Mjesec do održavanja izbora u BiH Izborni zakon ostaje goruće pitanje u našoj zemlji. Rješenja još nema, ali se tenzije i usijana retorika pojedinih političkih aktera ne smiruju. Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prethodnih dana obavio je konsultacije s nekim od ključnih političkih aktera u našoj zemlji.
Elmedin Konaković, lider NiP-a, kazao je nakon konsultacija kako je uvjeren da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona.
- Još jednom izražavam žal jer je kukavičluk lidera u Neumu rezultirao time da će OHR, vjerovatno, nametnuti lošija rješenja od onih koja su tamo bila na stolu - kazao je Konaković.
Predstavnica SDA na pregovorima u OHR-u Alma Čolo rekla je da iz ove stranke smatraju da nije dobro u vrijeme predizborne kampanje nametati izmjene Izbornog zakona, ali da su nakon izbora spremni sa svim akterima razgovarati kako bi se došlo do odgovarajućih rješenja.
Mnogo žustrije stavove iznijeli su iz DF-a, čiji je predstavnik, državni zastupnik Zlatan Begić optužio Šmita da u BiH želi „nametnuti Palestinu“.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, s druge strane, poručuje kako očekuje da će visoki predstavnik konačno izmijeniti Ustav FBiH i Izborni zakon BiH u skladu s presudom po apelaciji „Ljubić“.
Društvene mreže ne miruju, pa se tako građani opet pozivaju na proteste koji su ovaj put zakazani za 7. septembar.
Mnoge oči su bile uprte jučer u održanu sjednicu PIC-a. Prema nezvaničnim informacijama, čvrstu podršku Šmitu dali su SAD i Velika Britanija, dok, s druge strane, Organizacije islamske konferencije (OIC), koje u PIC-u predstavlja Turska, ne podržavaju nametanje političkih rješenja.
I dok u društvu traju tenzije i padaju teške riječi po pitanju izmjena koje bi visoki predstavnik mogao nametnuti, paradoksalno je da zvanično i dalje nikakav prijedlog nije na stolu. Za sada se samo pojavila nezvanična informacija prema kojoj bi ključna izmjena moglo biti podizanje minimalnog praga sa 6 na 7 neophodnih glasova u svakom klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH za izbor novog Predsjedništva i Vlade FBiH.
Višemjesečnim oklijevanjem i kalkuliranjem mogućnošću da nametne izborne izmjene Šmit djeluje krajnje neuvjerljivo te šalje poruku da u međunarodnoj zajednici ne postoji složnost u vezi s izbornim rješenjem.
Istovremeno, potezanje ovog pitanja u jeku predizborne kampanje pojedinim političkim opcijama dalo je savršen poklon za radikaliziranje retorike i kupljenje glasova na kvazipatriotskom populizmu. A to, sasvim sigurno, nije nešto što nakon izbora može doprinijeti smirivanju tenzija i unapređenju odnosa u zemlji.
Šmit je početkom sedmice učestvovao na Bledskom forumu. Govoreći o ustavnim reformama u našoj zemlji, kazao je da promjene Ustava ne trebaju podrazumijevati da se samo dodaju “ostali” nego da se dobije bolja organizacija koja će podrazumijevati manje mogućnosti za blokade.
Šmit se na Bledu, između ostalih, sastao s američkim predstavnikom za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom (Gabriel Escobar), ali i hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.