Na današnji dan 1981. godine, u Švedskoj je rođen Zlatan Ibrahimović, jedan od najboljih fudbalera svijeta u historiji. Sin je Bošnjaka Šefika Ibrahimovića, porijeklom iz područja Bijeljine, te Hrvatice Jurke Gravić iz naselja Prkos u općini Škabrnja. Otac Šefik emigrirao je u Švedsku 1977. godine, gdje je sreo Jurku, koja je također emigrirala u Švedsku.

Ibrahimović je odrastao u Rosengardu, predgrađu Malmoa, zajedno s tri sestre i dva brata.

Počeo je igrati fudbal u dobi od šest godina, igrajući naizmjenično za juniorske klubove Malmo BI i FBK Balkan, a kao tinejdžer postao je stalni igrač za svoju gradsku momčad Malmo FF.

Profesionalnu karijeru započeo je u švedskom klubu Malmou. Slavu je stekao u amsterdamskom Ajaxu za koji je potpisao ugovor 2001. godine i igrao u njemu do 2004. godine.

Nakon Ajaxa igrao je u italijanskom Juventusu iz Torina te u Interu u koji je došao 2006. godine. Potom je igrao u španskoj ligi za Barcelonu te je nakon toga prešao, 2011. godine, u AC Milan, a zatim u Paris St. Germain 2012. godine za koji je ukupno odigrao 179 utakmica, osvojivši osam trofeja pri čemu četiri uzastopna naslova francuskog prvaka.

U avgustu 2017. Ibrahimović je potpisao novi jednogodišnji ugovor s Manchester Unitedom, a 2018. s američkim LA Galaxy.

Ibrahimović se 2020. vratio u AC Milan, u kojem je završio karijeru 4. juna 2023. nakon utakmice AC Milan – Hellas Verona.

Bio je standardni švedski nogometni reprezentativac.

Jedan je od trojice svjetskih igrača koji je postigao gol u svakoj minuti utakmice. Drugi je Kristijano Ronaldo (Cristiano), a treći Luis Suarez.

Umro italijanski fratar Frančesko (Franjo) Asiški

1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone (Giovanni), poznat kao Frančesko (Franjo) Asiški (Francesco of Assisi), osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.

1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanist, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans (Charles-Camille Saint-Saëns), romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

1895. - Ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života, rođen je na današnji dan. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je utjecao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".

1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon (Louis), najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske pristupio je 1927., učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1906. - Radio-konferencija u Berlinu prihvatila SOS kao međunarodni signal za pomoć.

Rođena bh. historičarka Desanka Kovačević-Kojić

1925. - Rođena bh. historičarka Desanka Kovačević-Kojić. Bila je zaposlena na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za historiju gdje je prošla sva zvanja. Predmet Desanskinog proučavanja bila je historija srednjovjekovne Bosne i Srbije. Objavila je četiri knjige i gotovo 100 naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta, između ostalih. “Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni”, “Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države”, “Trgovačke knjige braće Kabužić (Caboga) 1426-1433”…

1938. - Hrvatska pjevačica Tereza Kesovija danas slavi 86. rođendan. Jedna je od najprepoznatljivijih izvođačica hrvatske muzičke scene, znana po svom širokom rasponu glasa i opernom stilu pjevanja. Osim na području bivše SFR Jugoslavije, imala je i vrlo uspješnu muzičku karijeru u Francuskoj. Prvi nastup pred većim auditorijem Tereza je imala 1961. u zagrebačkom Varijeteu, a prvi inozemni nastup bio je na festivalu Pjesma za Evropu u St. Vincentu u Italiji 1962. U svojoj karijeri Tereza je snimila više od trideset LP ploča i preko sedamdeset singlica, te više od dvadeset CD-ova, ali isto tako i veliki broj pjesama koje nikada nisu našle svoje mjesto na nekom od nosača zvuka.

1977. - Umro srbijanski književni i pozorišni kritičar i historičar književnosti Velibor Gligorić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

2006. - Amerikanci Džon Meter (John) i Džordž Smut (George Smoot) dobili Nobelovu nagradu za fiziku, za rad koji objašnjava ranu historiju svemira.

2016. - Umrla Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica zabavne muzike i šlagera na prostorima bivše Jugoslavije, tokom 1970-ih i ranih 1980-ih godina. Njen prvi album „Ljupka“ objavljen je 1975. Poslije toga objavila je mnoštvo albuma i singlova. Bila je također vrlo popularna i u Čehoslovačkoj i Istočnoj Njemačkoj. Od 1968. do 2006. godine bila je supruga Nikice Kalogjere, poznatog hrvatskog kompozitora zabavne muzike, koji je autor njenih najvećih hitova. Veliki dio svojih nacionalnih i internacionalnih hitova ostvarila je u duetu s Ivicom Šerfezijem. Dimitrovska je učestvovala na Jugoviziji 1970. s pjesmom "Bay, bay" s kojom je osvojila 6. mjesto.