problemi s grijanjem u dijelu Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš": Pojasnili su nam o čemu je riječ

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

Pitali smo građane Sarajeva šta misle o pobjedi Donalda Trampa: Moćan je, pare vrte..."

Da li će Berilo prihvatiti mandat načelnika Trnova?

Gradonačelnik Lukavca Delić za "Avaz": GIKIL je jedan zatvoreni skup u kojem ne znamo šta se zbiva

Gradonačelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": GIKIL već duže vrijeme radi na neprihvatljiv način

Direktor GIKIL-a podnio ostavku zbog nesanacije željezničke pruge u Jablanici

Dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina UNSA-e: Moraju se više sudski procesuirati negatori genocida

Faruk Kapidžić podnio ostavku na mjesto člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

Završeni protesti ispred zgrade Vlade KS: "Grijem se pod dekom, ovo je sramota"

Protesti ispred Vlade KS: Građani Vogošće bez grijanja

Sivro za "Avaz": Donijeli smo odluku o protestima 29. novembra

Problemi s grijanjem u dijelu Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš": Pojasnili su nam o čemu je riječ

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

Pitali smo građane Sarajeva šta misle o pobjedi Donalda Trampa: Moćan je, pare vrte..."