Povrće je neizostavni dio jelovnika za djecu. Ipak, zbog opiranja određenim namirnicama, roditelji muku muče da ih na ovakav <a href="https://bebe.avaz.ba/prehrana/415362/koja-hrana-pospjesuje-razvoj-djecijeg-mozga">način ishrane</a> privole. Imajući na umu da je povrće rudnik vitamina, minerala i dijetalnih vlakana, neophodnih za njihov razvoj, stručnjaci savjetuju da roditelji svojim primjerom navedu mališane na zdravu ishranu.&nbsp; To znači da bi mame i tate trebalo da svakodnevno jedu povrće pred djecom, uživaju dok grickaju svježu mrkvu, celer ili kuhanu brokulu. Mališani vole preljeve pa možete da "maskirate" povrće u razne sosove ili da ga ubacite krišom u špagete. Isto tako, možete servirati u vidu grickalica, za to je idealna svježa mrkva isječena na tanke štapiće. Ko ima uvjete, može djeci dozvoliti da zasade "svoje povrće" ili da pomažu u branju jer će ga tako zavoljeti.
Zavisno od uzrasta, svakog dana djeca bi trebala da u organizam unesu određene količine povrća. Za mališane od dvije do tri godine neophodna je šolja (2,5 dl) isjeckanog svježeg povrća dnevno. Ali, ako se radi o zelenom lisnatom povrću, potrebne su dvije ovakve šolje. Djeci od četiri do osam godina potrebna je šolja i po povrća.
Djevojčice od 9 do 13 godina trebale bi da unesu dvije šolje, a dječaci istog uzrasta dvije i po. Količina povrća se razlikuje i za djevojčice i dječake između 14 i 18 godina. Djevojčicama je za normalan razvoj i zdravlje organizma potrebno dvije i po šolje povrća, a dječacima tri.
Veoma je važno da izbor povrća tokom sedmice bude raznovrstan, odnosno da bude zastupljeno zeleno (brokule, zelje, špinat, zelena salata), bijelo (celer, karfiol, krompir, luk), narandžasto i crveno (mrkva, paradajz). Nikako se ne smiju izostaviti mahunarke - kukuruz, grašak, grah, buranija, kao ni tikvice ili krastavac.

Stručnjaci savjetuju da roditelji svojim primjerom navedu mališane na zdravu ishranu

Povrće je neizostavni dio jelovnika za djecu

Kako djecu naučiti da vole jesti

Istraživanje kanadskih naučnika povezuje <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544241/fizicko-kaznjavanje-potice-agresivnost">strogost i zahtjevnost roditelja</a> s većim rizikom po gojaznost kod djece. Prema podacima prikupljenim od oko 37.000 djece mlađe od 11 godina, takav roditeljski stil je moguće povezati sa za trećinu većim rizikom da će mališani biti gojazni.&nbsp; Utvrđeno je, također, da je ta pojava bila izraženija kod djece koja su bila na pragu puberteta.
Istraživači Univerziteta „MekGil“ u Montrealu vjeruju da je to moguće objasniti negativnom reakcijom djece na nefleksibilan pristup roditelja.
Strogost roditelja je, također, bila povezana s većim rizikom za tzv. zdravstveno rizično ponašanje djece.

Utvrđeno je, također, da je ta pojava bila izraženija kod djece koja su bila na pragu puberteta

