Na današnji dan 1912. godine, preminuo je Osman Đikić, jedan od najboljih pjesnika koje je Bosna i Hercegovina izrodila, književnik, dramatičar, ali i politički aktivist. Iako je živio kratko, samo 33 godine, ostavio je dubok i neizbrisiv trag u našoj kulturno-književnoj historiji, doprinijevši njenom preporodu.

Đikić se rodio 7. januara 1879. u Mostaru, gdje je završio ruždiju i nekoliko razreda gimnazije, tokom koje je ušao u krug pisaca časopisa „Zora“, predvođenih Aleksom Šantićem i Svetozarom Ćorovićem. Nakon Mostara školovao se u Istanbulu, Beogradu i Beču, gdje je završio Trgovačku akademiju. Po sticanju diplome zaposlio se kao bankovni činovnik u Zagrebu, zatim u Brčkom i Mostaru, gdje je od 1907. uređivao časopis „Musavat“ i objavljivao tekstove u „Bosansko-hercegovačkom glasniku“. Godine 1909., Osman se seli u Sarajevo, nakon što je izabran za sekretara Muslimanskog kulturnog društva “Gajret”, te za urednika lista “Gajret”.

Rodoljub i ašiklija

U vrijeme prvih izbora za Sabor Bosne i Hercegovine, 1910. godine, Đikić se uključuje aktivno u politiku i postaje saborski kandidat Socijaldemokratske stranke za treću kuriju. Tada pokreće i politički list “Samouprava”.

Još u gimnazijskim danima Đikić je počeo pisati poeziju, a pjesme je objavljivao uglavnom u časopisima ”Bosanska vila”, ”Zora” i ”Behar”. Za svog kratkog života uspio je napisati i objaviti tri zbirke pjesama: rodoljubive ”Pobratimstvo” (zajedno s Avdom S. Karabegovićem i Omer-begom Sulejmanpašićem) i ”Muslimanskoj mladeži”, te ljubavne ”Ašklije”. Napisao je i tri folklorne drame: ”Zlatija”, koja je često izvođena na zabavama MKD ”Gajret”, potom ”Stana“ i ”Muhadžir”.

Danas je malo poznato da je Osman Đikić autor i nekoliko narodnih pjesama napisanih u duhu sevdalinki, koje su dobile i melodiju, a najpoznatije su: ”Đaurko mila”, ”Ašik ostah na te oči” i ”Đela Fato, đela zlato”. Osim toga, bavio se i sakupljanjem narodnih umotvorina.

Ljubav na prvi pogled

Godine 1904., Đikić je upoznao beogradsku glumicu Zoru Topalović, koja je tada gostovala u Bečkom pozorištu, i među njima se rodila ljubav na prvi pogled. Zaprosio je svoju Zorku, kako joj je tepao, na posebno romantičan način, pjesmom “Đaurko mila”, koju je za nju napisao:

Đaurko mila
Tuga me mori
Za oči tvoje
Što suze rone
Ustašca tvoja
Prepuna raja
Haj, dođi, dođi
Sred' zagrljaja
Čuj kako srce
Umilno tepa
Haj, ljubim te, ljubim
Đaurko lijepa

Uprkos velikom protivljenju Osmanove ugledne mostarske porodice, ali i Zorine beogradske, njih dvoje su se vjenčali 1905. godine u Beču. Njihova romantična ljubavna priča postala je legenda koja se prepričava i danas.

Narodno pozorište Mostar je, krajem 2019. godine, u svoj repertoar uvrstilo poetsku dramu naslova „Đaurko moja“ autorice Selme Dizdar-Cerović, u režiji Kaće Dorić, koja govori o velikoj ljubavi mostarskog pjesnika Đikića i njegove Zorke, ljubavi koja prevazilazi sve prepreke.

Osman Đikić umro je od tuberkuloze u trideset četvrtoj godini života, 30. marta 1912. godine, a njegova supruga Zora umrla je od iste bolesti nekoliko mjeseci kasnije, 14. septembra 1912. godine. Oboje su sahranjeni u Mostaru, Zora na pravoslavnom groblju Bjelušine, a Osman u Velikom carinskom haremu ispred Karađoz-begove džamije.

Rođen holandski slikar Vinsent van Gog

1135. - Rođen filozof, ljekar, matematičar i astronom Mojsije ben Majmon, poznat kao Mojsije Majmonid (Maimonides), sljedbenik Aristotela, najveći jevrejski filozof srednjeg vijeka. U najvažnijem filozofskom djelu "Vodič ljubavi" pokušao je da zasnuje religiju na racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih pristalica judaizma. Napisao je više astronomskih i matematičkih rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena u kojem je živio.

