Visoki zvaničnik NATO-a, Havijer Kolomina (Javier Colomina), zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku (DASG) boravio je u svojoj drugoj posjeti Bosni i Hercegovini ove godine. Posjeta dolazi u sedmici kada je Vijeće ministara BiH usvojilo Program reformi BiH 2021. i Program reformi BiH 2022., proces koji vodi Komisija za saradnju sa NATO-om BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Intervju Kolomine koji je dao za sjedište NATO-a u BiH prenosimo u cijelosti.
Koja je Vaša poruka tokom posjete BiH novim vlastima u ovoj zemlji?
- Ovo je bila jedna vrlo produktivna posjeta, kao dio mojih redovnih političkih konsultacija s vlastima Bosne i Hercegovine. Susreo sam se s nizom visokih zvaničnika, uključujući, između ostalih, i predsjedavajućeg Predsjedništva (Šefik Džaferović) i zamjenika ministrice vanjskih poslova (Josip Brkić).
Sa svojim sagovornicima sam razmijenio mišljenja o cijelom nizu tema od obostranog interesa. Razgovarali smo o nastavku našeg dugogodišnjeg partnerstva, koje traje još od 2006. godine kad je Bosna i Hercegovina pristupila programu Partnerstvo za mir s NATO-om. Istakao sam da pozdravljamo nedavno usvajanje Programa reformi i produženje mandata Vijeća sigurnosti UN-a za Operaciju Althea pod vođstvom EU, koja ima ključnu ulogu u osiguranju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, za dobrobit svih zajednica. NATO nastavlja pružati podršku ovoj operaciji pod vođstvom EU u Bosni i Hercegovini, u skladu sa sporazumom Berlin plus.
Svekupno, posjeta je bila vrlo korisna prilika da se potvrdi posvećenost NATO-a euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jačanje saradnje
Možete li prokomentarisati nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara?
- To je vrlo važan korak u konsolidaciji odnosa Bosne i Hercegovine i NATO-a, kao i u jačanju našeg partnerstva.
Mi ostajemo opredijeljeni za naš snažni politički dijalog i praktičnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom i nastavit ćemo podržavati euroatlatska reformska nastojanja Bosne i Hercegovina za dobrobit svih njenih ljudi.
Kako vidite u budućnosti saradnju BiH s NATO-om imajući u vidu odluku Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti?
- Bosna i Hercegovina je, kao zemlja koja je programu Partnerstvo za mir pristupila 2006. godine, jedan od naših dugogodišnjih partnera. Naša predanost tom partnerstvu je čvrsta, kao što je to ponovo potvrđeno na samitu NATO-a u Madridu u junu ove godine i na nedavnom sastanku ministara odbrane NATO-a održanom u oktobru.
Snažno podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje i ostajemo opredijeljeni za vaše euroatlantske težnje, na dobrobit svih vaših ljudi. NATO snažno podržava mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i na cijelom Zapadnom Balkanu.
Naš politički dijalog i praktična saradnja važniji su nego ikad prije, posebno u svjetlu nedavnih događanja kojima svjedočimo širom evropskog bezbjednosnog područja.
Na madridskom samitu održanom u junu Saveznici su se složili da pojačaju političku i praktičnu podršku kako bi jednom broju partnera, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pomogli da se suprotstave bilo kakvom potencijalnom malignom uticaju u svjetlu izmijenjenog bezbjednosnog okruženja u Evropi.
Mi smo spremni da svoju podršku Bosni i Hercegovini unaprijedimo na razne načine kako bi Bosna i Hercegovina poboljšala svoju otpornost. To npr. obuhvata razvijanje novog paketa za razvoj odbrambenih sposobnosti u cilju pomoći Bosni i Hercegovini da provede svoje planove za modernizaciju svojih odbrambenih i bezbjednosnih struktura. Obim paketa bit će utvrđen na osnovu zahtjeva koje je definisala Bosna i Hercegovina, procjene NATO-a i odluke NATO Saveznika o finansiranju i drugim resursima.
Našu saradnju bismo mogli unaprijediti u područjima borbe protiv terorizma, upravljanja vanrednim situacijama i kibernetičke sigurnosti. Mogli bismo, također, ojačati naš Štab u Sarajevu s više ljudstva i finansijskih resursa i osigurati više sredstava za podršku posjetama ekspertskih timova vašoj zemlji, te suzbijanju dezinformacija.
Naši razgovori su u toku. Nastavljamo bliske konsultacije s vlastima Bosne i Hercegovine kako bismo obezbijedili da naša poboljšana podrška bude prilagođena specifičnim potrebama zemlje.
U konačanici, kojim tempom i obimom će se daljnje partnerstvo između NATO-a i Bosne i Hercegovine razvijati i dalje će zavisiti od suverene odluke vlasti vaše zemlje.