Strogi roditelji - gojazna djeca

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/533933/koliko-i-kako-djeca-trebaju-koristiti-mobitele">Mobilni uređaji</a>&nbsp;sve su više prisutni u našim životima pa se sve češće nalaze i u rukama djece. No, naučna istraživanja o utjecaju takvih uređaja na razvoj mozga mališana razlog su za ozbiljnu uzbunu među roditeljima.&nbsp; 
Pedijatrica Kris Rovan (Chris Rowan) predstavila je za “Huffington Post” 10 najozbiljnijih prijetnji mobilnih uređaja po razvoj djece.&nbsp;&nbsp; 
1. Utječu na prirodni razvoj mozga. Kada se dječiji mozak izloži modernim tehnologijama, dolazi do promjena koje uzrokuju poremećaje koncentracije, otežano učenje, povećanu impulsivnost i smanjenu sposobnost samokontrole.
2. Odgađaju mentalno odrastanje. Kretanje pospješuje koncentraciju i sposobnost učenja, a korištenje tehnologije ograničava kretanje. 
3. Potiču debljanje. Televizija i videoigre povezane su sa sve češćom pojavom pretilosti. 
4. Uzrokuju gubitak sna. Čak 75 posto djece ima uređaje u svojim spavaćim sobama, što ometa san. 
5. Psihički poremećaji. Pretjerano korištenje tehnologije povezano je sa sve većim stopama psihičkih poremećaja, od depresije, anksioznosti, poremećaja koncentracije... 
6. Agresivno ponašanje. Igrice i TV serije prikazuju eksplicitne scene seksa, ubistava, silovanja, mučenja. Sve veći broj djece nije u stanju kontrolirati svoje agresivne tendencije.
7. “Digitalna demencija”. Brzi medijski sadržaji mogu dovesti i do smanjene koncentracije i slabljenja pamćenja.
8. Uzrokuju ovisnosti. Kada se djeca ne vežu uz roditelje, mogu se vezati uz uređaje, što može uzrokovati ovisnost. 
9. Zračenje nije bezopasno. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kategorizirala je mobitele i bežične uređaje kao rizik kategorije 2B (mogući kancerogen). 
10. Ovakva budućnost nije održiva. Način na koji su djeca danas odgojena i obrazovana uz tehnologiju nije više održiv. Djeca su naša budućnost, ali nema budućnosti za djecu koja pretjerano koriste tehnologiju.

Pedijatrica Kris Rovan predstavila je 10 najozbiljnijih prijetnji mobilnih uređaja po razvoj djece

Televizija i videoigre povezane su sa sve češćom pojavom pretilosti

Mobilni uređaji uništavaju djecu

Grupa američkih i novozelandskih naučnika ustanovila je da žene koje se tokom <a href="https://bebe.avaz.ba/trudnoca-i-porod/536909/tri-zadatka-za-buducu-mamu">trudnoće</a> bave fitnesom, rađaju lakše bebe od onih koje ne rade nikakve fizičke vježbe.&nbsp;&nbsp; Mada su manje tjelesne težine, bebe fizički aktivnih trudnica ne zaostaju po dužini od ostalih niti pokazuju znake neuhranjenosti. 
Dr. Pol Hofman s Univerziteta u Oklandu ističe da redovne vježbe, kao što je lagana vožnja na trenažnom biciklu, mijenjaju okruženje u maternici utječući na budući metabolizam djeteta. 
On je naveo da su bebe rođene sa povišenom tjelesnom težinom, sklonije gojaznosti u kasnijoj dobi pa je preporučio trudnicama da redovno vježbaju kad god je to moguće ne samo da se ne bi ugojile nego i kako bi zaštitile zdravlje svog djeteta.

Mada su manje tjelesne težine, bebe fizički aktivnih trudnica ne zaostaju po dužini od ostalih niti pokazuju znake neuhranjenosti

Trudnice koje vježbaju, rađaju lakše bebe

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/542731/pokazite-ko-je-glava-kuce">Roditelji tinejdžera</a> ponekad čine greške kojih nisu ni svjesni, tvrde stručnjaci. U ovom razdoblju djeca brzo rastu i sazrijevaju, a roditelji ponekad zaborave da stare metode više nisu efikasne. Kako rastu i mijenjaju se naša djeca, tako i naš odnos prema njima mora „rasti" i prilagođavati se novim okolnostima.&nbsp; Naime, greške u pristupu tinejdžerima mogu imati dugoročne posljedice i čak narušiti odnos i izgrađeno povjerenje. 
Tinejdžera nemojte posjesti ispred sebe i držati mu lekciju iz života, ponašanja ili nečeg drugog jer neće biti efekta. 
Pristup „ja sam ti roditelj i autoritet i onako je kako ja kažem" potpuno je kontraproduktivan. Djeca u ovoj dobi sebe ne smatraju djecom i odbijaju bilo kakvu vrstu lekcije. Konstruktivan razgovor, razmjena mišljenja i gledišta te pregovori najbolji su način da se tinejdžerima ukaže na problem, propust ili nedolično ponašanje. Razgovarajte sa svojim tinejdžerima kao sa sebi ravnim i iznenadit ćete se rezultatom.

