Tehničke izmjene Izbornog zakona, čije je usvajanje uvjetovao visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), HDZ je iskoristio za zahtjeve da se, osim njih, izmijeni i način izbora članova Predsjedništva, na čemu ova stranka godinama insistira.
Evropska presuda
Hrvatski narodni sabor (HNS) u ponedjeljak je objavio svoj plan izmjena izbora članova Predsjedništva BiH, a što bi se ticalo samo hrvatskog člana. Naime, građani s prostora cijele FBiH bi i dalje mogli birati i bošnjačkog i hrvatskog kandidata, s tim što bi za izbor u Predsjedništvo hrvatski kandidat, osim opće, morao osvojiti većinu glasova u najmanje tri od pet kantona s hrvatskom većinom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova.
No, potreba za izmjenom Izbornog zakona koju BiH ima i koja će “visiti” i kao uvjet evropskog puta naše zemlja nije potekla od HDZ-a, nego od Evropskog suda za ljudska prava, tačnije presude “Sejdić – Finci” iz 2009. godine, kojom se utvrdilo da je naš ustav diskriminatoran jer pripadnicima ostalih onemogućava da budu birani u Predsjedništvo, kao i Bošnjacima i Hrvatima s teritorije RS te Srbima s teritorije FBiH.
Posljednji prijedlog HDZ-a u problem presude “Sejdić – Finci” (koja zahtijeva i promjenu Ustava, a ne samo Izbornog zakona) uopće i ne zadire i stoga ne treba čuditi što je naišao na negativne reakcije.
Protivljenje trojke
Zastupnik SDP-a u PSBiH Saša Magazinović kazao je da neće glasati za izmjene Izbornog zakona bez ustavne reforme kojom bi se ukinula diskriminacija potvrđena u presudi “Sejdić – Finci”, dok je s njim saglasna bila i kolegica Sabina Ćudić, koja je rekla da se način izbora članova Predsjedništva ne može mijenjati bez izmjene Ustava BiH.
Iako je HDZ BiH prilično reducirao svoje zahtjeve za izbor člana Predsjedništva, nakon što je u prethodnim prijedlozima predlagao više izbornih jedinica u FBiH zasnovanih na etničkom principu, malo je vjerovatno da će stranke trojke pristati na izmjene Izbornog zakona bez istovremene promjene Ustava radi implementacije presude “Sejdić – Finci”.
A to znači da je malo vjerovatno da će do marta, uz tri evropska zakona koja se zahtijevaju od naše zemlje, u paketu biti riješeno i pitanje Izbornog zakona.
HDZ-ov zahtjev
HDZ je potrebu za izmjenom Izbornog zakona, koju je nametnula presuda Evropskog zakona i koju je tada intenzivno zahtijevala EU, iskoristio da, uz rješavanje problema diskriminacije u Ustavu, traži izbor članova Predsjedništva na način da se omogući da izbor jednog člana Predsjedništva zavisi prvenstveno od volje većine hrvatskih glasača.
