Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna kreditna zaduženost u BiH na kraju juna iznosila je 22,73 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec veća je za 303,9 miliona KM, a u odnosu na prošlu godinu za 1,01 milijardu maraka.
Rastu kreditna zaduženja građana, privatnih preduzeća, nefinansijskih javnih preduzeća, svih sektora, osim vladinih institucija kojima zbog enormnog viška prihoda ne trebaju nova zaduženja.
Niska primanja
U odnosu na maj ove godine, građani su krajem juna dugovali 138,1 milion KM više, dok je za godinu kreditna zaduženost stanovništva porasla za čak 614,2 miliona KM. Ovakvi podaci rezultat su siromaštva, potvrđuje Žarko Papić, doktor ekonomskih nauka.
- Uz sva ograničenja i sve kamate, ako čovjek ne može da sastavi kraj s krajem, prinuđen je zadužiti se. To može biti bilo koji razlog, ako mu se pokvario frižider, on mora da se zaduži da kupi frižider - kazao je Papić.
Veliki broj građana BiH s niskim primanjima prinuđen je da na kredit kupuje i odjeću, ogrjev, priprema djecu za novu školsku godinu... Na kredit se živi ili, bolje rečeno, preživljava u godinama inflacije, koja trenutno iznosi 4,9 posto, a koja je obezvrijedila ionako niske plaće ili penzije.
- Radi se o padu realnih prihoda. Svi govore o inflaciji, a niko je ne sabira. Prošle godine inflacija u BiH bila je 17,3 posto, a trenutno je 4,9, te brojke se sabiraju. Do početka ove godine poskupljenja su iznosila blizu 30 posto, a i dalje cijene rastu. Na jednoj televiziji pokazivao sam novčanicu od 50 KM. To je do 2020. bila novčanica od 50, a sada je to 35 KM - istakao je Papić.
Višak kapitala
Istovremeno, drugi dio stanovništva, ali i privrede, višak kapitala štedi, pa su ukupni iznosi depozita na kraju juna iznosili 29,86 milijardi KM i veći su za 2,08 milijardi maraka u odnosu na juni 2022. godine. Građani na svojim računima imaju 1,38 milijardi KM više, privatna preduzeća 987,3 miliona KM, ostali domaći sektori 53,6 miliona KM, dok su depoziti smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 135,8 miliona i vladinih institucija za 204,3 miliona KM.
Strana zaduženja
Postoji i problem koji nijedna od institucija ne dotiče, istakao je Papić.
- Pamtim analizu MMF-a za period 1995.-2018. godina. Ukupan unutrašnji dug, neplaćanje poreza i doprinosa javnih preduzeća – elektroprivrede, telekomi, željeznice, zdravstvo i tako dalje, tada je iznosio oko 8 milijardi KM, što je oko četvrtine BDP-a. Pretpostavljam da se ta „rupa“ permanentno pokriva stranim zaduženjima. Zamislite da su javna preduzeća redovno plaćala doprinose, penzije bi danas mogle biti sasvim solidne - rekao je Papić.