Konstruktivan razgovor, razmjena mišljenja i gledišta te pregovori najbolji su način da se tinejdžerima ukaže na problem, propust ili nedolično ponašanje

Najčešće greške roditelja

Učenje je složeni proces usvajanja znanja i vještina. Obuhvata usvajanje navika, informacija, znanja i sposobnosti. <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/535246/djeca-koja-gestikuliraju-lakse-uce">Djeca uče na malo drugačiji</a> način nego mi, odrasli.&nbsp; Kroz igru, interakciju s odraslima, istraživanje, promatranje okoline i testiranje što sve sa svojim malim tijelima mogu napraviti usvajaju nova znanja i proširuju svoja iskustva. Ali, ne uče sva djeca jednakom brzinom i na isti način. Već se u ranoj dobi može naslutiti na koji način vaše dijete najlakše i najbrže uči. Ima li potrebu dotaknuti sve što mu je novo i nepoznato? Kreće li se puno po prostoru i često je motorički aktivan? 
Odvraćaju li mu pažnju vizuelni sadržaji i raznobojni predmeti ili pak primjećujete da dobro pamti većinu toga što je čuo i doslovno može ponoviti neke vaše rečenice?
Kako biste pomogli svojim mališanima da brže i lakše savladaju školsko gradivo, važno je da što ranije otkrijete koji&nbsp;stil&nbsp;učenja vaše dijete preferira. Djeci, koja su više vizuelni tipovi, možete pomoći na način da ih naučite kako najbolje vizuelno organizirati gradivo. 
Tako možete koristiti flomastere i boje kako bi istaknuli ono što je bitno ili samo podijelili gradivo. Također, kod vizuelnih tipova korisno je izraditi mentalnu mapu o gradivu&nbsp;koje uče. Zajedno s mališanom izradite kartice s ključnim riječima i pojmovima i stavite ih na vidljiva mjesta kao podsjetnik na gradivo.
Mali auditivci sebi mogu olakšati učenje tako što će gradivo koje trebaju zapamtiti čitati naglas te zatim parafrazirati.&nbsp;Osim toga, možete im pomoći tako da diskutirate o temi, dijeleći svoje dojmove i prijedloge. Smišljanje rime ili pretvaranje da ste u radijskoj emisiji koja obrađuje zadatu temu može olakšati i ovim mališanima uveseliti svakodnevno učenje. Treba imati na umu da su ova djeca osjetljiva na auditivne podražaje pa je poželjno osigurati mirno i tiho mjesto za učenje.
Djeci koja preferiraju kinestetički stil učenja potrebno je tokom učenja omogućiti neki vid motoričke aktivnost.&nbsp;Za njih krilatica „Zagrij&nbsp;stolicu!“ neće imati baš previše efekta. Rado uče u grupi gdje materijale mogu proraditi dinamično i interaktivno. Oni su sposobni raditi više stvari paralelno te ih ne ometa&nbsp;buka&nbsp;ni pokret dok usvajaju nove sadržaje. Nažalost, kinestetički stil učenja najmanje je zastupljen u našem školskom sistemu te za ovu djecu treba imati&nbsp;dodatno strpljenja i razumijevanja.

Kroz igru, interakciju s odraslima, istraživanje, promatranje okoline i testiranje što sve sa svojim malim tijelima mogu napraviti usvajaju nova znanja i proširuju svoja iskustva

Već se u ranoj dobi može naslutiti na koji način vaše dijete najlakše i najbrže uči