Saradnja Srbije i NATO-a
Kakav je status odnosa između NATO-a i Srbije, pogotovo u svjetlu vaše nedavne službene posjete Beogradu?
- I to je bila plodna posjeta. Imao sam u stvari priliku da razmijenim viđenja i uporedim mišljenja s nekoliko predstavnika vlasti Srbije vezano za stanje odnosa između NATO-a i Srbije. Susreo sam se s ministrom spoljnih poslova g. Dačićem i ministrom odbrane g. Vučevićem. Razgovarali smo o partnerstvu NATO-a i Srbije, kao i o implikacijama ruskog rata u Ukrajini za Zapadni Balkan, a također i o važnoj ulozi koju misija KFOR-a u skladu s UN mandatom nastavlja izvršavati u cilju bezbjednosti širom Kosova i regionalne stabilnosti.
NATO i Srbija svoje partnerstvo grade već zadnjih 16 godina. U tom periodu smo ostvarili značajne rezultate u brojnim područjima. Npr. NATO podržava reforme koje provodi Vojska Srbije. U ovom trenutku imamo 10 projekata sa srpskom naučnom zajednicom, uključujući tu i mlade naučnike. Sarađivali smo da se poboljša pripremljenost za civilne vanredne situacije, kao što su poplave i šumski požari, a NATO Saveznici i partneri su pomogli Srbiji da uništi stotine tona viškova municije. Sve je to rađeno u skladu s potrebama Srbije i na osnovu zahtjeva Srbije, uz puno poštovanje politike vojne neutralnosti Srbije.
Novi partnerski okvir na čijem razvoju NATO i Srbija upravno rade prilika je da se naša saradnja unaprijedi. NATO je sasvim sigurno za to otvoren.
Mi vjerujemo da je naše partnerstvo korisno za Srbiju, za NATO i za cijeli region. Stabilnost Zapadnog Balkana je ustvari od strateške važnosti za Savez – kako su to NATO lideri naglasili na madridskom samitu u junu, a što je navedeno i u novom Strateškom konceptu NATO-a.
NATO često govori o tome kako poštuje neutralnost zemalja. Možete li nam reći nešto više o svojim partnerstvima s neutralnim zemljama?
- Mi u potpunosti poštujemo suvereno pravo svake zemlje da bira vlastite političke i bezbjednosne aranžmane, uključujući i onda kad to znači da je politika koju zemlja ima i provodi politika vojne neutralnosti. Taj princip je u temeljima našeg partnerstva s brojnim zemljama širom euroatlantskog područja i šire. NATO partnerstva zasnivaju se na suverenim odluka pojedinačnih zemalja da formalno urede svoje odnose s NATO-om – iako nisu u punopravnom članstvu – tako što će izabrati individualne aktivnosti koje najbolje odgovaraju njihovih težnjama i potrebama vezano za bezbjednost.
Aktivnosti na raspolaganju u okviru Partnerstva za mir dotiču se bukvalno svakog područja djelovanja NATO-a, od aktivnosti vezanih za odbranu, reformu odbrane, odbrambenu politika i planiranje, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, saradnju i vježbe vojska-s-vojskom, odgovor na civilne vanredne situacije, pa do saradnje u pitanjima nauke i okoliša. Takve aktivnosti su temelj naših odnosa s brojnim partnerima, uključujući i vojno neutralne zemlje kao što su Srbija, Austrija, Irska, Švicarska i – sve donedavno – Finska i Švedska, koje su sada u procesu pristupanja u punopravno članstvo NATO-a.
Osiromašeni uranijum
Da li će NATO preuzeti odgovornost za posljedice bombardovanja Republike Srpske osiromašenim uranijumom. Da li je spreman za eventualne tužbe oboljelih ljudi protiv Alijanse, po uzoru na italijanske vojnike koji su dobili sporove protiv Italije - članice NATO-a?
- Bilo kakvi razgovori o ovom pitanju moraju biti zasnovani na nauci i činjenicama. Budući da NATO pitanja zdravlja i okoliša shvata vrlo ozbiljno, 2001.g. smo uspostavili Komitet za osiromašeni uran. Komitet je, u bliskoj saradnji s Ujedinjenim nacijama, razmijenio informacije o navodima o mogućim zdravstvenim rizicima povezanim s osiromašenim uranom. Na osnovu nezavisnih dokaza, Komitet je zaključio da NATO-ovo korištenje osiromašenog urana u sukobu u Bosni i Hercegovini nije dovelo do bilo kakvog kontinuiranog rizika po zdravlje.
Nekoliko izvještaja Ujedinjenih nacija, uključujući i jedan iz 2014.godine, također su zaključili da lokacije s osiromašenim uranom ne predstavljaju značajan zdravstveni rizik za stanovništvo. To su naučni dokazi koji su kao takvi konzistentni.