KRATKO PAMĆENJE

Smrt Džoa Libermana prošla gotov bez reakcija u našoj zemlji: Zašto smo zaboravili čovjeka koji je zaustavljao agresiju na BiH

Tokom 1995. godine, kao rezultat politika Dola i Liebermana iznjedren je i Zakon o samoodbrani Bosne i Hercegovine

Liberman: Savjest Amerike. AP

Danijal Hadzovic

4.4.2024

Sredinom prošle sedmice umro je Džo Liberman (Joe Lieberman), američki senator koji je tokom devedesetih bio od najvažnijih političkih faktora u vodećoj sili svijeta.

U Bosni i Hercegovini ova vijest je prošla potpuno nezapaženo, ostajući na nivou kratke informativne vijesti.

Posebno je sramotno što se nosioci funkcija u našoj zemlji o njegovoj smrti nisu ni oglasili, s rijetkim izuzetkom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Željka Komšića, te Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavjaućeg Predstavničkog doma BiH koji mu je posvetio tvit.

Diplomatski neuspjesi

Nikako nije dobro što kratko pamtimo i olako zaboravljamo svoje prijatelje, jer je upravo Džo Liberman bio jedan od najvećih i najvažnijih prijatelja Bosne i Hercegovine tokom agresije na našu zemlju koji su zaslužni što je država sačuvana. Liberman, demokrat, koji je kao predstavnik države Konetikat služio u Senatu od 1989. do 2013. bio je, uz republikanskog kolegu Boba Dola uporni i dosljedni zagovornik ukidanja embarga na naoružavanje Armiji BiH od samog početka rata 1992.

- Svjedočimo upornim diplomatskim neuspjesima koji su na koncu neuspjeh zapadne civilizacije da zaustavi agresiju i genocid koji se vrši nad ljudima u Bosni zbog njihove vjere — samo zato što su muslimani – govorio je Libermnan o BiH tokom jedne od rasprava u Senatu.

Nije bio čovjek samo od riječi, nego i konkretnog djela, pa je od Senata u više navrata tražio da glasa o ukidanju embarga Bosni i Hercegovini. Iako je nekoliko puta odbijano, višegodišnje zagovaranje konačno je dalo rezultata 26. jula 1995 godine kada je usvojen prijedlog Dola i Libermana o ukidanju embarga.

Pokrenuta akcija

Klinton je stavio veto na ovu odluku, brinući se reakcije Evropljana koji su bili oštro protiv ukidanja embarga koji je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a za čitavu bivšu Jugoslaviju još 5. jula 1991. godine.

Ipak, Klintonova administracija će se od sredine 1994. snažno angažirati na zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini, što će voditi do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i uspostave Federacije BiH, bombardiranja položaja Vojske RS, snažnog diplomatskog pritiska i u konačnici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je u konačnici zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.

Bila je to pobjeda politike, koju su zagovarali Liberman, Dol, Džon Mekejn (John McCaine), te sadašnji predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i bivši državni sekretar Džon Keri (John Kerry). Oni će, između ostalih i zahvaljujući pozicijama kojima su se profilirali u slučaju BiH, postat vodeća imena američke vanjske politike u godinama koje su uslijedile.

S te strane sramotno je što je smrt jednog najzaslužnijih ljudi za zaustavljanje rata prošla gotovo nezapaženo.

Šta će nam NATO

- Naš neuspjeh da budemo lideri Zapadne alijanse u rješavanju krize u Bosni doveo je do krize identiteta i nestanka svrhe NATO-a... Ako NATO ne može zaustaviti sukob u Evropi, onda se postavlja pitanje: „Šta će nam? – govorio je Liberman u kontekstu Bosne i Hercegovine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.