Na koji način mališani uče

Dolaskom četvrtog djeteta u porodicu radosti <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544445/majcina-ljubav-moze-sprijeciti-bolesti-u-srednjoj-dobi">roditeljstva</a> počinju blijedjeti, pokazuje najnovije njemačko-američko istraživanje koje se bavilo roditeljskim zadovoljstvom. Uočeno je da su roditelji u dobi od 30 do 39 godina veoma sretni s djecom sve dok im ne dođe četvrto dijete.&nbsp; Također je otkriveno i da su stariji ljudi sretniji s više djece, ali sreća mlađih parova ovisi o svakom novom djetetu. Osobe starije od 40 godina koje imaju djecu sretnije su od parova jednake dobi koji nemaju djecu.
U ranim fazama roditeljstva pozitivni aspekti roditeljstva zamagljeni su negativnim iskustvima, poput neispavanosti i finansijske iscrpljenosti. Roditelji s godinama, svojim i dječijim, osjećaju manji pritisak jer im potomci postaju sve neovisniji.
Stručnjaci koji su radili na istraživanju tvrde da su prvi koji su uspjeli identificirati raskorak između raširenog vjerovanja da djeca donose sreću i činjenice da je većina istraživanja pokazala da se uz roditeljstvo vežu mnogi negativni aspekti.

Rašireno je vjerovanje da djeca donose sreću, ali je li to baš tako

Dolaskom četvrtog djeteta radost roditeljstva blijedi, ili...

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Većina roditelja se iz dana u dan susreće sa vječitom dilemom: poslati dijete u vrtić ili ga dati na čuvanje <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/537539/bake-i-djedovi-kljuc-sretnog-djetinjstva">nani ili baki</a>, ali izgleda da je nauka zadala konačni udarac ovome pitanju - djeca o kojoj se brine rodbina bolje se razvija od vršnjaka koji idu u vrtiće.&nbsp; Naime, studija britanskog Instituta za fiskalna istraživanja i organizacije "Nuffield" pokazala je da su djeca koju čuvaju baka ili djed emocionalno zrelija i sigurnija, te da imaju širi vokabular nego vršnjaci koji idu u vrtiće.
- Postoje dokazi o pozitivnoj vezi između socijalno-emotivnog razvoja i brige bake ili djeda, rekla je dr. Karolina Brajson (Caroline Bryson), voditeljica studije. 
Istraživanje je, također, pokazalo da bake i djedovi čuvaju skoro 60 posto djece predškolske dobi i to zato što roditelji žele da njihova djeca odrastaju u brižnom okruženju punom ljubavi.
Rezultate istraživanja objasnila je Sue Palmer, autorica knjige "Toxic Childhood" ("Toksično djetinjstvo"), koja kaže da je bakama i djedovima, za razliku od neke nepoznate osobe, na pameti jedino dobrobit njihovih unuka.
- Dijete uz sebe ima odraslu osobu punu ljubavi koja jedino misli o njegovoj budućnosti. Očito je da će bake i djedovi biti brižniji nego osobe koje čuvaju djecu za novce, pojasnila je Palmer za "Telegraph".

Djeca koju čuvaju baka ili djed imaju širi vokabular i emocionalno su stabilnija nego vršnjaci koji idu u vrtić

Djeca uz sebe ima odraslu osobu punu ljubavi

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Ugrubo djecu, a i odrasle možemo podijeliti na tri preferirana <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544612/kako-zainteresirati-dijete-za-skolu">stila učenja</a>, kažu stručnjaci.&nbsp; 1. Vizuelni tip
 -&nbsp;Oči su mu glavni organ usvajanja informacija. Najčešće uči putem vizuelnih sadržaja. Kada želi nešto zapamtiti ili reproducirati, prvo sebi sadržaj mora predočiti u obliku mentalnih slika. Voli grafikone, slike, videomaterijale.&nbsp;2. Auditivni tip
 -&nbsp;Najviše informacija prima kroz slušni organ. Oni uče i pamte po sluhu. Naprimjer, brzo će zapamtiti imena, ali lica se neće baš lako sjetiti. Vrlo lako pamte fraze i komentare koje su čuli i vole s drugima razgovarati o onome što uče. Često su dobri u prepričavanju događaja i pričanju priča.&nbsp;3. Kinestetički tip
 -&nbsp;Najlakše i najbrže uči djelovanjem, iskustvom na svojoj koži. Kinestetički tipovi najbolje pamte kada je u učenje uključena nekakva fizička aktivnost, manipulacija predmetima ili grupna dinamika. Pamti ono što sam isproba, vježba ili prepiše, voli kada može sam nešto napraviti, a ne samo slušati i čitati&nbsp;

