Na današnji dan 1992. godine, u odbrani Rogoja, Trnovo, poginuo je Čedomir Domuz, komandir Izviđačko diverzantskog voda, pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH.

Čedomir Domuz, koji je komandovao dobrovoljcima “Vukovi s Igmana”, u presudnim trenucima odbrane Igmana na početku agresije na BiH (1992. – 1995.), tada jedinog puta ka glavnom gradu BiH, sa svojim saborcima je odbranio ovu planinu.

- Bio je veliki profesionalac, izuzetno hrabar čovjek koji je srcem i dušom bio za BiH, za koju je i život dao. Čedini borci bili su dobrovoljci. To najbolje kazuje o njemu. Govorio je i ako pogine da ga sahranimo na Brezovači pored partizanskog spomen-obilježja, gdje su kosti 98 oslobodilaca Hadžića iz Drugog svjetskog rata. Živio je za dan kada će se osloboditi Hadžići, ali to, nažalost, nije dočekao - kazao je jedne prilike jedan od njegovih saboraca.

"Ukopajte me kod Čede"

Domuz je rođen 30. marta 1960. godine u Binježevu - Hadžići. Posthumno je, 1992. godine, odlikovan najvišim ratnim priznanjem "Zlatni ljiljan" i 1994. godine "Ordenom zlatnog grba sa mačevima". Osim toga, nosilac je i "Policijske medalje za hrabrost" i drugih odličja.

Kolika je Čedo bio veličina, svjedoči i jedan neobičan događaj.

U džepu njegovog saborca Adnana Došlića Blondike, kada je poginuo, nađena je oporuka: "Ukopajte me kod Čede". Bilo je to nekoliko mjeseci nakon Čedine smrti, 4. decembra 1992. godine.

Rođen italijanski slikar, arhitekt i pisac Đorđo Vazari

1511. - Rođen italijanski slikar, arhitekt i pisac Đorđo Vazari (Giorgio Vasari), jedan od prvih teoretičara historije umjetnosti. Radio je na mnogim građevinama i naslikao veliki broj fresaka i slika u rimskim i firentinskim crkvama i palačama. Njegove biografije italijanskih umjetnika od 13. do 16. vijeka glavni su izvor za proučavanje italijanske renesansne umjetnosti.

1771. - Umro engleski književnik Tomas Grej (Thomas Grey), pjesnik klasicističke škole, kojeg ljubav prema prirodi, dubina osjećanja i simpatije za običnog čovjeka čine pretečom romantizma. Napisao je malo pjesama, ali zauzima visoko mjesto u engleskoj literaturi zahvaljujući savršenoj formi stihova, a "Elegija napisana na seoskom groblju" smatra se jednom od najljepših pjesama na engleskom jeziku.

1784. - Preminuo francuski filozof i pisac Deni Didro (Denis Diderot). Nosilac je prosvjetiteljske ideje u predrevolucionarnoj Francuskoj, inspirator i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije", objavljene između 1751. i 1772. u 28 tomova. Kao protivnik klasičnih autoriteta i tradicionalizma, znatno je utjecao na raspoloženje građanstva u borbi protiv starog režima. U filozofskim raspravama razvijao je materijalističko-naturalističke ideje, a u esejima i književnim djelima zalagao se za novu kulturu zasnovanu na strogom racionalizmu. Djela: "Pismo o slijepima na pouku onima koji vide", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac", "Saloni".

1818. - Rođena engleska književnica irskog porekla Emili Bronte (Emily), koja se proslavila romanom "Orkanski visovi", koji je više puta ekraniziran. Zajedno sa sestrama gotovo čitav život provela je u zabačenom seocetu Haworthu. Nekoliko njenih pjesama: “Stari stoic”, “Sjećanje”, “Posljednji stihovi”, ubrajaju se u najbolja ostvarenja engleske poezije.

