Na današnji dan 2008. godine, umro je jedan od najomiljenijih sportista u bivšoj SFR Jugoslaviji Mate Parlov, veliki bokserski šampion, osam puta prvak Jugoslavije, pet puta prvak Balkana, dva puta svjetski prvak i jednom evropski prvak, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine. Imao je 29 profesionalnih borbi, od kojih je zabilježio 24 pobjede, tri poraza i dvije neriješene borbe. A u amaterskoj karijeri imao je ukupno 310 mečeva uz samo 13 poraza. Za života je proglašen najboljim hrvatskim sportistom 20. vijeka.

U profesionalnoj karijeri Mate je, 1976. godine, osvojio titulu evropskog prvaka u poluteškoj kategoriji, pobjedom nad Italijanom Domenikom Adinolfijem (Domenico) tehničkim nokautom u jedanaestoj rundi. Tu titulu je odbranio tri puta. Godine 1978., osvojio je titulu svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji prema WBC-u, pobjedom nad Argentincem Miguelom Angelom Kuelom (Cuello) nokautom u devetoj rundi. Bio je prvi bokser iz socijalističkih zemalja koji je osvojio profesionalnu svjetsku titulu.

Nakon boksanja

Na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu kao selektor je vodio jugoslavenski bokserski tim koji je postigao najbolje rezultate ikada, osvojivši jednu zlatnu, jednu srebrenu i dvije bronzane medalje.

Nakon završetka aktivne bokserske karijere Parlov se povukao iz sporta i vodio svoj kafić "Mate" u Puli. U martu 2008., dijagnosticiran mu je rak pluća, a preminuo je četiri mjeseca kasnije.

Rođen francuski historičar i političar Aleksis de Tokvil

1805.- Rođen francuski historičar i političar Aleksis de Tokvil (Alexis de Tocqueville). Poznat je po svojim djelima “O demokratiji u Americi” i “Stari režim i revolucija” u kojima je istraživao efekte postizanja jednakosti u društvenim okolnostima na pojedinca i državu, koja se događala u zapadnim društvima. Njegovo djelo značajno je utjecalo na razvoj građanske demokratije.

1856. - Umro njemački kompozitor Robert Šuman (Robert Schumann), jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih predstavnika muzičkog romantizma. Najpoznatija su mu djela klavirske kompozicije i solopjesme, a bio je majstor produhovljene romantičke pjesme ugođaja, čiji je prototip "Mjesečina". Godine 1843., Feliks Mendelson (Felix Mendelssohn) ga je angažirao kao nastavnika klavira i kompozicije na novoosnovanom konzervatoriju u Lajpcigu. Od 1850. do 1853. Šuman je radio kao gradski muzički direktor u Dizeldorfu.

1890. - Umro nizozemski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh), dva dana nakon pokušaja samoubistva. Prema mišljenju mnogih umjetnika, jedan je od najslavnijih i najutjecajnijih ljudi u historiji umjetnosti Zapada u 20. vijeku, čije je djelo presudno utjecalo na evropsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza. Van Gog je jedan od prvih umjetnika koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intenzivniju izražajnost. Svaki njegov autoportret dio je njegove autobiografije i u njima se odražava drama njegove životne putanje. Ostavio je velik opus (850 slika i više od 900 crteža i akvarela) razasut po mnogim galerijama Evrope i Amerike. A za života je prodao samo jednu sliku.

Umro Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, bh. historičar i gradonačelnik Sarajeva

1902. – Umro Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, bosanskohercegovački književnik i historičar, te gradonačelnik Sarajeva. Najviše se bavio proučavanjem kulturne historije bosanskohercegovačkih muslimana i prvi započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini. Rođen je 19. jula 1839. u Vitini kraj Ljubuškog, a znao je turski, arapski i perzijski jezik. Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke "Narodno blago" i "Istočno blago". Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ("Mali orač", "Moj prijatelj", "Otac" i dr.). Izdao je dvije propagandne brošure: "Što misle muhamedanci u Bosni" i "Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini". Godine 1891., pokrenuo je politički list "Bošnjak".

1948. - Na stadionu "Vembli" u Londonu otvorene prve Olimpijske igre nakon Drugog svjetskog rata.

1983. - Umro britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven (David), dobitnik Oskara 1958. godine za film "Odvojeni stolovi". Još neki od popularnijih filmova u kojima je Niven glumio bili su: “Topovi s Navarone”, “Put oko svijeta za 80 dana”, “Pink Panther”, “Casino Royale”, “Smrt na Nilu”. Glumio je i u američkoj TV seriji “The Rogues”.

1983. - Preminuo španski filmski režiser Luis Bunjuel (Bunuel), jedan od najvećih reditelja svjetske kinematografije, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima: “Andaluzijski pas”, “Zlatno doba” i dokumentarcu “Zemlja bez kruha” kojima je izazvao žučne polemike, a posljednji je bio i zabranjen. Nakon 1938. godine snimao je u SAD, Meksiku i Francuskoj. 

Prokopan sarajevski “Tunel spasa”

1993. - Prokopan sarajevski “Tunel spasa”. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dva naselja: Dobrinju i Butmir. Dug otprilike 720 metara, a visok približno 1,5 metar. Prokopavanje tunela značilo je život za grad Sarajevo, koji je bio opkoljen tokom agresije na BiH (1992. – 1995.), a za izradu tunela korišteno je željezo prikupljeno u sarajevskim fabrikama. Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica. Do izgradnje ovog tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretrča¬vanja aerodromske piste, zbog potrebe za osnovnim životnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u okolici grada, u Butmiru i Hrasnici. Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nužde pokušavala preći na drugu stranu aerodroma. Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBiH i UN-a vodio pod imenom "Tunel kojeg nema", jer je bio najstrožija tajna Sarajeva. Kroz “Tunel spasa” u Sarajevo su stizali hrana, oružje, cigarete...

2003. – Preminuo Sabahudin Dino Bilalović, bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac. Rođen je u Trebinju 7. maja 1960. godine, a karijeru je počeo u Košarkaškom klubu Bosna s kojim je osvio Kup prvaka 1979. Većinu svoje karijere proveo je u KK Bosni, KK Zagrebu, KK Vojvodini i timovima u Izraelu. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupao je u vrijeme kada je ona bila najjača, zajedno s Draženom Petrovićem, Dinom Rađom i drugim velikanima ovog sporta u to vrijeme. Za reprezentacije BiH, odmah nakon njenog formiranja, debitovao je na Eurobasketu 1993., koji je održan u Njemačkoj. Dino je bio najbolji strijelac tog turnira s prosjekom od 25 poena. BiH je osvojila osmo mjesto, što je i danas najveći uspjeh bh. košarke. Dino je preminuo u 43. godini, u Makarskoj na ljetovanju, srce nije izdržalo ovom velikanu bh. košarke.