Na današnji dan 1944. godine, u Derventi je rođen Abas Arslanagić, legendarni bh. rukometni golman, trener, profesor fizičke kulture i sportski novinar. Osvajač je zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine.
Počeo se baviti rukometom s 14 godina, u svom rodnom gradu, da bi četiri godine kasnije u Beogradu počeo profesionalnu karijeru. Nedugo zatim, odlazi u banjalučki Borac, s kojim će osvojiti mnoge titule, između ostalog, i titulu evropskog prvaka 1976. godine. Službeno je za Borac odigrao 232 utakmice, gdje je kao golman postigao 18 golova. S klubom je osvojio četiri nacionalna prvenstva i pet kupova u bivšoj SFR Jugoslaviji. Za reprezentaciju SFR Jugoslavije debitovao je 1969. u Ljubljani protiv Njemačke. Ukupno je odigrao 125 utakmica za reprezentaciju s kojom je, osim zlatne medalje na Olimpijadi u Minhenu 1972., osvojio i dvije bronze na svjetskim prvenstvima 1970. i 1974. godine. Imao je i dva nastupa za selekciju Svijeta.
Uveo novine u rukometnom branjenju
Arslanagić je poznat po tome što je uveo neke novine u načinu kako se rukometni gol brani. Pri branjenju sedmeraca prvi je počeo izlaziti s linije na tri metra, gdje bi digao ruke iznad glave. Isto je primijenio pri branjenju udaraca s krila, kako bi smanjio ugao pod kojim se može uputiti lopta. Bio je specijalist u branjenju sedmeraca. I ostali golmani su primijenili neke njegove tehnike koje su u upotrebi i dan-danas.
Poslije blistave igračke karijere bio je i trener Borca nekoliko puta, pa jedno vrijeme selektor jugoslavenske seniorske i juniorske reprezentacije. Bio je i selektor Hrvatske, Katara i Bosne i Hercegovine, a kratko je radio kao trener u sarajevskoj Bosni, gdje je u jednoj godini osvojio i Prvenstvo i Kup. Osim Bosne, trenirao je i Badel iz Zagreba, te Laško iz Slovenije.
1901. - Rođen mađarski pisac Zoltan Čuka, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio prevođenju na mađarski jezik djela pisaca svih jugoslavenskih naroda. Djela: "Historija književnosti jugoslavenskih naroda", antologija jugoslavenske lirike na mađarskom "Zvjezdana prašina", zbirke pjesama "Putevi", "Ognjeno zvono", "Moje dvije domovine".
Rođen bh. književnik Skender Kulenović
1910. - U Bosanskom Petrovcu rođen bh. književnik Skender Kulenović, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma) preselio se u majčino rodno mjesto Travnik, gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju. U trećem razredu gimnazije javio se s prvim književnim radom (soneti “Ocvale primule”). Od 1930. godine studirao je pravo na Zagrebačkom sveučilištu. Godine 1933., postao je član SKOJ-a, a 1935. KPJ. Sarađivao je u brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine s Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokrenuo je u Zagrebu muslimanski časopis “Putokaz”. Godine 1941., stupio je u Prvi partizanski odred Bosanske krajine. Kulenović je bio član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, a u ratu je pisao poeme, uređivao listove “Krajiški partizan”, “Bosanski udarnik”, “Glas” i “Oslobođenje”. Od 1945. do 1947. obavljao je funkciju direktora drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, uređivao “Novo doba”, “Pregled”, “Književne novine” i “Novu misao”. Od 1950. do 1953. bio je sekretar Narodne skupštine FNRJ. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.
1910. - Umro francuski slikar Anri Ruso (Henri Rousseau), zvani Carinik, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju likovnih kritičara skrenuo je jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je utjecao na stvaranje škola "naivnih slikara" u zemljama Evrope i Amerike. Djela: "Svadba", "Šetnja", "San", "Zavodnica zmije", "Usnula Ciganka".
