NA DANAŠNJI DAN

Denijal Pirić, legendarni bh. fudbaler i trener, slavi 78. rođendan

Danas je petak, 27. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 96 dana

Denijal Pirić. Reprezentacija.ba

I. P.

27.9.2024

Na današnji dan 1946. godine, rođen je Denijal Pirić, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener. Karijeru je započeo u Živinicama kod Tuzle, ali je fudbalsku slavu stekao kao prvotimac zagrebačkog Dinama (1965-1972).

Za sedam i po godina koliko je proveo u Dinamu, odigrao je više od 350 utakmica, a tri puta osvojio Kup maršala Tita. Jedan je od najboljih igrača generacije koja je osvojila Kup sajamskih gradova.

Nakon Dinama, 1972., otišao je u FK Sarajevo, gdje je igrao do 1977. godine.

U dresu reprezentacije Jugoslavije odigrao je šest utakmica i postigao jedan gol.

Dok je radio kao omladinski selektor bosanskohercegovačke reprezentacije, Piriću je dat zadatak da privremeno predvodi selekciju BiH u prijateljskoj utakmici s Azejberdžanom u Zenici, 1. juna 2008., nakon što je otkaz dobio Meho Kodro. Većina igrača koji su bili pozvani na meč su tada igrali u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

Pirić je radio kao tehnički direktor bosanskohercegovačke reprezentacije dok se nije povukao novembra 2017. godine.

Džordž Stivenson. Railtarget.eu

Englez Džordž Stivenson pokrenuo prvi putnički voz u svijetu

1825. - Engleski pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson) u Darlingtonu pokrenuo putnički voz na prvoj željezničkoj pruzi u svijetu: Darlington - Stokton u sjeveroistočnoj Engleskoj, koji je vukla njegova parna lokomotiva "aktiv". Uspjeh je bio ogroman i željeznica je ubrzo "osvojila" Evropu, potom i cijeli svijet.

1891. - Umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. vijeka. Atmosferi apatije i besmislenosti koja je obuzela rusko plemstvo suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dijela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Ostala djela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene na Bjelinskog", putopis "Fregata `Palada`".

1904. - Rođen Edvard Kocbek, slovenski književnik, prevoditelj, politički aktivist i borac u pokretu otpora protiv fašizma. Godinama je uređivao i pisao za časopis „Dejanje“. Njegova zbirka ratnih novela „Strah in pogum“ izazvala je polemiku zbog subjektivnih ocjena etičkih problema u NOR-u. Pisao je i objavljivao filozofske eseje te prevodio francuske prozaike. Objavio je i uspomene iz Narodnooslobodilačkog rata s naslovom „Tovarišija“.

1905. - Vjekoslav Kaleb, hrvatski književnik, rođen je na današnji dan. Objavio je 57 novela u brojnim zbirkama ("Na kamenju", "Izvan stvari", "Brigada", "Trideset konja", "Kronika dana", "Smrtni zvuci", "Nagao vjetar", "Ogledalo", "Luk i strijela"...) i tri romana ("Ponižene ulice", "Divota prašine", "Bijeli kamen"). Pisao je i filmske scenarije, reportaže, članke, prikaze i prevodio (najpoznatiji je njegov prijevod bajke “Pinocchio” Carla Collodija).

1917. - Umro francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega (Hilaire-Germain-Edgar de Gas), kojeg je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure. Potkraj života radio je i sitne figure u vosku i glini.

1921. - Preminuo njemački kompozitor Engelbert Hamperdin (Engelbert Humperdinck), profesor Konzervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu, koji se romantičnom operskom pričom "Ivica i Marica", prožetom duhom narodne muzike, odupro vagnerijanstvu i dao putokaz razvoja njemačke opere tog tipa. Ostala djela: opere "Kraljevska djeca", "Trnoružica", horske balade, solo pjesme.

1925. - Rođen Robert Edvards Robert Edwards, britanski naučnik, nobelovac, pionir u liječenju neplodnosti primjenom metode vještačke oplodnje.

Gvinet Paltrou. Una.rs

Rođena američka glumica Gvinet Paltrou

1972. - Američka glumica i pjevačica Gvinet Kejt Paltrou (Gwyneth Kate Paltrow), oskarovka, rođena je na današnji dan. Debitirala je nastupom u nezapaženom filmu “Shout” 1991. No, te ju je godine Stiven Spilberg (Steven Spielberg), prijatelj njene porodice, angažirao malom ulogom u filmu “Kuka”. Kasnije je nastupila u hvaljenom trileru “Sedam” iz 1995. u kojem je započela vezu s glumcem Bredom Pitom (Brad Pitt). Veza je trajala 2-3 godine, ali ju je ona prekinula. Kasnije je izjavila da je pogriješila što je to učinila. Godine 1996. je ponovno bila hvaljena u filmu “Emma”, a 1997. za historijsku komediju “Zaljubljeni” Shakespeare osvojila je Zlatni globus kao najbolja glumica u komediji ili mjuziklu, a zatim i Oskara kao najbolja glumica.

2011. - Umro Vilson Grejtbač (Wilson Greatbatch), američki inžinjer, izumitelj pejsmejkera. Imao je više od 325 patenata, bio je član Nacionalne dvorane slavnih izumitelja, i dobitnik je nagrade Lemelson-MIT i Nacionalne medalje za tehnologiju i inovacije. Čardak-Grejtbač pejsmejker je koristio Malorijeve ćelije od živa oksid-zinka (živine baterije) kao svoj izvor energije, pokrećuči dva tranzistora, transformator spregnut s blokirajućim oscilatorskim kolom, što je sve bilo inkapsulirano u epoksi rezin, i zatim spregnuto s elektrodama smještenim u srčani mišić pacijentovog srca. Ovaj patentirani izum doveo je do toga da je “Medtronik” kompanija iz Mineapolisa otpočela proizvodnju i dalji razvoj vještačkih srčanih pejsmejkera.

2017. – U 91. godini umro Hju Hefner (Hugh Hefner), američki publicist i izdavač magazina “Playboy”. Prvi broj “Playboya”poznat je po tome što je na naslovnici bila fotografija gole glumice Merilin Monro (Marilyn Monroe), a prodavao se za 50 centi i objavljen je bez datuma u slučaju da ne bi bilo drugog izdanja. Prvo izdanje je rasprodato za nekoliko sedmica. Zahvaljujući uspjehu “Playboya”, postao je milioner, a njegova neto vrijednost u vrijeme njegove smrti procjenjuje se na više od 43 miliona dolara. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.