Na mnogim prijašnjim izborima glasine o političkoj smrti Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) pokazale su se uveliko pretjeranima. S gotovo svim otvorenim glasačkim kutijama u drugom krugu predsjedničkih izbora u Turskoj 28. maja, turski je čelnik osvojio 52,1 posto glasova, dovoljno za pobjedu. Njegov protivnik Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu) imao je 47,9 posto. Erdoan, koji već vlada Turskom 20 godina, prvo kao premijer, a sada kao predsjednik, vladat će još najmanje pet godina.
Historijska šansa
Turska opozicija imala je najbolje šanse u generaciji svrgavanja Erdoana s vlasti. Šest opozicionih stranaka dogovorilo se o sveobuhvatnom reformskom programu i predsjedničkom kandidatu. Ekonomija je bila, i dalje je, opustošena inflacijom koja je prošle godine premašila 86 posto, uglavnom rezultatom bizarne monetarne politike koja je niske kamatne stope vidjela kao način za smanjenje potrošačkih cijena. Zemljotresi u februaru, koji su ruševinama prekrili područje veličine Bugarske, razotkrili su loše metode gradnje, korupciju i nedostatak pripravnosti.
Ali ništa od toga nije bilo dovoljno da se porazi Erdoan. Koristeći se istom igrom koja mu je pomogla pobjeđivati na izborima, turski moćnik ponovo je pobjeđivao potpirujući vatru turskih kulturnih ratova i prikazujući opoziciju kao prijetnju turskoj kulturi i nacionalnoj sigurnosti.
Izvoz ideologije
Građanima na prostoru zapadnog Balkana posebno je zanimljivo kakav će biti odnos Erdoana prema našem regionu. Nedugo nakon proglašenja pobjede predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i član Predsjedništva BiH Željko Komšić među prvima su Erdoanu čestitali pobjedu.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, Erdoan je jedan od rijetkih lidera koji su istovremeno uspijevali održavati dobre odnose i s Miloradom Dodikom i s bošnjačkim vrhom koji je donedavno personificirao Bakir Izetbegović - s kojim je Erdoan posebno blizak. Iako je Turska i u ekonomskom segmentu snažno prisutna u BiH, Erdoanovi interesi u našoj zemlji išli su daleko iznad pukih interesa. Koristeći zajedničku historiju te sentiment koji mnogi Bošnjaci imaju prema Turskoj, Erdoanova vlast koristila je prostor za snažnije vezivanje Bošnjaka uz njegovu državu i širenje konzervativne i umjereno islamističke ideologije SDA. Ovaj izvoz ideologije oličen je u osnivanju čitavog niza medija, obrazovnih institucija i organizacija koje vodi turska država ili ljudi bliski Erdoanu.
Naravno, u tom ideološkom „približavanju“ Bošnjaka, od Erdoana i njegove stranke otvoreno je favorizirana Stranka demokratske akcije (SDA), a turski predsjednik je pred svake izbore otvoreno pozivao da se glasa za Izetbegovića, a ovaj mu je uzvraćao usluge.
Predstavnici nove vlasti u BiH od Denisa Bećirovića do Elmedina Konakovića pokazuju da je njihova intencija i dalje održavati bliske odnose s Erdoanom i njegovom vlašću. Pitanje je koliko će ti odnosi moći biti čisto državne prirode, a koliko će zahtijevati i ideološko približavanje Erdoanovoj umjereno islamističkoj i u posljednje vrijeme sve snažnije antizapadnoj agendi. Od toga će uveliko zavisiti i budući odnos Erdoana prema SDA i Bakiru Izetbegoviću - odnosno koliko će i dalje biti spreman istrajavati na njima kao svom favoritu u BiH, a koliko će biti spreman nove odnose graditi s onima koji su sad stvarna vlast.
Investicije u Srbiju
Turska i Srbija posljednjih godina imaju vrlo blizak odnos. Između Srbije i Turske potpisan je niz bilateralnih sporazuma, a posebno je uspješna saradnja na polju ekonomije. U Srbiji je trenutno aktivno 705 preduzeća čiji su osnivači fizička i pravna lica iz Turske, kao i 209 poduzetnika, turskih državljana. Između Srbije i Turske od 2010. godine važi sporazum o slobodnoj trgovini, što znači da se roba može izvoziti i uvoziti bez carina i, u nekim slučajevima, po povlaštenim cijenama.
