Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u svijetu po brojnosti svoje dijaspore u odnosu na ukupan broj stanovnika, pokazali su rezultati uglednog magazina “Forbes”, koji je pratio rezultate u čak 151 zemlji.

Izvan domovine već živi 34 posto građana ove zemlje, ali stvaranje bh. dijaspore, započeto etničkim čišćenjem devedesetih, traje i danas. Našu državu godišnje, što zbog teške situacije, loše političke klime, neimaštine, napuste desetine hiljada ljudi.

Laži i obmane

Podaci iz UN-ovog izvještaja „Perspektive svjetskog stanovništva” za 2022. godinu pokazuju da BiH godišnje gubi više od 1,5 posto stanovništva i zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika.

- Mladi bježe iz sistema korupcije, kriminala, nehata, nepotizma, neimaštine, od situacije u kojoj više ne vide budućnost - kaže Senada Softić-Telalović, bivša predsjednica Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Naučnik i istraživač Andrej Gajić trenutno živi u Albaniji. Jedan je od mladih stručnjaka koji su u posljednjem valu napustili BiH, jer u BiH nije mogao ostvariti ono što je želio.

- Slušao sam uglavnom laži i obmane. Svako nas tapša po leđima, mi smo ponos države kad nešto postignemo, ali potrebna podrška izostane. Dobrodošli smo da pomognemo, uložimo, da se obratimo na nekom skupu, ali za nas tu nema ništa - ističe Gajić.

Neću nazad

Zbog stanja u državi, ali i odnosa BiH prema dijaspori mnogi ne planiraju povratak.

- Najviše razočara to osinje gnijezdo, političari koji su državu doveli u ovakvo stanje. Uvijek i samo prazna obećanja pred izbore. Mnogi su razočarani kolapsom morala i alarmantnom količinom ličnih interesa. Kad dijaspora ponudi neko rješenje, onda se ona ismijava u društvu, a to je već odraz bespomoćnosti i neobrazovanosti - kaže Enesa Barut-Pjano, prvakinja SAD i svijeta u karateu, magistar poslovnih nauka i doktor filozofije i psihologije iz Finiksa u Arizoni.

Vrhunski neurohirurg iz Foče Dražan Erić godinama živi i radi u Kataru. Kaže da BiH nije svjesna potencijala svoje dijaspore, osim kad se radi o biračima za izbore.

- Zamjeram vlastima to što se putem naših DKP-a ne napravi veza dijaspore s domovinom. Mislim da bismo mogli pomoći, ne samo znanjem nego i vezama koje smo uspostavili s biznismenima koji bi ulagali u BiH i otvarali nova radna mjesta. Tako bismo zaustavili ljude da ne napuštaju svoju zemlju - govori Erić.

Tantalove muke

- Vlast u BiH apsolutno nema nikakav program vezan za dijasporu. “Vade” se da je sistem takav, da ne daju ovi ili oni. Mi smo pokušali napraviti urede za dijasporu na nižim nivoima, ali su to Tantalove muke. Ljudi ne žele dijasporu ni na koji način u BiH, osim kad je novac u pitanju - kaže Safet Alispahić, predsjednik Vijeća bosanskih zajednica Novog Južnog Velsa u Australiji.

Na ekonomski, ali i politički potencijal bh. dijaspore ukazuje i predsjednik Pokreta “Snaga domovine” Ahmed Husagić, koji od budućih vlasti očekuje da tome pristupe puno ozbiljnije.

Nemamo nikakvu strategiju

Nagrađivani inžinjer, inovator, profesor na poznatom Univerzitetu La Trobe i osnivač “BH Futures Foundation” Edhem Čustović uvjeren je da znanje bh. dijaspore može promijeniti stanje u svakom segmentu društva – od obrazovanja i ekonomije, do turizma i vanjske politike.

- Zato je bitno uspostaviti mnogo bolje odnose između naših ljudi širom svijeta i onih koji žive u BiH. Moramo se prestati odnositi jedni prema drugima kao strancima. Treba razvijati strategiju na koju se možemo osloniti u dugoročnom poboljšanju kvaliteta života u domovini. Vjerujem da očigledan problem možemo pretvoriti u prednost - ističe Čustović.

Najveći investitor

Samo u prošloj godini dijaspora je u BiH poslala više od 3 milijarde maraka. Ambasador BiH u Austriji Kemal Kozarić upozorava da se dijaspora ne može tretirati samo kao bankomat već se njihovo znanje, iskustvo, nove navike, kapital trebaju iskoristiti u svrhu razvoja BiH.

- Naši građani u inozemstvu su najveći investitor, važniji od MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a. Nažalost, naši političari i donosioci odluka malo vode brigu o njima. Poznat je zahtjev da se oformi ministarstvo za dijasporu, što nikad nije urađeno. Neizvjesnost, usporeni put prema EU, stalna neslaganja oko koncepcije BiH destimuliraju ljude, ali ipak oko 300 firmi iz Austrije u BiH trenutno zapošljava oko 12.000 ljudi - ističe Kozarić.