Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je umro Josip Katalinski Škija, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener.
Katalinski je rođen u Sarajevu 1948. godine, a fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom timu FK Igmana s Ilidže. Godine 1964., priključuje se juniorima FK Željezničara, a već naredne, sa svega 17 godina, debituje za prvi tim. Bio je član slavne generacije FK Željezničara koja je 1972. godine postala prvak Jugoslavije.
U dresu Željezničara Katalinski je, u 10 godina, odigrao više od 350 utakmica, te postigao više od 100 golova, iako je bio odbrambeni igrač.
Gol za Svjetsko prvenstvo
Uporedo je igrao i za jugoslavensku U18 te U21, a za A reprezentaciju debitovao je 14. juna 1972. godine protiv reprezentacije Venecuele, gdje je postigao i svoj prvi reprezentativni gol. Ukupno je odigrao 41 utakmicu za reprezentaciju, te postigao 10 golova, od kojih je u fudbalske anale upisan onaj protiv reprezentacije Španije 1974. godine u Frankfurtu, jer je tim golom donio Jugoslaviji plasman na Svjetsko prvenstvo 1974. Te godine je bio proglašen najboljim jugoslavenskim igračem.
Godine 1975., Katalinski dobija Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Iste godine odlazi u francusku OGC Nicu.
Također 1975. godine, popularni Škija u TV filmu "Simha", rađenom prema istoimenoj pripovijetki bh. književnika Isaka Samokovlije, glumi sporednu ulogu limara Lijača.
Kraj karijere u dobi od 30 godina
U OGC Nici Katalinski je igrao do 1978. godine, kada je zbog hroničnih problema s povredama prekinuo svoju igračku karijeru u dobi od samo 30 godina.
Potom je radio kao koordinator pri N/FSBIH. Tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini od '92. do '95. bio je predsjednik FK Željezničara. Godine 1998., vodio je zenički Čelik.
Federalna televizija je 2021. godine snimila dokumentarni film "Škija", u znak sjećanja na fudbalskog velemajstora Josipa Katalinskog. Glavni teren sportskog centra FK Igman Ilidža nosi ime po legendarnom Škiji.
Rođen engleski inžinjer Džordž Stivenson, "otac željeznice"
1781. - Rođen engleski inžinjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na sat. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.
1870. - Umro engleski pisac Čarls Dikens (Charles Dickens), osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Slikar srednjeg i nižeg građanskog staleža, iznio je na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnijenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Napisao je dvadesetak djela, uglavnom romana. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".
1892. - Rođen američki kompozitor Kol Porter (Cole Porter), autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneseni i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih najboljih djela "Kiš Me Kate" je muzička verzija "Ukroćene goropadnice" Vilijama Šekspira (William Shakespeare).
2008. - Egipatski arheolozi pronašli piramidu staru 4.000 godina.
2009. - Umro Zvonimir Berković, jugoslovenski i hrvatski dramaturg, scenarista, reditelj i publicista. Bio je dramaturg Zagrebačkog dramskog kazališta (1953. – 1954.), zatim »Jadran filma«, a 1957. prelazi u slobodnu profesiju kao filmski radnik. Od 1974. nastavnik je filmskog scenarija i filmske dramaturgije na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Član je Društva filmskih radnika Hrvatske, gdje je više puta bio član Upravnog odbora, a od 1968. do 1970. i predsjednik. Obavljao je dužnost potpredsjednika Saveza filmskih radnika Jugoslavije.
2010. – Preminula ruska balerina Marina Semenova, legendarna klasična plesačica iz sovjetskog doba.