Ugrubo djecu, a i odrasle možemo podijeliti na tri preferirana stila učenja:

Najviše informacija prima kroz slušni organ

Tri stila učenja kod djece

Preteške <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/544612/kako-zainteresirati-dijete-za-skolu">školske torbe</a> povezane su s jačim bolovima u leđima, pokazalo je istraživanje provedeno među španskim školarcima.&nbsp;&nbsp;Istraživanjem je utvrđeno da su školske torbe, čija je težina premašila 10 posto djetetove tjelesne težine, bile uzrok pojačane boli u leđima u dvije trećine od 1.403 djece u dobi od 12 do 17 godina koja su bila obuhvaćena istraživanjem u sjevernoj Španskoj.
Uočeno je i da se grupa djece s najtežim torbama 50 posto češće žalila na bolove u leđima nego djeca s najlakšim torbama.
Prema rezultatima istraživanja, djevojčicama je bol bila veći problem, a opasnost od bolova povećavala se s godinama starosti.
- Mnoga djeca nose veoma teške torbe, što ne bi bilo dopušteno zaposlenicima - napisali su autori istraživanja u časopisu "Archives of Disease in Childhood" u kojem su objavljeni rezultati.
Prijašnja istraživanja pokazala su da djeca prosječno nose torbe čija je težina od 15 do 20 posto njihove tjelesne težine te da ih često po navici nose na jednom ramenu umjesto na leđima.

Utvrđeno je da su školske torbe, čija je težina premašila 10 posto djetetove tjelesne težine, bile uzrok pojačane boli u leđima u dvije trećine od 1.403 djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Već od šestog mjeseca života užina postaje nezamjenjiva u bebinom jelovniku kada predstavlja redovni obrok. U predškolskom uzrastu dijete je naročito fizički aktivno, pa je neophodno užinom osigurati potrebnu energiju i premostiti prazninu između glavnih obroka.&nbsp;Školarcima je užina neophodna kako bi bez poteškoća pratili nastavu i bili koncentrirani na času.&nbsp;&nbsp; Žitarice predstavljaju bogat izvor energije za mališane, pa je preporučljivo da proizvod na bazi žitarica bude obavezan dio užine; hljeb, tost ili zdravi biskvit dat će djetetu neophodnu energiju, a u kombinaciji s voćem i mliječnim proizvodom učinit će užinu kompletnom.

Školarcima je užina neophodna kako bi bez poteškoća pratili nastavu i bili koncentrirani na času

Užinom osigurati potrebnu energiju mališanima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Roditelji koji izbjegavaju čitati djeci <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/359296/jesu-li-bajke-okrutne-za-djecu">tradicionalne bajke</a> smatrajući da su moderne knjige "politički korektnije" propuštaju na taj način da ih poduče moralnom kodu života, upozorava stručnjak za razvoj djeteta Sali Godard Blat.&nbsp;&nbsp; Naime, sve veći broj roditelja u posljednjih nekoliko godina izbjegava čitati djeci tradicionalne bajke, kao što su "Pepeljuga" i "Snježana i sedam patuljaka", jer smatraju da su pune stereotipa, pokazala je anketa na 3.000 roditelja. 
Roditelji smatraju da su bajke "politički nekorektne" i previše "mračne" za djecu. Zbog toga svaka četvrta majka odustaje od čitanja bajki i odlučuje se za moderne knjige. 
- Bajke koje su čitane generacijama od vitalnog su značaja za razvoj djeteta. Tradicionalne priče pokazuju djeci da dobro pobjeđuje zlo i promoviraju ljubaznost i velikodušnost - kaže Blat.
Suština je u tome da tradicionalne bajke pokazuju djeci da postoje fizičke različitosti u životu, a ako ne vide te stereotipe, neće imati ni moralni kod po kojem će se moći razvijati.

