Godišnjica stravičnih zločina stradanja Bošnjaka u ljeto 1995. godine u Srebrenici obilježava se danas. Muškarci i dječaci svih godina i uzrasta, njih 8.372, ubijeni su bez imalo razmišljanja od pripadnika Vojske RS.

Radi sama

Tim povodom, u Sarajevu je izložena fotografija „Majka Srebrenice“ Almina Zrne, jednog od najistaknutijih bh. fotografa, koja prikazuje sav užas koje su prolazile i danas prolaze žene čiji su najmiliji ubijeni, a potom njihovi ostaci premještani iz primarnih masovnih grobnica u sekundarne i tercijarne.

Nemjerljiva bol na licu srebreničke majke dala je svakoj osobi lik, bježeći od pukih podataka u vidu brojki.

- Ja ne radim s tom fotografijom, ali ona radi sama od sebe. Uvijek se ukaže neko ko bi želio da je koristi za ove tužne datume. To je jedno svjedočanstvo i testament. Nemam više ništa novo reći nakon toliko godina – kazao je Zrno za „Avaz“.

Dvadeset dvije godine su prošle od nastanka ove fotografije, obišla je svijet, a autoru, kao i svima koji je vide, izaziva snažne emocije.

Ne prestaje

- Kako mogu gledati na tu fotografiju? Njena snaga ne prolazi s godinama, kao što ne prolazi snaga bosanskih majki. Ona je jednostavno uspjela da sažme svu bol. Bol koja, nažalost, ne prestaje, i tim majkama nikada neće ni proći. Ali bol nerazumijevanja i negiranja onoga što se desilo te godine u Srebrenici je nešto što nas sve boli. Fotografija „Majka Srebrenice“ služi kao testament i suočavanje s tim da nijedno negiranje neće moći promijeniti ono što se desilo – istakao je Zrno.

Okamenjeno lice žene

- Muk koji preostaje iza Srebrenice je znakovit. Jedna fotografija Srebrenice - slika žene okamenjenog lica, oduzima sposobnost govora njenom promatraču. Ta slika fotografa Almina Zrne, kao nijedna druga fotografija i govor, reflektira samo neizrecivo Srebrenice. (...) Nedvojbeno, bezimena fotografija Almina Zrne bezimene srebreničke žene antologijska je slika svjetskog značaja. Fotografija tumači konkretni udes pojedinca, Srebrenice i Bosne u njemu, i jednovremeno iskazuje vanvremenski pathos, tragediju koja nadilazi racionalno tumačenje svijeta. Pitanje koje, također, ne sluti racionalan odgovor jeste koji je to usud spojio okamenjeno lice jedne žene i oko jednog fotografa - ethos kamere Almina Zrne, kojom kritički promatra i premjerava svijet – svojevremeno je napisao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Fehim Hadžimuhamedović o Zrninom djelu.