1922. - Preminuo australski pisac Henri Arčibald Loson (Henry Archibald Lawson), slikar australskog kolorita. Mnogo je putovao kao mornar i počeo je pisanje pjesama o proleterskim temama. Djela: "Kratke priče u prozi i stihu", "Zemlja iz koje sam došao", "Djeca prašume", "Kad sam bio kralj i druge priče", "Zvijezda Australije".
1937. - Umro francuski historičar i pedagog Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin), obnovitelj Olimpijskih igara, prema ugledu na sportska takmičenja u staroj Grčkoj. Zahvaljujući njemu, u Atini su 1896. održane prve moderne Olimpijske igre. Sahranjen je u Ženevi, ali mu je srce, prema njegovoj želji, sahranjeno u Olimpiji, prijestonici Olimpijskih igara.
1943. - Rođen Đorđe Novković, hrvatski i jugoslavenski kompozitor. Šezdesetih godina svirao je s “Indexima”, a 1967. godine osnovao pop grupu “Pro arte”. Iduće, 1968., preselio se u Zagreb, te iste te godine na Zagrebačkom festivalu u večeri šansone s pjesmom „Stari Pjer“ postigao prvi, ali ogroman uspjeh. Novković je pisao pjesme za Mišu Kovača, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Duška Lokina, Džoa Maračića, Đanija Maršana, Tomislava Ivčića, Terezu Kesoviju, Ivicu Šerfezija, Gabi Novak, grupe “Pro arte”, “Srebrna krila” itd., te bio najtiražniji kompozitor.
1945. - Bosanskohercegovački književnik Rizo Džafić, univerzitetski profesor, naučnik, književni kritičar i historičar književnosti, rođen je na današnji dan. Autor je brojnih proznih djela za djecu i odrasle. Utemeljitelj je naučnih disciplina teorije i historije književnosti za djecu. Djela: zbirke pripovijetki “Brodolom”, “Planinci” i “Očev zavičaj”; “Antologija bošnjačke poezije za djecu 20. vijeka”, “Azrailovo oko”.
Haris Škoro, bivši bh. fudbaler, slavi 62. rođendan
1962. - Rođen Haris Škoro, bosanskohercegovački fudbaler. Fudbalsku karijeru je započeo u timu UNIS-a iz Vogošće, nastavio u Bosni iz Visokog, a od 1979. godine u sarajevskom Željezničaru. Igrao je u generaciji Željezničara koja je 1984. godine nesretno ispala od mađarskog FC Videotona u polufinalu Kupa UEFA-e. Potom je otišao u zagrebački Dinamo za koji je odigrao 75 utakmica i postigao 42 gola. U ljeto 1988. godine odlazi iz Dinama u italijanski Torino, a potom u Švicarsku, gdje je 1996. završio karijeru. Za jugoslavensku reprezentaciju igrao je od 1985. do 1989. godine.
1966. – Meksičko-američka glumica Salma Hajek (Hayek) rođena je na današnji dan. Glumačku karijeru počela je u lokalnim pozorišnim produkcijama, a nastavila na televiziji, gdje je postigla veliki uspjeh glavnom ulogom u popularnoj sapunici “Teresa”, što joj je otvorilo vrata Holivuda. Smatra se da je Salma prva meksička glumica koja je postala holivudska zvijezda još od vremena Dolores del Rio. Također je prva Meksikanka nominirana za Oskara za najbolju glumicu (2002. za film “Frida”). Izvršna je producentica serije “Ružna Betty”. Godine 2014., producirala je animirani film “Prorok”, koji se temelji na istoimenoj knjizi Halila Džubrana.
1973. - Umro engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin (John Ronald Reuel Tolkien), profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svijet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osjećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, s centralnom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svijetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala djela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".
2007. - Preminuo Safet Isović, najbolji interpretator sevdalinki svih vremena. U Sarajevo je došao na studij na Pravnom fakultetu te tu proveo ostatak života. Tokom agresije na BiH (1992. - 1995.) bio je teško ranjen u svojoj porodičnoj kući, ali nakon dužeg liječenja oporavio se i nastavio se baviti muzikom. Sahranjen je u haremu Alipašine džamije u Sarajevu, među ostalim bosanskohercegovačkim velikanima.
