Druga premijera na 62. Festivalu MESS je predstava "Što na podu spavaš" prema istoimenom romanu Darka Cvijetića u režiji i dramatizaciji Kokana Mladenovića. Riječ je o koprodukciji Scene MESS, Narodnog pozorišta Sarajevo, Gradskog dramskog kazališta "Gavella" i Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad. 

Pisac u prvom planu

Činjenica da su već nakon prvog dana karte za premijeru rasprodane pokazatelj je koliko je kultura sjećanja i tematika kojom se predstava bavi jednako važna kako u historijskom, tako i u umjetničkom kontekstu. Publika koja nije uspjela kupiti karte za festivalsku izvedbu, ovu predstavu će moći pogledati odmah poslije MESS-a, 10. i 11. oktobra u Narodnom pozorištu Sarajevo gdje se kupuju i ulaznice za ove izvedbe.

Za razliku od romana predstava nam u prvi plan stavlja pisca koji zajedno sa ansamblom predstave na osnovu sjećanja o svojoj porodici u ratu, na pozornici stvara svijet romana.

- Ova intimna priča prati raspad Darkove porodice i taj raspad postaje raspad zemlje. Čitava predstava je jedno katarzično iskustvo. Darko Cvijetić i kao pisac i kao učesnik, kao neko ko iznova pred nama prekraja, kroji i ponovo sklapa tu traumatičnu priču, prolazi iznova kroz traumatično iskustvo, ne bi li svijet oko njega postao bolji, nas praktično provodi kroz cijeli taj niz katastrofa koje su se desile raspadom bivše Jugoslavije - istakao je reditelj Kokan Mladenović.

Priroda sjećanja

U regionalnoj glumačkoj postavi su između ostalih i sam autor Darko Cvijetić, Aleksandra Pleskonjić, Tena Nemet Brankov, te bh. glumci i glumice Maja Izetbegović, Merima Lepić – Redžepović, Aldin Omerović i Saša Krmpotić. Scenografiju potpisuje Marijela Margeta Hašimbegović, a scenski pokret radila je sarajevska glumica Amila Terzimehić.

Glavni junak kojeg tumači autor romana Darko Cvijetić, upravo je njegov mlađi brat Bota, koji će se sa nepunih 18 godina kao pripadnik vojske JNA naći zarobljen u kasarni Viktor Bubanj u Sarajevu. Ostali, ali ne manje važni likovi, na sceni smjenjuju se u mozaiku karakterističnom za prirodu sjećanja, dok pisac događaje mijenja i oblikuje.

Neki će se lik pobuniti protiv pisca, dok će mu drugi nježno voditi ruku kojom piše. U cjelini ovi djelići mozaika stvaraju sliku bespoštedne ratne patnje, koja se nikada nije smjela desiti i koja se nikada ne smije ponoviti.