RIJEČ STRUKE

Globalne strategije za smanjenje pušenja u fokusu, šta čeka BiH

U Švedskoj i na Novom Zelandu zbog bezdimnih proizvoda drastično pao broj pušača

Bezdimni proizvodi nude rješenje: Revolucija u smanjenju štete od pušenja. X

Danijal Hadzovic

prije 7 dana

Milioni ljudi širom svijeta svake godine izražavaju želju za prestankom pušenja. No, to je teško ostvarivo preko noći, pa mnogi godinama bezuspješno pokušavaju da se riješe ove navike.

Ali novi proizvodi bez sagorijevanja, odnosno e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice, mogli bi predstavljati idealno prijelazno rješenje do konačnog prestanka. Nažalost, šira javnost još nije dovoljno informirana o benefitima ovih proizvoda, kako u pogledu manje zdravstvene štete od njihove konzumacije u odnosu na cigarete tako i da se uz pomoć njih prestane pušiti.

Švedska i Novi Zeland

Učinkovitost ovih proizvoda potvrđuje i sve veći broj studija, naučnih istraživanja i konkretnih primjera zemalja koje su prilagodile svoje javnozdravstvene politike potrebama svojih građana.

Švedska i Novi Zeland mogli bi postati prve smoke-free države na svijetu sa stopom pušenja nižom od pet posto. Prema posljednjim dostupnim podacima, u Švedskoj puši svega 5,6 posto stanovnika, dok je Novi Zeland trenutno na stopi od 6,8 posto. Obje države ulažu velike napore kako bi se te brojke što više smanjile.

Tajna njihovog uspjeha je upravo u bezdimnim proizvodima, zbog čije je upotrebe drastično pao broj pušača. U Švedskoj se i dalje koristi snus, koji je jedino u ovoj evropskoj zemlji legalan. Međutim, građani koriste i nikotinske vrećice koje su sasvim drugi proizvod.

Prema riječima Ognjena Brborovića, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jedan od razloga za ovakav uspjeh Švedske je i u većem korištenju snusa.

- Švedska ima pet posto pušača, ali kod njih je znatno porastao broj korisnika snusa. Oni su prilikom ulaska u EU zaštitili svoje pravo na korištenje duhanskih vrećica. Doslovce, to je usitnjeni duhan u platnenim vrećicama koje onda drže u ustima između zuba i obraza i koje polako otpuštaju i nikotin i druge sastojke duhana. Taj proizvod se zove snus. Te snus vrećice s duhanom su zabranjene u cijeloj EU. Nigdje ih ne možete kupiti, samo u Švedskoj. Oni su prepoznali značaj tog pomaka s cigarete na proizvod manje štete i zapravo potaknuli svoje građane da više koriste snus - navodi Brborović.

Ipak, iako ih mnogi miješaju, Brborović objašnjava da snus i nikotinske vrećice nisu isto.

- Izraste biljka, onda se osuši, pripremi, nareže, stavi se u vrećicu. To postaje duhanska vrećica, znači snus. Nikotinska vrećica je proizvod koji praktički nema ništa u sebi. Ima nešto celuloze, malo vode. I te vrećice se zovu nikotinske vrećice - navodi Brborović.

Direktorica „Considerate Pouchers Sweden“ Karisa Diring (Carissa Düring) navodi da je dostupnost bezdimnih proizvoda na tržištu potaknula promjenu i prijelaz s pušenja na korištenje sigurnijih alternativa.

- I zbog toga se stopa pušenja kod nas smanjuje - kaže Diring.

U posljednjih osam godina stopa pušenja na Novom Zelandu je među stanovništvom pala sa 16 posto na 6,8 posto, no ono što je zanimljivo spomenuti jeste da je taj pad krenuo tek nakon što je legalizirano konzumiranje e-cigareta.

- Svi ti proizvodi su mnogo sigurniji od pušenja cigareta. Oni isporučuju nikotin, ali ne i dim. Sada znamo da je dim to što ubija ljude i čini ih bolesnima - ističe dr. Kolin Mendelson (Colin Mendelssohn) iz „Australian Tobacco Harm Reduction Association“.

Velika neinformiranost

No, uprkos posljednjim naučnim dokazima u vezi s efikasnošću i manjom štetom bezdimnih proizvoda u odnosu na cigarete, i dalje postoji visok nivo neinformiranosti i pogrešnih informacija o tim proizvodima na nivou čitave EU. To najbolje pokazuje podatak da tek 28 posto ispitanika koji su koristili ili i dalje koriste e-cigarete smatra da su one manje štetne od cigareta.

Dr. Brborović pak ističe da nema nikakve sumnje da su ti proizvodi daleko manje štetni.

- Kad kažem manje štete, ne mislim marginalno manje štete, periferno manje, ne, ozbiljno manje štete. Pričamo o pet, deset, pa čak i 100 puta manjoj šteti od cigarete. Cigareta je apsolutno najgora od svih duhanskih, ako hoćete, i nikotinskih proizvoda - navodi Brborović.

Zanimljiv je podatak da je više od polovine korisnika e-cigareta te proizvode počelo koristiti kako bi smanjili ili prestali pušiti cigarete. Visoku uspješnost u prestanku pušenja potvrđuje podatak da je 21 posto izjavilo kako im je korištenje e-cigareta pomoglo da u potpunosti prestanu pušiti, dok je dodatnih skoro četvrtina njih izjavilo da su zahvaljujući e-cigaretama smanjili pušenje.

- Imajte na umu da je smanjenje štete ljudsko pravo. Ovo se tiče ljudi. Ne radi se o novcu, ne radi se o politici, već o ljudskim bićima - zaključuje dr. Mareva Glover (Marewa), autorica studije „Quitting Strong: New Zealand's Smoking Cessation Success Story“.

S obzirom na podatke o broju pokušaja ostavljanja cigareta, koji su nerijetko na kraju neuspješni, kao i na činjenicu da je duhanski dim u osnovi bolesti izazvanih pušenjem „srednji put”, oličen u nikotinskim i bezdimnim alternativama, dobiva sve više prostora za diskusiju, ali i podršku naučne zajednice kao efikasan put ka prestanku pušenja. No, o svemu je neophodno osvijestiti i širu javnost, posebno u državama poput BiH koje su u samom evropskom vrhu po broju pušača.


Smanjenje pušenja

Važno je podsjetiti da javnozdravstvene strategije širom svijeta žele ubrzati borbu protiv pušenja. EU i sve više zemalja stavlja kao cilj da svede stopu pušenja na pet posto do 2030. odnosno do 2040. godine. Međutim, postoje zemlje koje već sada dostižu taj cilj i daju primjer ostatku svijeta.

Četvrtina pušača

Većina građana EU se identificira kao nepušači (njih 56 posto), 20 posto kao bivši pušači, a oko četvrtine (24 posto) stanovnika Unije puši klasične cigarete, cigare, cigarilose ili lulu. Ugrubo su to posljednji rezultati ankete Evropske komisije o navikama i stavovima o pušenju u EU državama. Ovakvo ispitivanje Komisija redovno provodi u posljednjih dvadeset godina po modelu Eurobarometer te na način ličnog intervjua ispitanika. U prošlogodišnjem krugu ispitivanja ukupno je učestvovalo više od 26 hiljada građana iz EU (27 zemalja) te su rezultati pokazali značajne razlike među državama članicama.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.