1746. - Čuveni španski slikar Fransisko Hose de Goja i Lusientes (Francisco José de Goya y Lucientes), rođen je na današnji dan. Godine 1786., postao je dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. Opsjednut tragičnom sudbinom španskog naroda, stvorio je potresne slike-dokumenta - "Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - strijeljanje u Madridu", a u poznim godinama fantazmagorične prizore - "Saturn", "Prometej", "Ples vještica", te velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslijepio, morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro 1828. Glavna djela: "Odjevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa Četvrtog", "Marija-Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovice", "Tauromahija".

1844. - Rođen francuski pisac Pol Verlen (Paul Verlaine), bohem i pustolov, čije su neposredne pjesme, pune lirike i muzike, znatno utjecale na simboličku školu. Djela: zbirke "Romanse bez riječi", "Galantne svečanosti", "Elegije", "Mudrost".

1853. - Holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh), jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih u historiji slikarstva, rođen je na današnji dan. Slikao je žarkim bojama, a njegova ekspresivna djela su neprevaziđena u neposrednom izražavanju psihičkih stanja. Nepriznat za života, praćen je mnogim nedaćama koje su ga bacale u duboku depresiju. U nervnom rastrojstvu 1890. se ubio. Njegova djela - gotovo 850 slika i više od 900 crteža, mahom pejzaža, portreta i mrtvih priroda - presudno su utjecala na modernu umjetnost.

Umro njemački književnik Karl Mej, autor “Vinetua”

1912. - Umro njemački književnik Karl Mej (May), autor “Vinetua”. Bio je pustolovni pisac čija su djela zabavnog karaktera i ogromne popularnosti. Na Mejevim djelima odgojili su se mnogi naraštaji mladih čitatelja. Prevođene na tridesetak jezika, njegove su knjige objavljivane u rekordnim tiražima, a najpoznatije su: "Na dalekom zapadu", "Lovci na medvjede", "Kroz pustinju", "Vinetu", "U carstvu srebrnoga lava", "Blago u srebrnom jezeru"…

1937. - Rođen američki glumac Henri Voren Biti (Henry Warren Beatty). Proslavio se već u svom filmskom debiju „Sjaju u travi“ (1960.), reditelja Elije Kazana (Elia), u kojem je glumio s holivudskom divom Natali Vud (Natalie Wood). Film je postigao komercijalni uspjeh, a Biti je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg dramskog glumca. U 30. godini, zaradio je priznanja kritike i moć kao producent i zvijezda filma „Bonnie i Clyde“ (1967.) koji je bio nominiran za deset Oskara.

1945. - Rođen Erik Patrik Klepton (Eric Patrick Clapton), poznat pod nadimkom Slouhend (Slowhand), engleski rok-gitarista, pjevač i kompozitor. Tokom karijere stekao je ugled i kod muzičkih kritičara i kod publike, kao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih gitarista svih vremena. Klepton je jedina osoba koja je kao muzičar tri puta uvedena u Kuću slavnih (Rock and Roll Hall of Fame): kao solo izvođač, i kao član rock grupa “Yardbirds” i “Cream”.

1968. - Rođena Selin Dion (Celine), kanadska pjevačica, proglašena najboljom pjevačicom svih vremena. Selin je vlasnica jednog od najljepših glasova današnjice i ikada u svijetu muzike. Pet godina je imala svoj šou u Las Vegasu „A New day“, koji je posjetilo više od dva miliona obožavatelja. Selin je najprodavanija pjevačica u historiji muzike s više od 220 miliona albuma širom svijeta. Tokom karijere dobila je više 1000 raznih nagrada, dva Oskara, sedam Gremija, četrdeset i dva singla su tokom godina bila broj jedan, od kanadske ljestvice Top 100 do raznih drugih.

1986. - Preminuo američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), umjetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru kriminalističkog filma bio personifikacija "anđela garava lica", folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize. Filmovi: "Državni neprijatelj", "Grešnikov odmor", "Prolaz za pakao", "Huk gomile", "Pobjednik uzima sve", "Anđeli garava lica", "San ljetnje noći", "Oklahoma Kid", "Jenki Dudl Dandi" (nagrada Oskar), "Krv na suncu", "Bijelo usijanje", "Cijena slave", "Čovjek s hiljadu lica", "Jedan, dva, tri", "Regtajm".