Prva transplantacija srca u BiH pokazala je visoku stručnost i posvećenost naših ljekara i medicinskog osoblja i predstavlja izuzetan medicinski uspjeh i veliki korak naprijed.
Transplantaciju srca Aldinu Hajdareviću (44) obavio je nedavno tim ljekara Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, s prof. dr. Nermirom Granovom na čelu, koji je o ovom poduhvatu ekskluzivno govorio za "Avaz“.
Promjenjiv broj
Aldin Hajdarević dobio je srce od Rijada Heldovca iz Zavidovića, 21-godišnjaka koji je preminuo od posljedica povreda zadobivenih u teškoj saobraćajnoj nesreći. Njegova velikodušna porodica je, i pored svoje ogromne boli, odlučila Rijadovim organima spasiti živote drugim osobama.
Donirali su njegovo srce i oba bubrega.
- Pacijent je dobro, dolazi redovno na kontrole, uzima terapiju, veseo je i zadovoljan, a život mu se promijenio iz temelja. Što se tiče hirurškog dijela, sad uzima imunoterapiju, lijekove koji njegov imunitet usporavaju kako ne bi reagirao protiv srca kao stranog tijela i odbacio ga - kazao je dr. Granov.
Objasnio je da su u pitanju imunosupresivni lijekovi koje Hajdarević mora uzimati doživotno, ali da će, kako se nadaju, moći s ovim srcem živjeti i više od 30 godina.
- Ako se desi da organizam odbaci srce, onda se mijenja pristup. To su složeni algoritmi, gdje se gledaju brojne varijable, pa je teško približiti sve varijante koje se mogu desiti. Prema našim pokazateljima, zasad je sve uredu, a dugotrajnost ovisi o tome hoće li se ikada desiti odbacivanje - istaknuo je dr. Granov.
Po pitanju lista za transplantaciju srca, naveo je da se one iz dana u dan mijenjaju.
- Nekada smo znali imati više od 30 pacijenata, nekad i 50, ali u slučaju nedostatka donora, oni nerijetko vrlo brzo izgube bitku za život. U ovom trenutku, mislim da imamo oko 15 pacijenata za transplantaciju srca - naveo je dr. Granov.
Najteža grupa
Nikada se ne zna, dodao je, hoće li ovi pacijenti doživjeti jutro, jer je to najteža grupa pacijenata.
- Mi imamo programe gdje ugrađujemo mehaničku cirkulatornu potporu i na taj način produžimo život tim pacijentima, tačnije premoštavamo vrijeme da bi mogli dočekati srce. Na listi imamo momka koji od 2019. godine ima ugrađen aparat i čeka na srce - objasnio je dr. Granov.
Također, kazao je, srce se može osigurati samo kadaveričnom transplantacijom te se pacijentima ne mogu dati prognoze. Kada unesrećena osoba izgubi bitku za život, dodao je, i doktori procijene da je nastupila moždana smrt, a da drugi organi funkcioniraju, to je put kojim se dolazi do doniranja.
- Neizvjesno je sve to, jer, osim uvjeta koji moraju biti ispunjeni, porodica treba donijeti odluku da donira organe kako bi se spasio život nekoj drugoj osobi - zaključio je dr. Nermir Granov.
Novi život
Transplantacija srca ne samo da podiže standarde u medicinskoj praksi već nudi i novu nadu pacijentima s teškim srčanim oboljenjima.
Za mnoge od njih, ovakva intervencija može značiti razliku između života i smrti, pružajući im šansu za novi, kvalitetniji život.
Razvijanje svijesti
- Ovdje nisu bitni pojedinci, ja sam samo jedan mali dio velikog sistema, gdje stvarno mnogo ljudi radi u lancu.
Mi kao zajednica moramo da utječemo na razvijanje svijesti i mijenjanje mišljenja ljudi kako bi se odvažili i donirali organe, jer, vjerujte, velika većina će radije da ga zakopa nego da spasi nekog drugog.
Kada se ta humanost pokaže i kada svako pođe od sebe, onda ćemo i kao zajednica i kao društvo biti napredniji - istaknuo je dr. Granov.