Roditelji, pak, smatraju da su bajke "politički nekorektne" i previše "mračne" za najmlađe

Tradicionalne priče pokazuju djeci da dobro pobjeđuje zlo

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Malo je vjerovatno da će poticanje dojenja, koje ima niz dobrobiti za zdravlje, utjecati na epidemiju pretilosti, kazao je voditelj istraživanja Ričard Martin (Richard) s Bristolskog univerziteta.&nbsp; Prošla istraživanja sugerirala su da bebe koje su dojene imaju manje izgleda da izrastu u pretilu djecu. Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "JAMA", obuhvatilo je 17 hiljada majki i njihove djece u Bjelorusiji. Polovina majki rodila je u bolnicama koje promoviraju dojenje.
Nakon tri mjeseca, 43 posto majki porođenih u bolnicama koje su poticale dojenje još je dojilo u odnosu na šest posto majki u kontrolnoj grupi koje nisu rodile u bolnicama uključenim u program poticanja.
Tokom godina kod djece koja su dojena otkriveno je manje slučajeva infekcija probavnog sistema i osipa te bolje mentalne sposobnosti, uključujući sposobnost pamćenja.
Naučnici su upoređivali tjelesnu težinu i količinu masnog tkiva kod 14 hiljada djece koja su praćena do 11. godine života. Utvrđeno je da nema razlike među djecom koja su dojena i one koja nisu. Bez obzira na dojenje, između 14 i 16 posto djece imalo je prekomjernu tjelesnu težinu i oko pet posto bilo je pretilo.

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "JAMA", obuhvatilo je 17.000 majki i njihove djece u Bjelorusiji

Kod dojene djece manje slučajeva infekcija probavnog sistema

Dojenje ne sprečava pretilost

Obično roditeljima svi govore da je za bebe tipično da ne spavaju i da oko toga ne treba brinuti. Ipak, novo istraživanje je pokazalo da to baš i nije u potpunosti tačno.&nbsp; <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/493670/spavanje-kada-kako-i-koliko">Problem sa snom</a> ne nestaje sa godinama. Roditelji čija djeca imaju problema sa spavanjem često se tješe da će dijete kad bude starije početi da spavati cijelu noć.
Nova istraživanja pokazuju da bi se mogli razočarati. Naime, djeca koja kao bebe imaju problema sa spavanjem u većini slučajeva i kao veća djeca nastavljaju imati iste probleme. 
Ako djeca prilikom prvog promatranja nisu imala problema sa spavanjem, nisu ih imala ni kasnije, ali se trećina onih koji su imali probleme nisu uspeli riješiti istih do posljednjeg promatranja. Ipak, primijećeno je da se vrsta problema mijenja kako djeca rastu. Do dvije godine je tako najčešći problem bio kako da se uspavaju i da ostanu u snu, dok je s tri godine u većini slučajeva problem bio pojava noćnih mora i prevrtanje po krevetu. 
Spavanje mora biti prioritet za cijelu porodicu. Roditelji moraju insistirati na rutini prije spavanja i buđenju u isto vrijeme kako bi djeca stekla dobre navike spavanja.

Spavanje mora biti prioritet za cijelu porodicu

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

<a href="https://bebe.avaz.ba/prehrana/346841/kako-nauciti-djecu-da-jedu-raznovrsno">Dječija hrana</a> je preslana, utvrdili su britanski naučnici koji poručuju da djeca unose previše soli, ponajviše u hljebu i drugim prerađenim žitaricama, poput pahuljica.&nbsp; Djeca bi trebala unositi manje od kašičice soli dnevno, ali je, prema rezultatima objavljenim u časopisu “Hypertension”, 70 posto od 340 britanske djece obuhvaćene istraživanjem unosilo više od toga.
&nbsp;Trećinu soli djeca unose hljebom i pahuljicama, petinu mesom, a desetinu mliječnim proizvodima.&nbsp;Istraživanje je pokazalo da, uprkos naporima zdravstvenih vlasti da se smanji unos soli u hrani, preporučenu gornju granicu unosa soli najviše probijaju djeca u dobi od pet ili šest godina (gornja granica je tri grama soli dnevno) te djeca u dobi od 13 do 17 godina (gornja granica je šest grama soli dnevno).
Jedino su djeca u dobi od osam ili devet godina unosila manje od najviše preporučene količine soli za tu dob, koja iznosi pet grama dnevno.
&nbsp;Istraživanje je pokazalo i da dječaci unose više soli od djevojčica.&nbsp;So unesena hranom, prema pravilu, nije rezultat soljenja za stolom nego tvornički soljenih prehrambenih proizvoda.&nbsp;

