Donald Tramp (Trump), iako je obećavao u predizbornoj kampanji, nije na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.
Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. februara jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. februara - ako to ne zaustave.
Kina je na Trampove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.
Uprkos očekivanjima, Tramp nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD i "preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita".
Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Klaudia Šeinbaum (Claudia Sheinbaum).
Važnost TikToka
Nejasno je što je pokrenulo brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Tramp obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine.
Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD.
Trampov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT.
Kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) i Tramp telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine.
Tramp je rekao da je razgovor bio "vrlo dobar" i pokrivao "trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme". Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Ženga (Zheng), koji se susreo s američkim biznismenima, uključujući Trampovog saradnika Ilona Maska (Elon Musk).
Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Mask kupio TikTok. "Financial Times" se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama.
Pregovaračko sredstvo
Tramp je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao naredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD. Peking bi također Trampu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Vang Čong (Wang Chong) s Univerziteta Žeijang.
"Reuters" je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trampu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Tramp jeste zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je jastrebova. Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke burze odmah skočile kad je postalo jasno da Tramp neće odmah uvesti carine.
Strah Wall Streeta
Wall Street se općenito protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trampom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi "Financial Times".
Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana - što bi trošak uvođenja carina prebacilo nazad na SAD, analizira američki Brooking Institute.
Tako se dogodilo 2018., kada je Tramp uveo carine na gotovo polovinu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih kompanija.