1863. - Američki automobilski magnat Henri Ford (Henry), proizvođač i konstruktor koji je najviše doprinio naglom razvoju automobilizma, rođen je na današnji dan. Počeo je kao kovač, ali je s vremenom uspio da izgradi čitavu industrijsku imperiju. Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896., a od 1899. bavio se proizvodnjom automobila, kasnije i traktora. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, kao i povoljno kreditiranje kupaca organizirano tako da prosječnom građaninu SAD automobili budu dostupni. Godine 1908., stvorio je "Model T", "Narodni automobil" koji je motorizovao SAD. Napisao je sjećanja: "Moj život i rad”.

1898. - Rođen engleski vajar Henri Spenser Mur (Henry Spencer Moore), jedan od najvećih skulptora 20. vijeka. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umjetnošću, naročito stvaralaštvom stanovnika predkolumbovske Amerike. Pod utjecajem španskog slikara Pabla Pikasa (Picasso) i francuskog vajara rumunskog porijekla Konstantina Brankušija, težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih ideja.

1930. - Urugvaj je u Montevideu, pobjedom u finalu Prvog svjetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom sa 4:2, postao prvi svjetski šampion u fudbalu.

1947. - Rođen Arnold Alojz Švarceneger (Arnold Alois Schwarzenegger), austrijsko-američki bodibilder, glumac i političar. Još kao mladić, Švarceneger je imao uspešnu karijeru kao bodibilder. Kasnije je stekao svjetsku slavu i postao holivudska ikona akcionih filmova. Po političkom opredjeljenju je republikanac, a prvi put je izabran 7. oktobra 2003. godine da zamijeni tadašnjeg guvernera Greja Dejvisa (Gray Davis), koji je bio opozvan s guvernerskog mjesta na tim izborima. Zakletvu je položio 17. novembra iste godine, da bi odslužio ostatak Dejvisovog mandata. Kasnije, 7. novembra 2006. godine, izabran je da služi puni mandat kao guverner Kalifornije. “Tajm magazin” svrstao ga je među 100 ljudi koji su „oblikovali svijet“.

Umro švedski reditelj Ingmar Bergman, jedan od najvećih umjetnika kinematografije uopće

2007. - Umro švedski reditelj Ingmar Bergman, jedan od najvećih umjetnika kinematografije uopće. Iza Bergmana su ostala 54 filma, 126 pozorišnih predstava i 39 radiodrama, brojni scenariji, knjige. U teatru je ostavio dubok trag, interpretirajući skandinavske i ruske klasike, ali i savremenu dramsku literaturu. Od 1963. bio je direktor Kraljevskog dramskog teatra Švedske. Prvi film je snimio 1946. a internacionalnu slavu mu je donio film "Osmijesi ljetne noći", koji je na Festivalu u Kanu dobio nagradu kao najbolja komedija. Naredne godine u Kanu sa "Sedmim pečatom" osvojio je specijalnu nagradu žirija. Dodijeljena mu je nagrada za životno djelo Američke filmske akademije i tri Oskara za najbolje strane filmove ("Djevičanski izvor", "Kroz tamno staklo" i "Fani i Aleksandar"). Ostali djela: "Divlje jagode", "Tišina", "Perone", "Šapat i krikovi", "Jesenja sonata".

2007. - Preminuo Mikelanđelo Antonioni (Michelangelo), italijanski filmski reditelj. Proslavio se filmovima "Uvećanje" i "Avantura". Antonioni, "pjesnik s kamerom", ostavio je za sobom 25 filmova. Prvi dugometražni film "Hronika jedne ljubavi" snimio je 1950. Njegov film "Avantura" proglašen je remek-djelom i smatra se jednim od deset najboljih ostvarenja u historiji kinematografije. Oskara za životno djelo dobio je 1995. Ostala djela: "Noć", "Pomračenje", "Crvena pustinja", "Kota Zabriski", "Profesija: reporter"...

2009. - Umro Peter Zadek, njemački reditelj pozorišta, opere i filma, prevodilac i scenarista. Smatra se jednim od najvećih reditelja u pozorištu njemačkog govornog područja.