Trećinu soli djeca unose hljebom i pahuljicama, petinu mesom, a desetinu mliječnim proizvodima

Najviše soli ima u hljebu i prerađenim žitaricama

Dječija hrana je preslana

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/543625/kada-je-kasalj-dobar-a-kada-los">Čim dijete kašlje</a>, roditelji se najprije plaše upale pluća. Treba znati da je kašalj češće znak upale dišnih puteva od nosa do traheje nego upale pluća.&nbsp; Upala pluća znatno je ozbiljnije stanje. Može se javiti kao komplikacija gornjih dišnih puteva, ali i bez znakova respiratorne infekcije. Javljaju se visoka temperatura uz poremećaj općeg stanja, otežano disanje, kašalj, a klinički nalaz na plućima (ovisno o vrsti i fazi upale) te laboratorijski nalazi (analiza krvi, mikrobiološki i radiološki) potvrđuju dijagnozu.
Dijete obično kašlje i onda kada je prizdravilo, a ako nastupi nova prehlada, kašlju nema kraja. Roditelji su uznemireni i pitaju se kako tom kašlju stati ukraj i zašto tako dugo traje. Kašalj redovno prati svaku prehladu. Receptori na sluznicama dišnih puteva vrlo su osjetljive strukture koje služe za odbranu i reagiraju na svaki podražaj kašljem, jer se na taj način štite dišni putevi.&nbsp;Djeca u razvoju ne postižu imunološku zrelost sve do polaska u školu, pa i kasnije. S jedne strane, to ovisi i o stimulaciji sistema odgovornog za odbranu - čim se organizam prije susreće s “neprijateljem”, prije se priprema za odbranu. Dobro je kad to nije prerano.&nbsp;
Pravilna prehrana, šetnje i igre na svježem zraku, što manje boravka u pregrijanim prostorijama sa suhim zrakom, znatno pomažu očuvanju zdravlja.&nbsp;&nbsp;I, na kraju, djetetovom organizmu (posebno ako se radi o malom djetetu od 1-2 godine), nakon jače infekcije dišnih puteva, treba omogućiti da potpuno ozdravi kako bi se sluznica dišnih puteva obnovila i vratila u normalno stanje. Ako ikako postoji mogućnost da osoba od povjerenja pripazi dijete nakon što se majka vrati na posao, to treba iskoristiti.

Receptori na sluznicama dišnih puteva vrlo su osjetljive strukture koje služe za odbranu i reagiraju na svaki podražaj kašljem, jer se na taj način štite dišni putevi

Dijete obično kašlje i onda kada je prizdravilo

Kako djecu naučiti da vole jesti

Strogi roditelji - gojazna djeca

Mobilni uređaji uništavaju djecu

Trudnice koje vježbaju, rađaju lakše bebe

Najčešće greške roditelja

Na koji način mališani uče

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Tri stila učenja kod djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Dojenje ne sprečava pretilost

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

Dječija hrana je preslana

Uporni kašalj – šta raditi

Svakodnevnica

Kako djecu naučiti da vole jesti

Strogi roditelji - gojazna djeca

Mobilni uređaji uništavaju djecu

Trudnice koje vježbaju, rađaju lakše bebe

Najčešće greške roditelja

Na koji način mališani uče

Je li roditeljstvo uistinu sreća

Baka je bolje rješenje za dijete od vrtića

Tri stila učenja kod djece

Školska torba uzrok bolova u leđima

Užina je nezamjenjiva u bebinom jelovniku

Bajke su bolje za djecu od modernih knjiga

Dojenje ne sprečava pretilost

Navikama protiv lošeg spavanja kod djece

Dječija hrana je preslana

Uporni kašalj – šta raditi